Ponosni smo što smo očuvali Treći program

Ponosni smo što smo očuvali Treći program

Pokušaj smanjivanja broja programa propao je i ponosni smo što smo uspjeli zadržati Treći program i dokazati da je on bio definitivno potreban. Tu nam je dragocjena bila pomoć kulturne i znanstvene javnosti, koja je bila na našoj strani. U toj borbi Treći program postao je zanimljiv mnogima koji do tada nisu znali za njega. Mi smo pak dobili veliku zadaću da ga osuvremenimo

S Domagojem Veršićem, direktorom programa Hrvatskog radija i Vladimirom Kumbrijom, urednikom informativnog programa Hrvatskog radija razgovarali smo o novoj programskoj shemi Hrvatskog radija, programskoj i tehničkoj modernizaciji, čujnosti i drugim pitanjima vezanim uz Hrvatski radio.

Najveću kulturnu važnost u programima Hrvatskog radija nedvojbeno ima Treći program. Što će se promijeniti u njegovoj koncepciji?

- Treću mrežu HR-a želimo koncepcijski profilirati kao kulturno-znanstvenu u širem smislu riječi. Takav program trebao bi imati sve atribute suvremenoga radijskog izraza: žive, vođene emisije, izravne prijenose, voditeljstvo kroz program, vijesti, odgovarajući marketing i tomu slično. Načelo aktualnosti moralo bi imati znatniju prednost od tema koje su, koliko god bile kvalitetne, pomalo izvan vremena i prostora, ili su zbog neelastičnosti sheme nedopustivo vremenski odmaknute od događaja na koje se odnose.

Dakako, razrada takva koncepcijskog okvira značila bi novi programski projekt sa svim elementima: od novinarskog ekipiranja, potrebne tehničko-tehnološke potpore, nove organizacije redakcije i programa, eventualnog reintegriranja glazbene uloge do jače financijske konstrukcije.

Zato smo prihvatili procjenu da je i u sadašnjim materijalnim, kadrovskim i tehničkim uvjetima moguće postupno uvoditi elemente koji će Treći program približavati temeljnoj ideji osuvremenjivanja kulturno-znanstvene mreže, pa je tako dogovoreno da se u postojećim emisijama znatnije poveća zastupljenost izravnog govora ili razgovora s autorima (umjesto spikerskog čitanja tekstova), da se redakcijskim dogovorima i planiranjem tema osigura veća aktualnost u analizama događaja, pojava i društvenih procesa, da se u sklopu emisije Forum potakne projekt suradnje u organizaciji javnih znastvenih tribina prilagođenih potrebi emitiranja na Trećem programu s ustanovama kao što su Matica hrvatska, HAZU, instituti i ostale znanstvene i kulturne institucije) te da se, budući da je Hrvatska kandidat za članstvo u Europskoj Uniji, programski pojača kompleks europskih tema.

Također je dogovoreno da se, u dogovoru s uredništvom Redakcije ozbiljne glazbe, osigura svakodnevno voditeljstvo kroz prijepodnevni program kako bi se uklonila stroga distanciranost spikerskog najavljivanja; da se s Odjelom spikera razmotri mogućnost spikerskog angažmana u ulozi voditelja na Trećem programu; da se od 1. listopada 2004. u terminima najava programa uvedu blokovi marketinških poruka, dakako, prilagođeni Trećem programu, te da se osuvremene najavnice i džinglovi emisija i programa.

Treći program morao je u Zagrebu prepustiti frekvenciju Radiju 101. Javljaju se konkretni prigovori da je čujnost opala i da se taj program negdje više ne može čuti, negdje se više ne može dobro čuti, a riječ je o programu iznimne vrijednosti. Planirate li nešto učiniti na tom planu?

- Drago mi je da ste postavili to pitanje jer mi se već godinu dana, otkad se ta promjena dogodila, borimo da vratimo čujnost treće mreže na razinu na kojoj je prije bila. Mi nismo vlasnici frekvencije, ona je državno vlasništvo. Morali smo nažalost dati frekvenciju koja je županijska, odnosno regionalna, a dobili smo drugu, koja je gradska. Sada Treća mreža na području Zagreba emitira sa dva odašiljača, od kojih je jedan na Mirogoju, a drugi na neboderu na Trešnjevci. Ako automobilom prođete gradom, zapazit ćete u pojedinim djelovima grada lošu čujnost, šumove. Na to smo upozoravali, no nažalost nismo bili dovoljno glasni ili nas nisu dovoljno jasno čuli.

