Nagrađena Prezrena rijeka

Nagrađena Prezrena rijeka

Bukurešt, 25. rujna Dokumentarni film Prezrena rijeka, u režiji Radovana Ivančevića i Bogdana Žižića, dobio je nagradu u kategoriji Grad i urbanizam na 10. međunarodnom festivalu dokumentarnoga filma u Bukureštu, u Rumunjskoj, koji se održavao od 23. do 25. rujna. Za razliku od mnogih gradova koji žive na rijekama, Zagreb se od Save otuđio. Pustoš savskih obala često djeluje zastrašujuće, iako one pružaju bezbroj mogućnosti za rekreaciju, izgradnju, promet. Čini se kao da je Zagreb prezreo svoju rijeku.

Je li uvijek bilo tako i hoće li se u budućnosti nešto promijeniti u odnosu grada prema rijeci?

To su pitanja na koja pokušava odgovoriti Prezrena rijeka.

Još jedno priznanje Zrinku Ogresti

Zagreb, 27. rujna Visoka razina kvalitete kao i međunarodni uspjesi filmova Zrinka Ogreste okrunjeni su osobitim priznanjem. Predsjedatelj Vijeća Europske filmske akademije Humbert Balsan izvijestio je hrvatskoga redatelja da je na prijedlog Izvršnog vijeća te ugledne ustanove postao njezinim članom. Ogresta će biti uključen u tzv. master class, odjel za stručna predavanja europskih redatelja u svijetu i promidžbene aktivnosti europske kinematografije, a sudjelovat će i u glasovanju o europskim godišnjim filmskim nagradama.

Europska filmska akademija utemeljena je 1989. pod vodstvom švedskoga redatelja Ingmara Bergmana. Njezini su članovi ugledni europski filmski autori i stvaraoci, a Akademijom trenutno predsjeda njemački redatelj Wim Wenders.

Duga mračna noćhrvatski kandidat za Oscara

Zagreb, 30. rujna Između triju kandidiranih filmova (Duga mračna noćAntuna Vrdoljaka, Konjanik Branka Ivande i Tu Zrinka Ogreste) Hrvatsko društvo filmskih djelatnika izabralo je Vrdoljakov film za hrvatskoga predstavnika na 77. dodjeli Oscara u Los Angelesu.

Duga mračna noćpobjednik je ovogodišnjega 51. filmskog festivala u Puli po ocjenama publike i Ocjenjivačkog suda, a njegovu produkciju uz HRT potpisuje glavni glumac i već godinama stanovnik Hollywooda, Goran Višnjić.

Potpisan program kulturne suradnje Hrvatske i Latvije

Zagreb, 4. listopada Ministar kulture Republike hrvatske Božo Biškupić i ministrica kulture Republike Latvije Helena Demakova potpisali su u Zagrebu Program kulturne suradnje 2004-2006.

Program definira suradnju dviju zemalja sudjelovanjem na festivalima glazbene, plesne i kazališne umjetnosti, međunarodnim likovnim izložbama, skupovima i natjecanjima te u drugim nekomercijalnim događanjima koji se organiziraju u dvjema zemljama.

Za trajanja Programa poticat će se izravna suradnja između galerija, muzeja i akademija likovnih umjetnosti pa će tako ove godine biti realizirane izložba fotografija Hrvatski spomenici na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine, odnosno izložba latvijske fotografije. U Latviji će gostovati Zagrebački solisti, Zagrebački kvartet saksofona, Gradsko kazalište lutaka Rijeka, Teatar Exit iz Zagreba i drugi, dok će u Hrvatsku doći Novo kazalište iz Rige, Komorni pjevači Latvijskog radija, Nacionalno kazalište lutaka.

Program definira izravnu suradnju između književnika i književnih prevoditelja, a pokušat ćemo dogovoriti i što skorije prevođenje hrvatskih autora, rekao je ministar Biškupić.

Ugovor o suradnji Hrvatske i Austrije

Beč, 5. listopada Ministar kulture Republike Hrvatske Božo Biškupić i austrijski državni tajnik za umjetnost i medije Franz Morak potpisali su u ime vlada Ugovor o suradnji na području kulture i obrazovanja.

