RAMICA DIJAPOZITIVA

RAMICA DIJAPOZITIVA

Novakovi radovi postavljeni u Muzeju za umjetnost i obrt čine zbirku raznorodnih ideja i realizacija, gdje se kao konstanta ističe njegov promišljen pristup zadatku koji nije nimalo lak, što djelomice zahvaća umjetnost, a djelomice prodire u obrt

Gotovo do kraja listopada u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt postavljena je izložba zgodna naslova Dizajn plakata izložbi. Autor tih plakata znani je slovenski dizajner Ranko Novak, dizajner čija djela gotovo svakodnevno gledamo prolazeći ulicama ili kupujući po dućanima. Zaslužan za vizualne identitete brojnih slovenskih i hrvatskih tvrtki, oblikovao je i više od tisuću plakata, knjiga, književnih zbirki, publikacija, ambalaža, kalendara, revija i časopisa. Posebice veliku pozornost Novak je obraćao plakatima za izložbe i različita događanja vezana uz likovnu umjetnost, fotografiju ili arhitekturu. Prošle je godine Ranko Novak Narodnoj galeriji u Ljubljani darovao cijelu seriju vlastitih plakata izložbi, gdje je obogatio specifičnu Dokumentacijsku zbirku muzeja koju čine muzejski i umjetnički plakati i koja se već desetljećima nadopunjuje.

OD BALKANA DO NEW YORKA

Tako je izložba Dizajn plakata izložbi došla u Zagreb. U suradnji s Narodnom galerijom u Ljubljani, s kojom zagrebački Muzej za umjetnost i obrt vrlo lijepo surađuje dobar niz godina, a uz Ranka Novaka i Mojce Jenko kao autora izložbe, u dvorišnom dijelu muzeja postavljeno je gotovo osamdeset plakata od njih stotinu i šezdeset koji čine Novakovu donaciju. Vremenski raspon dizajnerskih rješenja plakata proteže se od 1974. godine s plakatom za fotografsku izložbu Toneta Stojka u ljubljanskom izložbenom salonu Arkade pa do prošlogodišnjega plakata za vlastitu izložbu plakata doniranih Narodnoj galeriji. Na prvi je pogled vidljivo da je njegovo grafičko oblikovanje samostalan vizualni entitet kojemu nije svrha samo uputiti promatrača i čitatelja nego i prilagoditi se zahtjevu naručitelja, ali i u cijeli posao unijeti veliku količinu osobnoga. Slikovni materijal koji mu je na raspolaganju, logotipovi pojedinih muzeja, galerija ili kulturnih priredaba iznimno su uklopljeni unutar zadana formata. Detalji koji djeluju efektno, kao brza i učinkovita informacija, ili još točnije, kao kratki isječak koji vas tjera na dalje istraživanje i propitivanje uz pomno odabrane tipove slova zajedno čine konglomeraciju vizualno pozitivnih iskri kojima ste jednostavno bombardirani.

Ranko Novak na ovom skupu predstavlja plakate s brojnih izložbi iz muzeja i galerija iz Ljubljane, Beograda, Pirana, Trsta, Udina, Zagreba, New Yorka, Venecije, Velenja, Ajdovščine, Maribora, Pariza... Uz izložbe tu su i rješenja za plakate vrlo cijenjenih priredbi kao što su ljubljanski Međunarodni grafički bijenale, piranski Dani arhitekture. Minimalizam možemo pročitati na plakatima poput jednostavna rada za fotografsku izložbu Milana Pajka iz 1979, gdje je na ramici dijapozitiva jednostavnim postavio najbitnije informacije, nadalje na plakatu za Fabreovu izložbu u Modernoj galeriji u Ljubljani 1990, gdje jednom ilustracijom s izložbe obuhvaća cjelokupan i zanimljiv Fabreov opus te na plakatima za izložbe Ive Prančiča u Veneciji, izložbe Zenit - Avangarde dvadesetih godina u Beogradu, izložbe Alberta Burrija u Ljubljani... Složenije zahvate i konkretniju vizualnu percepciju Novak gradi na plakatima arhitektonskih izložbi poput one Borisa Podrecce, skupine Kras ili suvremene slovenske arhitekture.

PRIVUĆI POZORNOST

Kad je riječ o velikim kulturološkim izložbama poput zagrebačke Od svagdana do blagdana - Barok u Hrvatskoj održane u MUO iz 1993, Bronasto doba na Slovenskem iz 1987. ili Svjetski majstori moderne umjetnosti iz jugoslavenskih kolekcija, Narodni muzej Beograd iz 1987, Ranko Novak koristi se najrazličitijim sredstvima kako bi privukao pozornost. Konvencionalna vizualna komunikacija u ovim slučajevima nije prevladavajući čimbenika, nego djeluje kao dio zanimljivih dosjetki. Andrej Smrekar, direktor ljubljanskoga Narodnog muzeja, naziva ta rješenja - Novakovim duhom. Taj je Novakov duh svakako vidljiv na plakatu za izložbu četrdesete godišnjice Piceljeva grafičkog dizajna iz zagrebačkog Umjetničkog paviljona, kada Novak prenosi dio Piceljeve skromnosti unutar karakterističnih segmenata Piceljeve umjetnosti ili na plakatu za međunarodni simpozij Arhitektura i politika u Piranu kada polemizira s dizajnom slovenske papirnate monete, reversom novčanice od 500 tolara, s Plečnikovom Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom.

Novakovi radovi postavljeni u Muzeju za umjetnost i obrt tako čine zbirku raznorodnih ideja i realizacija od konvencionalnih do avangardnih, od subjektivnih do konkretnih, gdje se kao konstanta ističe njegov promišljen pristup zadatku koji nije nimalo lak, koji djelomice zahvaća umjetnost, a djelomice prodire u obrt. Rezultati sklada umjetnosti i obrta te tridesetogodišnjega rada iznimni su. Pokazuje nam to i ova izložba.

Marko Kružić