Najveći, najskuplji i - najbolji

Najveći, najskuplji i - najbolji

Najveći svjetski sajam knjige ove godine okupio je 6700 izlagača iz 111 zemalja, koji su predstavili oko 350 000 naslova. Od toga 28 hrvatskih nakladnika na zajedničkom štandu pod motom Tisuću novih naslova

Forum kritičkoga dijaloga kultura - bio je moto 56. međunarodnog sajma knjige u Frankfurtu, s tematskim težištem na književnostima arapskih zemalja.

Najveći svjetski sajam knjige ove godine okupio je 6700 izlagača iz 111 zemalja, koji su predstavili oko 350 000 naslova. Od toga 28 hrvatskih nakladnika na zajedničkom štandu pod motom Tisuću novih naslova. Na štandu, na kojemu je postavljena izložba o hrvatskom Andersenu, u povodu 130. obljetnice rođenja Ivane BrlićMažuranić, naglasak je ove godine, kaže direktor Programa hrvatskog štanda, Srećko Lipovčan, bio na kulturološkim izdanjima. Pritom valja izdvojiti katalog hrvatske književnosti od 2000. do 2003. godine, u izdanju Centra za knjigu, u kojemu se na engleskom jeziku predstavlja više od 130 pisaca, s kratkim biografijama, bibliografijama i prevedenim ulomcima, namijenjen agentima i nakladnicima, a najavljuje se i dalja aktualizacija. Predstavljeni su između ostalih Barok i prosvjetiteljstvo, treći svezak niza Hrvatska i Europa, te Antički gradovi u Hrvatskoj Mirjane Sanader, na njemačkom i engleskom jeziku.

Programski odbor opet je odlučio u Frankfurtu predstaviti i tekuću hrvatsku književnu proizvodnju pa ove godine imamo tri nova imena generacije ispod četrdeset godina, koji su u Hrvatskoj izazvali pozornost kaže Lipovčan. U Frankfurtu su tako bili Milana VukovićRunjić, s romanom, Priča o M., Slađana Bukovac s romanom Putnici (Meandar), za koji je prošle godine dobila nagradu Društva hrvatskih književnika Slavićza najbolji prvenac, te Marinko Koščec s romanom Wonderland (VBZ), dobitnik nagrade Meša Selimovići VBZ-ove nagrade za najbolji rukopis prošle godine.

MALI JEZICI - VELIKE KNJIŽEVNOSTI

Nažalost, iz financijskih razloga u Frankfurtu nije nastavljen projekt Mali jezici - velike književnosti. Podsjetimo, radilo se o zajedničkim tribinama pisaca iz deset zemalja takozvanih malih jezika. Projekt se ipak nastavlja na sajmu u Leipzigu u ožujku 2005. godine, sa šesnaest zemalja sudionica, među njima i Hrvatska. Radit će se po istom načelu, pa će po dvoje pisaca iz različitih zemalja koji ili imaju dodirne točke ili su kontrapunkti, s prevedenim stvarima, ulaziti u dijalog. Mislim da je taj projekt jako dobar i da našu književnost na različite načine uvlači u različite kontekste, i sa susjedima, i s dalekim zemljama, poput baltičkih, koje su pak bliske po tematici - kaže Lipovčan, i podsjeća u tom kontekstu i na nedavno predstavljanje u uglednom njemačkom časopisu za strane književnosti, »Schreibheft«, u čijem je prošlom broju objavljena Baraka 5B Miroslava Krleže, u novom prijevodu Alide Bremer, te novela Unter dem Regenbogen Ede Popovića. Kako navodi Lipovčan, suradnja sa »Schreibheftom« nastavlja se, pa bi uskoro navodno trebao biti predstavljen A. G. Matošs jednim suvremenim piscem.

Pretposljednji dan sajma Udruga hrvatskih nakladnika i Društvo bivših studenata hrvatskih sveučilišta održali su tribinu o hrvatskim autorima koji pišu na njemačkom jeziku. Na predavanju o povijesti hrvatskih dvojezičnosti predstavljeni su Zdravko Luburić, autor desetak zbirki pjesama na hrvatskom i njemačkom, te dvije mlade autorice Marica Bodrožićsa zbirkom Tito ist tot (Suhrkamp), koja je u međuvremenu prevedena na hrvatski, te Jagoda Marinićsa zbirkom Eigentlich ein Heiratsantrag (Suhrkamp).

To je otprilike bilanca hrvatskoga predstavljanja. A bilanca cijeloga sajma jest da je »više nego ispunio očekivanja izlagača i posjetitelja«, tvrdi dan nakon zatvaranja direktor sajma Volker Neumann - izlagača je bilo za jedan posto više nego lani, a posjetitelja gotovo 270 000, tri posto više nego lani. Kako kaže predsjednik njemačkog Saveza nakladnika i knjižara (Börsenverein), Dieter Schormann, sajam je potvrdio da je knjiga, uza svu konkurenciju, »ključan medij našega društva«.