Sad smo pred raspletom toga problema. Našli smo zajednički jezik s Vijećem za telekomunikacije, odnosno s Odašiljačima i vezama koji tehnički provode odluke. Oni za nekoliko dana trebaju postaviti nove odašiljače za treću mrežu, ne na vrh Sljemena gdje bi mi bili najzadovoljniji, ali na puno kvalitetnijim mjestima i tako ćemo velikim dijelom vratiti onu čujnost koju smo imali ranije.

Taj problem nije prisutan samo u Zagrebu, nego i drugdje, osobito ljeti na Jadranu...

- Želja nam je da kvalitetnu čujnost što se treće mreže tiče dobijemo na području urbanih sredina u Hrvatskoj. Neke jesu dobro pokrivene, neke nisu i na tome se također radi. Sad imamo pokrivenost sedamdeset posto. Ljeti je problem odašiljanja u sferi državnih problema, jer Talijani tijekom ljeta toliko pojačaju emitiranje na svojim frekvencijama da ulaze u naše područje. Poseban nam je problem Istra te dijelovi Dalmacije.

Na Trećem su programu autorski radovi kao što su kritike i eseji, ali i prijevodi, dosta slabo plaćeni.

- Mi još nismo došli u krizu s autorima, premda je točno da honorari nisu atraktivni. Pokušavamo u našem funkcioniranju održati stabilnost kuće, ali i kvalitetu na svim poljima, a to nije baš jednostavno. Problem kulture svagdje je najviše u tome što nije dovoljno plaćena, a to nije problem samo Trećega programa ili bilo kojih drugih dijelova naših programa.

- Treći je program svojevrstan fenomen jer je jedan od programa kakav ima samo petnaestak radiostanica u Europi. To je naš ponos. Pokušaj da se smanji broj programa propao je i ponosni smo što smo uspjeli zadržati taj program i dokazati da je on bio potreban. Tu nam je bila dragocjena bila pomoć kulturne i znanstvene javnosti, koja je stajala na našoj strani. U toj borbi on je postao zanimljiv mnogima koji do tada nisu znali za njega. Odjednom je dobio marketinšku potporu. Mi smo pak dobili veliku zadaću da ga osuvremenimo. Onakav kakav se do prije nekog vremena radio bio je odveć hermetičan. Mi bismo htjeli da bude bliži širem krugu slušatelja, ali da ne izgubi kvalitetu, na način da se sačuva dobar sadržaj, ali osuvremeni njegova prezentacija.

Prijeti li Hrvatskom radiju opasnost od previše reklama i raznih promidžbenih programa?

- Zakonski možemo ići s reklamama do devet minuta u jednom satu, no mi nismo ni blizu toga. Zainteresirani smo da kvalitetnim programom privučemo i dobre komitente, koji će htjeti reklamirati svoje proizvode preko nas.

No, ni u kojem slučaju nećemo dopustiti da nam to uguši program. Nama je glavna zadaća poboljšati kvalitetu programa, ali je bitno da i s pomoću tih reklama skupimo novac kako bismo mogli raditi kvalitetan program pa tako i, nadam se ubrzo, bolje plaćati autore na Trećem programu. Vrlo često govore da je pristojba ta koja je nama dovoljna, no samo s pristojbama ne bismo mogli napraviti ovako kvalitetan program kao što ga sada radimo.

Koliki je udio od novca prikupljena pristojbom koji dobije radio?

- Trideset četiri posto ide radiju, a šezdeset i šest televiziji. Unutar toga mi moramo zadovoljiti plaćanje svih unutarnjih troškova naših općih službi.

S pojavom stanica poput Narodnog radija i drugih potpuno se promijenila glazbena slika našeg etera. Hoćete li zadržati prepoznatljivost i visoku razinu glazbe?

- Kada tražite glazbu na radioprijemniku, postoje dvije stanice koje odmah nađete, a to su naši Prvi i Treći program koji su odmah prepoznatljivi. Ostali su jako slični, s iznimkom Sljemena, koje se razlikuje od drugih jer ima retro zabavnu glazbu. Zato ćemo mi i dalje njegovati takvu uređivačku politiku, upravo radi očuvanja različitosti i glazbene kulture.

Osobitu važnost na Hrvatskom radiju ima dokumentarni program, koji je na drugim radiopostajama rijetkost. Što predviđate u tom dijelu programa?

