Srebrni cvijet Europe Velikoj Gorici i Cavtatu

Srebrni cvijet Europe Velikoj Gorici i Cavtatu

Aix-le-Bains, 10. rujna Grad Velika Gorica i mjesto Cavtat osvojili su, svaki u svojoj kategoriji (grad i mjesto), Srebrni cvijet Europe, uglednu nagradu Europske asocijacije za cvijeće i okoliš. Velika Gorica bila je ovogodišnji predstavnik Hrvatske među 5300 nominiranih gradova iz cijele Europe, a potom jedan od dvanaest gradova kandidata koji su ušli u završni krug natjecanja. Zlatni cvijet Europe Europske asocijacije dodijeljen je britanskom gradu Herritageu. Velikoj Gorici uručeno je i posebno priznanje koje je ove godine dodijeljeno za očuvanje stabala te je tako nagrađena za očuvanje turopoljske šume, ali i za očuvanje kulturne baštine i spomenika. Tom nagradom Velika Gorica postala je i službeni član Asocijacije za cvijeće i okoliš te će u budućnosti sudjelovati u raznim projektima koje Asocijacija organizira i potiče, kao što je program razmjene iskustva između gradova članova.

Nagrade su im dodijeljene na svečanosti održanoj u francuskom gradu Aix-le-Bainsu.

Hrvatska u New Yorku

New York 10. rujna U jednoj od najviših zgrada svijeta, njujorškom Empire State Buildingu, priređena je izložba hrvatskih plakata i umjetničkih djela, kojoj je svrha promidžba hrvatskoga turizma u Americi. Organizator je izložbe predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u New Yorku, koje je u galeriji unutar zgrade postavilo više od četrdeset umjetničkih djela, izvorne artefakte iz Hrvatske (primjerice narodnu nošnju iz Zagorja, replike Baščanske ploče i Vučedolske golubice), kao i promotivne postere poznatih hrvatskih turističkih odredišta (Dubrovnik, Pula, Bol, Krk, Murter, Zagreb). Izložba će biti otvorena do 22. studenoga, a očekuje se da će je vidjeti gotovo milijun američkih i stranih turista koji svakoga mjeseca posjete Empire State Building, jedan od simbola New Yorka.

Poseban dio izložbe posvećen je hrvatskim naivcima, koji su predstavljeni uljima na staklu Ivana Lackovića-Croate, Katarine Henč i Miroslava Delača, a izložene su i slike Nives Kavurić-Kurtović i Đure Pulitike, kao i mlađih hrvatskih umjetnika Miljenka Bengeza, Antonije Rusković i Sanje Rešček.

Uspjesi hrvatskoga filma

Zagreb, 19. rujna Najuspješniji filmovi s prošlogodišnjega Filmskog festivala u Puli, Tu Zrinka Ogreste i Svjedoci Vinka Brešana, nastavljaju osvajanje nagrada na svjetskim filmskim festivalima. Tu je pobjednik 9. međunarodnog filmskog festivala u Milanu, održana od 10. do 19. rujna, a Svjedoci su pobijedili na 6. međunarodnom filmskom festivalu, održanu od 13. do 19. rujna u nizozemskom ljetovalištu Vlissingenu.

Na milanskom festivalu u konkurenciji izabranih filmova sa središnjih svjetskih filmskih festivala međunarodni je žiri jednoglasno izabrao Ogrestin film za pobjednika ex aqueo s francuskim filmom Dans les champs de bataille redateljice Danielle Arbid. Nakon Karlovih Vara i Palića, milanski je festival treći na kojem je Tu nagrađen.

Festival u nizozemskom ljetovalištu Vlissingenu specijaliziran je za filmove nastale prema književnim djelima. Prikazano je osamdeset filmova, a u konkurenciji za nagradu bilo je osam filmova iz SAD, Velike Britanije, Irske, Islanda, Novoga Zelanda, Njemačke i Hrvatske.

Nagradu za najbolji film festivala redatelju Vinku Brešanu uručio je redatelj Miloš Forman, kojemu je na tom festivalu uručena Nagrada za životno djelo. Brešanovu filmu Svjedoci nastalu po romanu Ovce od gipsa Jurice Pavičića, nakon dviju nagrada u Berlinu, te u Karlovim Varima i Jeruzalemu, to je peta međunarodna nagrada.

