Povratak u prosječnost

»Književna revija«, časopis za književnost i kulturu, gl. ur. Josip Cvenić, god. 44, br. 1-2, Ogranak Matice hrvatske Osijek, Osijek, 2004.

Za razliku od iznadprosječnoga posljednjeg izdanja, »Književna revija« u novu godinu izlaženja zakoračuje dvobrojem, koji se, nažalost, pokazuje kao korak unatrag. Iako usporedba dvaju izdanja i nije najbolji put za recenziju časopisa, u ovom se slučaju ona nameće sama od sebe i potvrđuje početni dojam, koji je možda najlakše opravdati navođenjem onoga što u novome broju - nedostaje.

OSJEČKA KRONIKA

Ono po čemu se osječka »Književna revija« razlikovala od sličnih časopisa bila je otvorenost širem krugu kulturnih događanja, bez zaziranja od onih pojava unutar toga kruga koje možemo označiti rubnima (strip, popularna glazba i sl.). Ovakvi prilozi bili su dobrodošli predah od ozbiljnijih tema, ali i sadržajno obogaćenje koje je u novome izdanju posve izostalo. Jednako tako, izostali su prilozi vezani uz teatar i likovnost, pa je novi broj usmjeren isključivo na književnost, a ugasla je, barem za ovo izdanje, i zanimljiva novopokrenuta rubrika Teorija identiteta kojom se časopis uključio u razmatranja kulturnog identiteta unutar pojave globalizma.

Valja spomenuti da je razlika vidljiva i u vizualnom dijelu - monotoniju redanja tekstualnih priloga ovaj put ne dokidaju oni likovni, a vrlo simpatičan i suvremen dizajn korica prošloga broja u ovom je zamijenjen posve neatraktivnom (no nažalost za većinu književnih časopisa još standardnom) vanjštinom.

Sadržajni koncept ovaj je put bez osobite osmišljenosti podijeljen na klasične rubrike proze, ogleda, prijevoda i kritike. Dok je rubrika književne kritike, što je još jedna promjena, ostala bez uobičajenoga Kritičareva izbora te prikaze sada piše nekoliko autora, prozni je blok ostao bez prijevoda stranih autora, donoseći domaće tekstove kojima je zajednička referencija na Slavoniju i koji kvalitativno variraju, što utječe i na prosječnost kvalitete ovoga izbora.

U rubriku Ogledi vratila se osječka kronika Zlatka Kramarića, dok će preostala dva stručna teksta biti usmjerena na uže čitateljstvo - riječ je o prikazu izdanja periodike u Slavonskom Brodu od početaka do današnjih dana te analizi književnoga stvaralaštva Otta Tolnaija.

ZANIMLJIVI PRIJEVODI

Najzanimljivije dijelove novoga izdanja sadržavat će rubrika Prijevodi. Najprije treba uputiti na esej iz knjige Dvostruki plamen Octavija Paza, u kojem pisac razmatra pojavu dvorske ljubavi, pišući zanimljivo o povijesnim i književnim uvjetima njezina nastanka, temeljnim idejama i međuknjiževnim utjecajima te pokazujući kako je u povijesti dvorske ljubavi moguće iščitati i povijest cijele zapadne civilizacije. U prvom od preostala dva teksta Terry Eagleton piše ogled o Heaneyjevu prijevodu Beowulfa, čije mu karakteristike (napetost elementarnog i obrazovanosti, miješanje dvaju jezičnih stilova) otvaraju prostor razmišljanja o odnosu riječi i znaka na osami zemljopisne i teološke poetike, dok Mark Lilla razmatra Houellebecqov roman Elementarne čestice u svjetlu događanja u Francuskoj devedesetih godina 20. stoljeća, razlikujući u njima dva ideološka strujanja: naspram republikanskoga mita da će snage individualizma i kapitalizma biti obuzdane s pomoću odanosti ideji građanstva, javlja se distopijska vizija »budućnosti u raspršenom svijetu nepovezanih pojedinaca koji se vrte u prostoru lišeni spona s poviješću, nacijom, obitelji«. Elementarne čestice, kako ističe Lilla, prvi su književni spomenik drugoj viziji.

Bez obzira na nekoliko kvalitetnih priloga, riječ je o jednom od manje zanimljivih izdanja Književne revije. Jasno je da svaki časopis može varirati u kvaliteti od broja do broja i sve to dakako ne bi toliko trebalo isticati da prošlo izdanje doista nije značilo pomak na svim razinama i otvorilo put širem čitateljstvu, prema čemu se novi broj doima doista osiromašeno. Leži li razlog tome u nedostatku novca, promjeni nekih imena u impresumu časopisa ili nečem trećem, ovdje nije lako utvrditi, no nadamo se da je ovaj povratak u prosječnost tek privremeno stanje.

Ljubica Anđelković