- U sklopu II. mreže emisije dokumentarnog programa smještene su u poslijepodnevni termin od 16.35 do 18.30 sati. S novim voditeljima i osvježenom koncepcijom slušat ćemo novu emisiju o knjigama Džepno izdanje, o ekologiji Z kao zemlja, o turizmu Sunčani sat urednika, Baštinu te emisiju iz kulture Prsten. Ponedjeljkom smo od 18.35 rezervirali termin za najkvalitertnije radijske reportaže. Subotom poslijepodne uz pomoć Zelenog kompasa poći ćemo na izlet u prirodu i baviti se zdravim životom.

Kakve promjene možemo očekivati na Prvom programu, koji je dosad bio najinformativniji?

- Informativni program Hrvatskoga radija bez konkurencije je u državi, to nije sporno. Mi se možemo usporediti sa bilo kojom kućom u Europi što se informativnoga programa tiče, ali on košta. To je ujedno najskuplji program i ako hoćemo imati kvalitetne emisije, moramo ih platiti.

U središtu prve mreže i dalje ostaje informativni program. Osnovna je namjera zagospodariti eterom brzinom i točnošću. Ono što je televiziji slika, to je radiju glas. Želimo što manje spikiranja agencijskih vijesti i što više javljanja reportera s mjesta događaja. Struktura programa i novinarski potencijal to nam omogućuju, a nova shema izrazito potiče takav pristup.

U najslušanije termine uvode se emisije informativnog programa, a zbog toga su emisije obrazovnog i dječjeg programa, koje su se emitirale od 7.30 do 9.00 sati premještene u druge termine. U terminu 7.30 iza Jutarnje kronike, koja je po istraživanjima najslušanija emisija Hrvatskoga radija, uveli smo svakodnevno emisiju U mreži Prvoga, koja analitički obrađuje događaj ili temu dana. Realizirat će je mladi, ali već dobro afirmirani novinari Ivan Žaknić, Mario Harapin, Zoltan Kabok, Mislav Togonal, Miroslav Zadro i Petar Štefanić.

Od 8 do 10 idu emisije koje su se već dokazale kvalitetom i slušanošću. No, i one će se raditi dinamičnije, s reportažama kao uvodom u temu, te javljanjima reportera. Riječ je o tematskim, takozvanim sektor-emisijama koje sustavno prate gospodarstvo, zdravlje, umirovljenike, unutarnju i vanjsku politiku, kulturu, međunarodne integracije s posebnim naglaskom u ulazak Hrvatske u Europsku Uniju, civilno društvo, branitelje i invalide, pravosuđe, religiju, socijalu i manjine. Sve te emisije od ponedjeljka do petka, od 7.30 do 10.00, u najslušanijim terminima, uživo razrađuju događaje koji su u vijestima samo naznačeni i time stvaramo preduvjete za aktualan i atraktivan program.

Vijesti na Drugom programu i u regionalnim centrima (Sljeme, Osijek, Rijeka, Pula, Zadar, Split, Dubrovnik i Knin) također će se raditi po istom principu s time što će u prvi plan na Drugom programu biti istaknuti lakši sadržaji, a u regionalnim centrima lokalni.

Koja će biti središnja kulturna emisija?

- Središnja je emisija nova i zove se Katapultura, a emitira se petkom u osam ujutro na Prvom. Uvijek ima neku jaku središnju kulturnu temu, ali ima još niz rubrika u kojima se bavi raznim fenomenima i aktualnostima iz svijeta kulture. Vrlo sam zadovoljan prvim izdanjima emisije.

Kakva je sudbina obrazovnoga programa? Hoće li biti novih emisija?

- Prema ovom prijedlogu od 11.03 do 12.00 sati slijede najjače, i u slušatelja odlično prihvaćene, emisije obrazovnog programa poput Književnosti utorkom, Otvorene srijede ili Povijesti četvrtkom, a petkom Slušaj kako zemlja diše. Njima smo dodali novu emisiju o obrazovanju Izvan okvira. Taj će blok i nadalje započinjati vrlo popularnom kratkom emisijom o jeziku Govorimo hrvatski.

Na I. mreži uvodimo i potpuno nove polusatne emisije obrazovnog i dječjeg programa, i to od 13.30 do 14.00 sati. Bavit će se populariziranjem znanosti, vizualnim umjetnostima i sličnim sadržajima.