Njime je propisana suradnja institucija dviju zemlja na području kulture, posebno umjetnosti, obrazovanja, visokog školstva, istraživanja, mladeži i sporta. Intenziviranje kulturne suradnje s novim europskim državama jugoistočne Europe važan je dio austrijske potpore europskoj integraciji regije, čulo se u Beču. Logičan je to nastavak dugih i plodonosnih kulturnih i umjetničkih veza koje postoje između dviju zemalja.

Uoči potpisivanja važnoga dokumenta u palači Harrach u Beču otvorena je izložba uglednoga hrvatskog i europskog likovnog umjetnika Ede Murtića. Izložba koju su organizirali Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beču, Ured za kulturu i medije Republike Austrije, Kunsthistorisches Museum u Beču i Galerija Klovićevi dvori u Zagrebu, ostaje otvorena do 26. listopada.

Nagrada grada Beča Rujani Jeger

Beč, 6. listopada Među dobitnicima nagrade grada Beča za mlade autore na području glazbe, književnosti, primijenjene umjetnosti, arhitekture, znanosti i obrazovanja u 2004. nalazi se i hrvatska književnica Rujana Jeger. Književnica i kolumnistica ženskih časopisa, Zagrepčanka s bečkom adresom, Rujana Jeger (rođena 1968) nagradu, koja uključuje novčani iznos od četiri tisuće eura, primila je za prvi roman Darkroom izdan u Zagrebu 2001, a na njemačkom objavljen ove godine. Nagrada za književnost dodijeljena je i spisateljici Lisi Spalt.

Andreji Zlatar francusko odličje

Zagreb, 6. listopada Za posebne zasluge u promicanju hrvatsko-francuske kulturne suradnje Ministarstvo kulture Republike Francuske odalo je priznanje Andreji Zlatar, dodijelivši joj Orden viteza umjetnosti i pisma. Na prigodnoj svečanosti odličje je dobitnici uručio francuski veleposlanik u Hrvatskoj Francis Bellanger. Andrea Zlatar profesorica je na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu te autorica nekoliko knjiga s temom autobiografije i biografije u tekstovima moderne književnosti. Usporedno sa znanstvenonastavnom djelatnošću bavi se novinarskim i uredničkim poslovima, od početka osamdesetih. Danas je članica Poglavarstva grada Zagreba zadužena za kulturu.

Goranka Horjan predsjednica ICR-a

Zagreb, 11. listopada U petak 8. listopada u Seulu je završena 20. generalna konferencija ICOM-a (Međunarodnog savjeta muzeja), čija je glavna tema bila Nematerijalna baština i na kojoj se okupilo tisuću i dvjesto sudionika iz cijeloga svijeta. Generalne konferencije, koje su ujedno i izborne, održavaju se svake tri godine. Za novu je predsjednicu ICOM-a izabrana Alissandra Cummings iz Barbadosa, a izabrano je i trideset novih predsjednika komiteta.

Pomoćnica ministra kulture Republike Hrvatske,Goranka Horjan predložena je i izabrana za predsjednicu ICR-a - međunarodnoga komiteta za regionalne muzeje, koji ima petsto članova. Uz predsjednicu izabrana su dva potpredsjednika - Oto Lohr iz Njemačke i Jane Legget iz Novog Zelanda. Tijekom trogodišnjega mandata komitet ICR raditi će na temi Muzeji i regionalni razvoj s posebnim naglaskom na povezivanju muzeja s lokalnom zajednicom. Izvršni će odbor planirati godišnje konferencije, pripremu publikacija te pripremu i razmjenu projekata među članovima.

Hrvatski filmovi u Velikoj Britaniji

London U Londonu je od 7. do 10. listopada održan Hrvatski filmski festival, na kojem su prikazana najvažnija ostvarenja hrvatske kinematografije i animiranog filma, a otvorena je i izložba filmskih plakata.

Posjetitelji festivala mogli su vidjeti filmove Breza redatelja Ante Babaje, Lisice Krste Papića Fine mrtve djevojke Dalibora Matanića, Tri muškarca Melite Žganjer Snježane Tribuson, Ritam zločina Zorana Tadića, U gori raste zelen bor Antuna Vrdoljaka, Nebo sateliti Lukasa Nole, Rondo Zvonimira Berkovića i Tko pjeva zlo ne misli Kreše Golika. U sklopu programa animiranih filmova prikazano je deset nagrađenih hrvatskih animiranih filmova i osam hrvatskih animiranih filmova s liste od 88 najvažnijih svjetskih animiranih radova, među kojima je i Surogat Dušana Vukotića - jedini hrvatski film dobitnik Oscara do danas.