Svjedoci su pored mnogih međunarodnih nagrada imali i uspjeha u distribuciji, što znači da će biti prikazani u mnogim europskim zemljama.

Još jedna važna potvrda kvalitete domaćih filmova stiže iz Europske filmske akademije (EFA), koja je službeno objavila popis od 42 filma što su ušla u najužu konkurenciju za nominacije, među kojima se nalaze i Brešanovi Svjedoci. Oko četiristo filmova predloženo je za nagrade, od kojih je Upravni odbor EFA izabrao 42 filma, preporučujući ih kao kandidate za nominacije.

U glasovanju za nagrade sudjelovat će 1600 članova EFA, a rezultati će se znati početkom studenoga, te će nakon toga uslijediti završni krug glasovanja za pobjednike u sedamnaest kategorija, od kojih su najvažnije: europski film, redatelj, glumica, glumac, snimatelj, scenarist i prvi put skladatelj. Velika svečanost dodjele europskih filmskih nagrada održat će se u subotu, 11. prosinca u dvorani Forum u Barceloni.

50. obljetnica rada Zlatka Crnkovića

Zagreb, 20. rujna U povodu pedeset godina rada u izdavaštvu Zlatka Crnkovića u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci organizirana je književna večer posvećena tom vodećem hrvatskom prevoditelju i uredniku. Crnković se prevođenjem bavi od 1960, a prevodio je s engleskoga, francuskog, njemačkog i ruskog. Godine 1969. postaje urednik za beletristiku, a od 1973. glavni urednik u Nakladnom zavodu Znanje u Zagrebu, gdje je pokrenuo i uređivao biblioteke HIT, ITD i Evergrin. Od 1996. radi u izdavačkoj kući Algoritam, u čijoj je biblioteci Zlatko Crnković vam predstavlja do sada objavio oko 400 naslova.

U proteklih 35 godina uredničkog posla uredio je i više pojedinačnih izdanja, izabranih djela za razne nakladnike, što obuhvaća više od petsto knjiga. Preveo je 150 knjiga, a napisao je i pet knjiga, od kojih su najpoznatije Knjige mog života te Pisac i njegov urednik. Od njegovih književnih prijevoda najvažniji su Tolstojev Rat i mir, Nabokova Lolita, Kafkina Pisma Mileni, zatim Idiot, Zločin i kazna i Braća Karamazovi Dostojevskog, Smrt u Veneciji Thomasa Manna te djela Prousta i Hemingwaya.

Najbolji u baštini

Dubrovnik Od 16. do 21. rujna u Dubrovniku je po treći put održana u svijetu jedinstvena međunarodna manifestacija Najbolji u baštini, na kojoj se predstavljaju najuspješniji muzejski i baštinski projekti. U tri dana programa predstavljeno je devetnaest nagrađenih projekata iz područja muzeologije i baštine iz četrnaest europskih zemalja, Australije, Kanade i SAD, a Hrvatska se predstavila s trima projektima (Etnografski muzej Split, projekt Zagreb prije Zagreba i rovinjski minimuzej Kuća o batani). Najboljom prezentacijom proglašeno je predstavljanje projekta muzeja iz španjolskoga grada Salamanke.

Na manifestaciji sudjelovalo je više od stotinu stručnjaka, a organizator je manifestacije Europska udruga za baštinu iz Zagreba, dok su pokrovitelji Svjetska muzejska organizacija (ICOM), UNESCO-ov regionalni ured u Veneciji, udruga Europa nostra i Grad Dubrovnik. Manifestaciju je financiralo Ministarstvo kulture RH uz pomoć UNESCO-a.

Održani deseti Dani europske baštine

Dani europske baštine obilježeni su u Hrvatskoj od 20. do 25. rujna, a organizator im je, po deseti put, bilo Ministarstvo kulture. U cijeloj Europi Dani europske baštine održavaju se tijekom rujna, a službeno je otvaranje bilo 4. rujna u Barceloni. Svrha je manifestacije širenje znanja i svijesti o vlastitom kulturnom nasljeđu te vrijednostima drugih kultura, uz povezivanje europskih zemalja na osnovi kulturno-povijesnih vrijednosti.

Ovogodišnji program održan je pod naslovom Živuća baština, a bio je namijenjen djeci i mladima kako bi im se predavanjima, edukativnim radionicama, igraonicama te posjetima muzejima približila zajednička kulturno-povijesna baština Zagreba, Hrvatske i Europe. Program je ostvaren u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom, Gradskim uredom za kulturu, Narodnim sveučilištem Dubrava, Hotelijersko-turističkom školom, Galerijom Klovićevi dvori, Arheološkim parkom Ščitarjevo i Dječjim vrtićem Izvor.