Treći blok obrazovnog i dječjeg programa predvidjeli smo od 17.30 do 18.00, a tada će se emitirati 15-minutne emisije namijenjene djeci te poznata Priča za velike i male.

U cjelini povećana je minutaža i obrazovnom programu i programu za kulturu.

Predviđate li mijenjanje termina emitiranja nekih popularnih glazbenih emisija?

- Od 10.03 do 10.30 vrijeme je dobio glazbeni program, koji će u već poznatoj emisiji Nota emitirati priloge, odjeke na važne glazbene događaje u zemlji i svijetu te najaviti neke od događaja koji se pripremaju za taj dan. Sve to pratit će popularna pitka glazba. Nakon te emisije emitiramo vrlo popularan Glazbeni kalendar, koji je dosad bio na programu svaki dan u 06.40, a u tom ćemo, vrlo slušanu terminu, emitirati razne programske najave i tako još bolje promicati program.

Emisiju Klasični evergrini premjestili smo u termin od 16.30 do 17.00 sati, a u njezinu terminu od 14.03 do 14.45 emitiramo Melodije s patinom, emisiju koja je u međuvremenu postala vrlo popularna. Naime, mišljenja smo da je prije najjače informativne emisije Dnevnih novosti potrebno opustiti, ali i privući što više slušatelja.

Emisijama glazbenog programa, uredništva narodne glazbe, Iz hrvatske narodne baštine, predvidjeli smo termin od 19.30 do 20.00 sati. Mišljenja smo, inače, da je prema ovoj shemi raspored govornih i glazbenih emisija na I. mreži ujednačeniji nego do sada.

Hoće li biti više reportažnih emisija?

- Na I. mreži uvodimo i neke novine u dane vikenda. Tako će subota biti u znaku putovanja. Za popularnu emisiju Zagonetno putovanje sada je predviđen termin od 08.03 do 09.00 sati. Dokumentarna radiodrama emitira se od 11.03 do 11.30. Bit će to feature, iznimno atraktivna i zahtjevna radijska forma, koja je dosad bila nepravedno zapostavljena u programu. Teme će biti aktualne, životne, ispričane u reportažno-dramskoj formi. Od 13.30 do 14.00 sati na Prvom programu reportažna je emisija Moja zemlja, koja se do sada emitirala samo na Glasu Hrvatske.

Što je s vjerskim emisijama i programima za nacionalne manjine?

- Emisija Mali radiovjeronauk prebačen je s petka na nedjelju u 10.30 do 10.45 sati, prije prijenosa mise, jer smatramo da je to za nju prikladnije vrijeme emitiranja. Osim emisije Susret u dijalogu, koju emitiramo ponedjeljkom, petkom smo uveli novu polusatnu emisiju u 18.05 Trag vjere.

Emisiju za nacionalne manjine, koju je dosad priređivalo uredništvo za narodnu glazbu, objedinili smo s emisijom Multikultura Glasa Hrvatske. Ubuduće će za nju biti odgovoran informativni program.

Hoćete li mijenjati koncepciju tradicionalno ležernijeg i zabavnijeg Drugog programa, kako u noćnim, tako i u prijepodnevnim terminima?

- Analizom slušanosti i stalnim praćenjem programa uvjerili smo se da noćni program nema osobitu slušanost. Njegova dosadašnja koncepcija temeljila se na živom programu, a realizirali su ga DJ-i. Emisije Klasikom po drugom (subota od 22.30 do nedjelje u 05.00) i Dobrodošli u klub (nedjelja, 00.00 do 05.00) uz manja poboljšanja, i dalje će se emitirati, dok bi noćni program od utorka do subote radili kolege iz glazbenog programa, što će rezultirati raznovrsnijim i kvalitetnijim glazbenim programom, dok će se troškovi za autorske i izvođačke honorare namijeniti novim projektima.

U sklopu prijepodnevnog programa ponedjeljkom će se, kao i dosad, emitirati Športski mikrofon, popularna emisija o prometu Konvoj urednice i voditeljice Dubravke Družinec na programu će biti utorkom, Vojo Šiljak vodi emisiju Srijeda, četvrtkom emitiramo Putujemo u nunavud s Mariom Mihaljevićem, a petak je dan za opuštanje uz Ljudevita Grgurića - Grgu i emisiju Vikendica. Subotom je emisija Dobro je dobila novoga morskog voditelja, poznatoga splitskog novinara Jadrana Marinkovića.

