I stručno i popularno

»Kaj«, časopis za književnost, umjetnost i kulturu, gl. ur. Božica Pažur, br. 4-5, Zagreb, 2004.

U kojem su postotku građani ove zemlje (visoko)obrazovani, čak i pismeni, nedavno su aktualizirana pitanja, ali nikako da izbore svoje mjesto u prvom planu. Dakako, pitanje je i kvalitete znanja, pa i obrazovanja. Strani su jezici uvedeni u prve razrede osnovnih škola, i to bi djelomično trebalo popraviti stanje na tom području. Što je s hrvatskim jezikom? Je li glavni problem nacionalne pismenosti nečistoća leksika ili opće nepoznavanje elementarnih normi, npr. pisanja jatovih refleksa i dr.? Što bi nam rekli lektori - koliko su nam elementarno nepismeni npr. novinari? Ili bi naglasak trebalo staviti na mogućnosti razumijevanja i proizvođenja tekstova na hrvatskome?

REALAN PRISTUP

Što se tiče nestandardnoga hrvatskog, pitanja je bezbroj - koliko je, u svojim različitim pojavnostima, osim u književnoumjetničkoj, zastupljen u obrazovnom procesu, kakav mu je uopće status u društvu, kulturi... Koliko se zapravo trebamo plašiti dolaska globalizacije, trebamo li graditi bunkere ili se prilagođavati novonastajućim okolnostima... Čuva li se identitet parolama ili kreativnim radom... Joža Skok, čijim tekstom Je li moguća i da li je potrebna standardizacija kajkavskoga jezika časopis »Kaj« otvara javnu raspravu o aktualnim pitanjima kajkavskoga jezika i književnosti, na kajkavski gleda kao na jedan od hrvatskih sujezika. Možemo reći da se odlučuje za realan pristup, za nekompliciranje standardizacijom i zalaže za izradu sveobuhvatnoga kajkavskog rječnika i uvođenje kajkavskoga u škole, i to u sklopu već postojećega predmeta hrvatski jezik. Očekujući u sljedećim brojevima »Kaja« još zanimljivih priloga na tu temu, treba reći kako se vrlo obećavajućim pristupom čini poticanje stvaralaštva na kajkavskome, što »Kaj« i čini, u prvom redu dugogodišnjim postojanjem, a i, primjerice, književnim natječajem za srednjoškolce već na svojoj drugoj stranici.

I u ovom broju pronaći će nešto za sebe i stručna i ostala publika. Izdvajam popularnoznanstveni esej Mladena Sijerkovića o ljetu u Hrvatskom zagorju, koji informativnošću, zanimljivošću, poznavanjem kulturoloških podataka, književnim citatima i ostalim potvrđuje ne samo stručnost nego i prezentacijsko umijeće hrvatskih meteorologa. Zdenko Balog, konzultirajući nemalu i raznovrsnu literaturu, piše o toponimima varaždinskoga područja, ali neka rješenja ostavljaju dojam potrebe za drugim mišljenjem, najprije lingvista, što nije negativna kritika jer, čini se, rad i želi biti poticajan i otvoriti neka pitanja.

U ostatku su broja tekstovi koji se bave poviješću varaždinskoga školstva, arhitekturom varaždinske povijesne jezgre, govorom mjesta Kelemen, manje poznatim književnikom Ivom Ladikom... Suvremenu kajkavsku književnost predstavljaju Denis Peričić, Valentina Šinjori, Franjo Hrg i pjesnici ivanečkoga kruga.

Ako vas zanima umjetnost, povijest, kultura kajkavskoga prostora, najnoviji književni tekstovi na kajkavskome ili ste kajkavolog, književni ili jezikoslovni, posegnut ćete (i) za novim brojem »Kaja«.

Dalibor Jurišić