Posljednjega dana glumac Relja Bašić održao će malu tribinu na kojoj je govorio o ulozi gospona Fulira u filmu Tko pjeva zlo ne misli. Na izložbi filmskih plakata izloženi su radovi nastali u razdoblju između 1950. i 2003. iz bogate produkcije hrvatskih dizajnera postera, a među njima su i radovi poznatih hrvatskih umjetnika Ede Murtića, Vasilija Jordana, scenografa Željka Senečića te dizajnera s međunarodnim ugledom Mirka Ilića i Borisa Bućana.

Filmovi su prikazani u kompleksu Riverside studios i to je prvi događaj takve vrste u Velikoj Britaniji. Festival je otvorila poznata glumica Vanessa Redgrave. Festival je održan u organizaciji CSYPN-a (Croatian Students and Young Professionals Network) i CAN-a (Croatian Artists Network) u suradnji s hrvatskim veleposlanstvom u Velikoj Britaniji te pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH, a održavanje festivala omogućile su hrvatske tvrtke.

Uspjesi Ive Pervana

Dresden Dugogodišnja suradnja umjetničkog fotografa Ive Pervana i dizajnera Borisa Ljubičića rezultirala je još jednim nizom nagrada i priznanja u području turističke promidžbe Hrvatske i njezinih ljepota. Iz Dresdena, gdje se održava međunarodna izložba dizajnerskih plakata, stigla je vijest o prvoj nagradi za turistički plakat koji potpisuju Pervan i Ljubičić.

Riječ je o dizajnerskom rješenju iz ciklusa novih plakata Hrvatske turističke zajednice koji su predstavljeni na izložbi u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Početkom prosinca dvojac će otputovati u Dresden na dodjelu nagrada.

Potvrdu za odlično dizajnersko rješenje dobila je i fotomonografija Dubrovnik, njim samim Studija Pervan, koju je pohvalio američki časopis »Print« što na svojim stranicama objavljuje najnovija dostignuća na području dizajna u svijetu. Za dizajn knjige zaslužan je Ljubičić, za fotografiju Pervan, dok je tekst napisao Luko Paljetak. »Print« je u ponajbolja dizajnerska rješenja u Europi uvrstio i fotomonografiju Ljubičića i Pervana Zagreb, za koju je tekst napisala Željka Čorak.

Pervan se može pohvaliti još jednom nagradom, onom gradonačelnika grada Karlovih Vari za kratki film o Dubrovniku, koji je napravio zajedno s glazbenikom Matejem Meštrovićem.

Grlićevoj Karauli potpora Euroimagea

Carigrad Međunarodna filmska fundacija Euroimage dodijelila je hrvatskom redatelju Rajku Grliću 200000 eura za film Karaula, koji će se snimati u koprodukciji četiriju država - producenti su zagrebački Propeler film, sarajevski Refresh, ljubljanski E-motion film i skopski Sektor film. Odluku je o dodjeli novca Grliću u Carigradu jednoglasno donio Odbor povjerenika Euroimagea. Riječ je o prvom novcu koji je hrvatska kinematografija dobila otkako Hrvatska ima predstavnika pri toj međunarodnoj filmskoj zakladi, od početka 2002. Članstvo u Euroimageu Hrvatsku godišnje stoji oko 150000 eura, što hrvatskim filmskim djelatnicima otvara i mogućnost prijave i natjecanja za financiranje filmskih projekata, za što je jedini uvjet da se snimaju u koprodukciji. Karaula će se snimati po romanu Ante Tomića Ništa nas ne smije iznenaditi, a riječ je o crnoj komediji o događajima u zabačenoj karauli na jugoslovensko-albanskoj granici potkraj osamdesetih godina. Osim Grliću, Euroimage je dodijelio i 14 000 eura za distribuciju dvaju filmova distribuciji UCD. Glasnogovornica Ministarstva kulture Sunčana Glavak izvijestila je da je u Euroimageu u postupku i dodjela novca za obnovu kinodvorana u Puli, Splitu i Dubrovniku.