ARAPSKI SVIJET

U tom smislu pozdravljena je i nazočnost arapskog svijeta. U Frankfurtu je bilo više od dvjesto arapskih pisaca, među njima sirijski pjesnik Adonis, marokanski pripovjedač Tahar Ben Jelloun i alžirska dobitnica Mirovne nagrade njemačkog knjižarstva Assia Djebar - bila je to najveća delegacija u povijesti zemalja gostiju na Frankfurtskom sajmu, koja je na više stotina čitanja, rasprava i izložbi, prije svega u Internacionalnom centru, koji sufinancira njemačko ministarstvo vanjskih poslova, predstavila heterogenu kulturu devetnaest zemalja. Za glamour su se pobrinuli Omar Sharif i prva dama Egipta Suzanne Mubarak, na uručenju nagrade za najbolji film po književnom djelu - nagradu je za Monsieur Ibrahim et les fleurs du Coran predao Maximilian Schell.

I, iako je direktor Neumann tvrdio da je riječ o »mirnom radnom sajmu«, nije se mogla izbjeći stanovita politizacija - počevši od apela organizacije Novinari bez granica za slobodnim i nezavisnim izvještavanjem u arapskim zemljama, preko manjih demonstracija pred sajmom do otvorenoga pisma Centra Simona Wiesenthala protiv nekoliko arapskih nakladnika zbog knjiga navodno antiizraelskoga sadržaja. I prije sama sajma, koji se odvijao pod pojačanim mjerama sigurnosti, bilo je kritika na racun toga da bi u Frankfurt mogli doći režimski pisci, no organizatori su ukazivali na to da mnogi od pozvanih pisaca žive u egzilu ili su nepoželjni u domovini - neki od njih, poput Rafika Shamija, koji živi u Njemačkoj, došli su na sajam, ali nastupili su odvojeno od Arapske lige. Izričita svrha pozivanja Arapske lige bila je stvaranje dijaloga Orijenta i Okcidenta, a koliko će se ona otvoriti na izdavačkom planu vidjet će se kad se zbroje sklopljeni poslovi. Primjerice, u Njemačkoj je do sada s arapskoga prevedeno tek petstotinjak djela beletristike - no, samo u anticipaciji Sajma prevedeno je pedeset naslova.

Uglavnom, Sajam je i ove godine bio najveće svjetsko prodajno mjesto i najveći marketinški događaj za književnost - a istodobno otvaranje sajma publici i stvaranje boljih radnih uvjeta za ljude iz branše zasluge su direktora Neumanna. No, za njega će ovo biti posljednji sajam, nakon što mu Börsenverein neočekivano nije produljio ugovor, iako se uključeni slažu da je upravo on sajmu od početka mandata 2002. dao nove impulse. Kritike je uglavnom zaradio idejom da sajam zbog cijena hotela i gastronomije u Frankfurtu preseli u München. To je spriječeno, no unatoč najavama hotelijera, i ove su godine cijene bile astronomske.

VISOKI TROŠKOVI

Općenito je nastup na Frankfurtu skup, primjerice hrvatski prostor, a radilo se o dvjesto četvornih metara, stajao je tristo trideset tisuća kuna. Inače, izložbu su novčano potpomogli Ministarstvo kulture sa četiristo tisuća, grad Zagreb sa sto osamdeset tisuća, Hrvatska gospodarska komora s trideset tisuća i nakladnici sa oko sto trideset i pet tisuća kuna. I uz cijene, Lipovčan tvrdi da se predstavljanje isplati. Čini mi se da ovaj štand ima svoju poziciju, iako ce se morati razmisliti i o nekim novim načinima prezentacije - kaže, a hoće li i koje novine biti uvedene, vidjet će se sljedeće godine.

Općenito je nakon sajma raspoloženje bilo nešto pozitivnije nego lani. Tako recimo činjenicu da prodaja knjiga u Njemačkoj stagnira na prošlogodišnjoj razini predsjednik Börsenvereina Schormann smatra pozitivnom, jer »situacija na tržištu knjiga ne može se odvojiti od ukupne ekonomske situacije u Njemačkoj«. Inače, i Schormann se uključio u trenutnu njemačku raspravu oko jeftinih knjiga uz dnevne novine, upozorivši da je, unatoč tome što takva izdanja reklamiraju knjigu kao medij, ipak riječ o negativnom trendu. Sve su započele »Süddeutsche Zeitung«, prodavši više od pet milijuna knjiga, a na sajmu je seriju od dvadeset i pet bestselera po 4,99 eura predstavio i tabloid »Bild«. Knjige imaju svoju vrijednost. A stvarnu vrijednost nakon ovakvih akcija teško je objasniti kupcu - kaže Schormann.

Sajam je završio predavanjem Mirovne nagrade Börsenvereina mađarskom autoru Péteru Esterházyju, koji je nagradu dotiranu sa petnaest tisuća eura u frankfurtskoj Paulskirche dobio između ostaloga za djelo Harmonia Caelestis. Najavljeno je i to da od sljedeće godine Börsenverein po uzoru na britansku nagradu Booker, osniva Njemačku književnu nagradu za najbolji roman, koja će biti predana na Sajmu. A na njemu će gost biti Koreja - nakon Japana i Indije treća azijska zemlja gost Frankfurta.

Iva Krtalić