Od ponedjeljka do petka poslijepodnevni će dio programa počinjati već dobro prihvaćenom autorskom glazbenom emisijom Moje brazde, Dražena Vrdoljaka, u kojoj će slušatelji čuti sve o novim glazbenim izdanjima različitih žanrova. Četvrtak je rezerviran za kviz, Globotomiju autora Alena Đurice. Popularna Turki party urednika i voditelja Zlatka Turkalja emitirat će se ponedjeljkom i četvrtkom u novom terminu od 14.35 sati, a trajat će 120 minuta. Uvjereni smo da će se s posebnom pozornošću petkom slušati Alkina sapunica, emisija estradne zvijezde Alke Vujica.

Ponedjeljkom navečer slijedi nova-stara kontaktna emisija Do zvijezda zajedno autorice i voditeljice Petke Coner, u kojoj će gostovati popularni pjevači i sastavi, a glazbenici će svirati uživo. Ponedjeljak će završiti emisijom Blues na Drugome autora i voditelja Arisa Angelisa. Utorkom i dalje ostaje vrlo popularna emisija Branka Magdića Tražili ste, poslušajte. Večernji program utorkom završit će službenom top-ljestvicom Top hit 8, svih postaja u sustavu Hrvatskoga radija, a pod uredničkim nadzorom Zlatka Turkalja. Utorkom poslijepodne u emisiji Čovječe, ne ljuti se, urednica i voditeljica Monika Lelas nastojat će izvući iz gosta ono što slušatelji dosad nisu znali. Šansonom Kostadinke Velkovske slušatelji će dočekati kraj srijede. Nakon emisije Goli glas četvrtkom navečer slijedi Povratak u budućnost, u kojem nas voditelj Robert Mareković podsjeća na zlatno doba zabavne glazbe 50-ih, 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća. Petak od 17.35 do 19.35 sati rezerviran je za novu emisiju P i R urednika Petke Coner i Roberta Urlića, u kojoj će nas razgovorima i zanimljivim prilozima upoznati sa svim novostima na našoj i svjetskoj glazbenoj sceni. Subotom navečer je Rock distorzija Gorana Bakića. Nedjeljom navečer slušatelji će moći uživati u snimkama koncerata domaće i strane proizvodnje.

Kako će u sklopu najavljenih izmjena proći regionalni programi?

- Većina regionalnih programa u jesensko-zimsku sezonu ulazi s provjerenom i već prihvaćenom shemom. Ipak, neki uvode novosti kako bi oplemenili i poboljšali program. Tako je, primjerice, Radio Osijek znatno promijenio shemu, a voditeljski je i novinarski program osvježen. Radio Pula uvodi nove emisije - Ususret Europi i Ponte Adriatico. Radio Rijeka priprema se za proslavu šezdesete obljetnice, pa će tomu prilagoditi i program. Radio Zadar programsku je shemu promijenio u travnju ove godine, uoči početka rada dviju novih konkurentskih radiopostaja u tome gradu. Među ostalim, povećao je broj informativnih emisija (svaki sat), uveo neke nove (npr. o gospodarstvu) te osvježio ili uveo nove zabavnoglazbene emisije. Tako je jakoj konkurenciji i dalje ostao najslušaniji na svome području.

Svim navedenim izmjenama i, konačno, otvaranjem novoga velikog Studija C u zgradi B - 30 ostvarit ćemo davne želje i realizirati neke emisije u nazočnosti publike.

Je li na vas bilo pritisaka od strane politike?

- Preuzevši ovaj posao mi smo rekli da ne želimo da politika bude ta koja treba zapovijedati našim poslom. Svatko može imati svoje osobno političko uvjerenje, ali u programu moramo djelovati isključivo profesionalno. To je odlično prihvaćeno kod kolegica i kolega, jer ljudi jedva čekaju situaciju da nema pritisaka bilo koje vrste. Osim toga, politička kultura u zemlji sada je dosegnula jednu razinu u kojoj politika nije ta koja bi upravljala medijima. Čini mi se da je ta crta vrlo oštro potegnuta i da, ako bilo koja vlast jednoga dana dođe i zasjedne u ovoj zemlji, nitko neće usuditi pretjerano pritiskati medije.

Koliko je vaš programski koncept rezultat konzultacija s kolegama?

- Kada smo obznanili namjeru o izradi nove sheme, rekli smo kolegama da hoćemo nove prijedloge, a više od devedeset posto njihovih prijedloga prihvaćeno je u manjem ili većem omjeru. Postojeća shema jest i uvijek će biti kompromis želja i mogućnosti. Imamo fantastičnih želja i znamo kako bi bilo još bolje, ali mogućnosti su nam uvijek ograničene u smislu novca i ljudi.

