Ekološka obnova

»Matica«, mjesečna revija za hrvatske zajednice u svijetu, gl. ur. Nenad Zakarija, god. LIV, br. 8-9/2004, Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2004.

Na samu početku kolovoško-rujanski broj »Matice« podsjeća na devetu obljetnicu vojnoredarstvene operacije Oluja, koja je Hrvatskoj osigurala cjelovitost i trajni mir. Davor Runtić iznio je kratku kronologiju akcija koje su poduzimane od kraja 1994. do kolovoza 1995. sa svrhom zaštite suvereniteta i obnove teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske.

Potkraj kolovoza ove godine u Zagrebu je preminuo »veliki slikar i veliki čovjek« Ivan Lacković Croata (rođen 1932. u selu Batinska u Podravini). Uredništvo »Matice« umjetniku je posvetilo naslovnicu i od njega se oprostilo tekstom Matije Maše Vekić.

Slijede tekstovi o Hrvatima s raznih strana svijeta zabilježeni u njihovim domicilnim zemljama i(li) tijekom njihova posjeta pradomovini Hrvatskoj. Ston je tijekom ljeta ugostio četrdeset mladića i djevojaka sa četiri kontinenta u sklopu dvanaestoga po redu obnoviteljskoga programa Hrvatske matice iseljenika (HMI) pod naslovom Eco Heritage Task Force, u kojem mladi iz iseljeništva i domovine sudjeluju u ekološkoj obnovi Hrvatske.

O čuvanju folklorne tradicije i jezika predaka govore tekst o turneji Župne folklorne grupe Sljeme iz Misassauge (okolica Toronta, Kanada) te tekstovi o dvama projektima MHI - Maloj i Sveučilišnoj školi hrvatskoga jezika i kulture. Jedna od najvećih svečanosti vojvođanskih Hrvata svakako je Dužijanca, tradicionalna manifestacija kojom Hrvati Bunjevci obilježavaju završetak žetve, a izvješće o ovogodišnjoj napisao je Zvonimir Perušić.

I ovaj broj »Matice« donosi mnoštvo tema zanimljivih i domovinskoj i iseljenoj Hrvatskoj, ipak uz znatno smanjenje broja tekstova na stranim jezicima (tek po jedan na španjolskom i engleskom jeziku).

Ozbiljnost i smihurice

»Čakavska rič«, polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi, gl. ur. Joško Božanić, god. XXXII (2004), br. 1 (1-162), Književni krug Split, siječanj-lipanj 2004.

Časopis »Čakavska rič« ponajprije je okrenut čitateljima koje profesionalno zanima čakavsko narječje. Rijetki su tako usko profilirani znanstveni časopisi koji se mogu pohvaliti višedesetljetnom tradicijom izlaženja, a »Čakavska rič« tiska se već trideset i dvije godine. Za razliku od protekle godine, kada je izdan samo jedan (dvo)broj časopisa, ove je godine uredništvo odlučilo pratiti dinamiku izlaženja naznačenu u zaglavlju časopisa i izdati dva broja. Koncepcija časopisa nije se posljednjih godina mijenjala, tako da i u ovom broju čitatelje očekuju znanstveni radovi (pet izvornih znanstvenih članaka i jedan stručni članak čiji su autori različitoga stupnja akademskog obrazovanja, od studenta do sveučilišnog profesora), književni tekstovi (Peliške směhˇrice Marijane Tomelić) te osvrti i prikazi.

Časopis otvara članak Čakavština kao narječje i u hrvatskoj književnosti, u kojem Josip Lisac obrađuje osnovna obilježja čakavskog narječja i daje podjelu čakavštine na šest jedinica, pet dijalekata (buzetski, jugozapadnoistarski te sjeverno, srednjo i južnočakavski) i jednu oazu (lastovska). Lisac se osvrnuo i na zastupljenost čakavice u hrvatskoj književnosti od najstarijih vremena do danas. Sanja Vulić svojim je člankom dala prilog izradi kontrastivne gramatike gradišćanskohrvatskoga književnog jezika i suvremenoga hrvatskog književnog jezika na primjeru tvorbe riječi, a u svjetlu neriješenih hrvatsko-slovenskih graničnih pitanja zanimljivošću privlači rad Hrvatsko-slovenske jezične granice u dijalektološkim radovima M. Maleckoga o Istri Branimira Crljenka. Crljenko je podsjetio na Pregled slavenskih govora u Istri u kojem je čuveni poljski slavist Mieczyslaw Malecki još 1930. pokazao slavenski karakter Istre i utvrdio u kojim se mjestima na sjeveru tog poluotoka govori hrvatski, a u kojima slovenskim jezikom.

Ljubica Ivanišević