Nova arheološka otkrića u antičkoj Mursi

Osijek Prvi put u povijesti istraživanja na prostorima antičke Murse na prostoru Vojarne Drava otkrivena je i istražena rimska ulica te je pronađeno i istraženo svetište posvećeno bogu Silvanu. Pronađeno je pet keramičkih lončarskih peći, a svi nalazi datiraju iz razdoblja od prvog do četvrtog stoljeća. Riječ je o najvećem otkriću rimske Murse do sada. Prvi put na prostorima Murse istražen je sakralni kompleks - svetište, sa središnjim prostorom sa žrtvenicima. Riječ je o pet žrtvenika posvećenih bogu Silvanu, a pronađeni su in situ, odnosno u prvobitnom položaju ili na iskonskom mjestu gdje su bili postavljeni.

Silvan je rimski bog šuma, a domaće autohtono stanovništvo štovalo je to božanstvo, koje je prema antičkoj mitologiji živjelo u šumama, i prinosilo mu žrtve. U blizini središnjega prostora sa žrtvenicima pronađeni su kultni bunari i kultne jame, odnosno kultni ukopi.

Središnje mjesto omeđeno je zidovima i trijemom dužine 57 metara i širine 34 metra. S istočne strane svetišta prostire se objekt s nizom prostorija i ostacima rimske kanalizacije. Sa sjeverne strane, cijelom dužinom kompleksa svetišta, otkrivena je rimska ulica koja ima drenažni kanal sa sjeverne i južne strane i do sada je istražena u dužini od šezdeset metara. Širina je same ulice tri metra, a širina ulice, uključujući kanale, iznosi osam metara. Na nalazištu su pronađeni fragmenti keramike i mnogobrojni metalni predmeti (noževi, bodeži, igle, fibule, novac, koplja, aplike). Do sada je istražena površina od četiri tisuće četvornih metara, a arheološka istraživanja nastavljaju se u proljeće.

Hrvatska u UNESCO-u

U Parizu će 6. listopada biti otvorena izložba o hrvatskim lokalitetima na Listi svjetske baštine UNESCO-a.

Godine 1971. na Listu zaštićene svjetske baštine upisana su tri hrvatska lokaliteta: Stara gradska jezgra Dubrovnika, Povijesni kompleks Splita s Dioklecijanovom palačom i Nacionalni park Plitvička jezera. Bilo je to samo godinu dana nakon što je UNESCO-ov Svjetski centar za baštinu utemeljio Listu na kojoj se danas nalazi 788 lokaliteta iz 134 zemlje. U tom prestižnom društvu nalazi se i šest hrvatskih lokaliteta. Uz spomenute tu su još Povijesna jezgra Trogira, Katedrala sv. Šimuna u Šibeniku i Episkopalni kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču. Izložba je to u povodu 25. obljetnice upisa hrvatske kulturne i prirodne baštine na Svjetsku listu, a stalno predstavništvo RH pri UNESCO-u u Parizu priređuje izložbu svih hrvatskih lokaliteta. Izložba će se održati u Velikoj dvorani Segur u sjedištu UNESCO-a. Istodobno će se na svečanosti istaknuti hrvatski i kazališni umjetnik Relja Bašić proglasiti UNESCO-ovim umjetnikom za mir. Izložbu priređuje Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a nakon Pariza bit će prikazana u Japanu, Njemačkoj i drugim svjetskim odredištima.

Bethlenova nagrada Zvonimiru Mrkonjiću

Hrvatski književnik i prevoditelj Zvonimir Mrkonjić dobio je jednu od Bethlenovih nagrada, koja se dodjeljuje za istaknutu spisateljsku i prevoditeljsku djelatnost te za rad na polju mađarsko-hrvatskih kulturnih veza, izvijestio je kuratorij Zaklade Bethlen Gábor Alapítvány. To priznanje pripada onima koji su svojim životnim djelom pridonijeli očuvanju i razvoju mađarske baštine i mirnu suživotu srednjoeuropskih naroda. Svečana predaja nagrade bit će 2. studenoga u Budimpešti. Nagradu Bethlen dobio je 1993. i Nedjeljko Fabrio.