Moram ovom prilikom reći da mi je pitanje tko je utjecao na naše izbore jedno od najuvredljivijih pitanja koja mi netko može postaviti, zbog toga što time baca u vodu ono što sam napravio u svojih trideset godina rada na radiju. Naša su mjesta prvi put potvrdili sami zaposlenici. Dosad se nikada nije dogodilo da su za izbor mjesta direktora programa i glavnog urednika informativnog programa zatražena anonimna mišljenja kolega.

Na tajnom glasovanju o potpori našem imenovanju dobili smo veliku većinu, oko osamdeset posto.

Razvoj tehnologije, napose interneta, otvara mogućnost da slušate radio putem računala. Jeste li pratili koliko se Hrvatski radio sluša posredovanjem interneta?

- Prenosimo sve tri mreže na internetu, kao i većinu lokalnih programa, Sljeme, Zadar, Split. S odjelom informatike dogovaramo se oko toga da neke emisije budu stalno dostupne, da se uvijek možete vratiti na njih i poslušati ih. Dosad tu mogućnost nismo imali i sada smo u fazi definiranja koje emisije želimo sa svih programa staviti na internet da ih ljudi uvijek mogu poslušati.

Imamo i program koji isključivo emitira na satelitu, internetu, kratkom i srednjem valu, i koji se sluša diljem svijeta. Taj smo program, Glas Hrvatske, uveli prije dvije godine i on je izbor sa svih programa, ali proizvodi i mnogo svojih emisija, između ostalog i informativne emisije na engleskom i španjolskom jeziku.

Hoće li se digitalizirati i arhiva? Kada ćemo putem interneta moći poslušati neke emisije, programe i koncerte iz prošlosti?

- Mi smo na početku digitalizacije fonda. Imamo golemu vrijednost, nacionalno blago u fonoteci i, kad to digitaliziramo, svi će naši programi, sve redakcije i svih osam centara moći rabiti središnju fonoteku, ali i mi njihove. To je istodobno nevjerojatno i divno.

Raspored vaših emisija može se pročitati na internetu, u »Vjesniku«, ali i na teletekstu...

- Mi smo na 435. stranici teleteksta, i nadam se da će to biti objavljeno i na naslovnici teleteksta. Nažalost, osim »Vjesniku«, novinama nismo zanimljivi, ali na nama je da svojim programima postanemo njima zanimljiviji, ne samo rasporedom, nego i sadržajem konkretnih emisija.

Jeste li zadovoljni brigom o hrvatskom jeziku na Hrvatskom radiju? Na televizijskim programima ta razina opada...

- Ako se itko mora brinuti o jeziku, onda smo to mi. Relativno smo zadovoljni jezikom u kući, ali daleko od toga da možemo biti u potpunosti zadovoljni, da na tome ne bismo trebali raditi. Dapače, ima itekako mnogo krivih naglasaka, nerazumljiva govora, pa i govornika s govornom manom te raznih drugih jezičnih problema. Odjel za jezik za govor, koji čine lektori i spikeri, formirat će ekipu koja će se sustavno brinuti o jeziku.

Uskoro ćemo organizirati veću raspravu o jeziku kako bismo se dogovorili kako uskladiti neusklađenosti na radiju i na televiziji. Tu ne smijemo zaboraviti na problem koji se pojavljuje u jeziku raznih propagandnih poruka što se snimaju izvan kuće, a mi dobivamo gotov proizvod. Kad imate nekoga tko glumi spikera, a govori sramotno, onda je to veliki problem jer smo u opasnoj situaciji: ako ne uzmemo reklamu, ostat ćemo bez novca, a s druge strane, ako je uzmemo, učinili smo medvjeđu uslugu jeziku. Svi u govornim, audio-vizualnim medijima moraju itekako razmisliti o tome tko može i kako govoriti pred mikrofonom u javnosti. S druge strane, usprkos trudu Hrvatske radiotelevizije u njegovanju jezika, u ovoj šumi od sto trideset radijskih i nekoliko televizijskih programa javljaju se svakojaki govornici, pa se slušatelj jednostavno više ne može snaći, te je zato bitno da se na državnoj razini što prije poradi oko pitanja jezika u medijima.

Razgovarao Zlatko Vidačković