Kraljica Harmonija

Kraljica Harmonija

Umjetnička vrijednost i edukativnost Čarobne flaute, zahvaljujući Sunnyju Suninskom, u savršenu su skladu

Premda je početak nove kazališne sezone u Zagrebu pripao Festivalu svjetskoga kazališta, tijekom rujna premijerno su izvedene i dvije dječje predstave. Mala scena predstavila je svoje viđenje teksta Jasena Boka Kako je Tonkica kupovala kruh u režiji gošće iz Slovenije Mateje Koležnik, a nekoliko dana poslije Gradsko kazalište Žar-ptica izvelo je Čarobnu flautu bugarskoga lutkarskog maga i redatelja Aleksandra Ivanova, koji režije potpisuje umjetničkim imenom Sunny Suninsky. Suninsky nije nepoznat hrvatskoj publici. Još 1995. nagrađen je na zagrebačkom PIF-u, prošle je godine godine režirao mnogim nagradama ovjenčanu predstavu Robinzon Kazališta lutaka iz Zadra.

Čarobna flauta njegova je, nakon Čudesnoga svijeta brojeva, druga režija u Žar-ptici. Predstava govori o vječnoj borbi dobra i zla, a namijenjena je djeci školskoga uzrasta dobi do dvanaest godina. Zla vještica Kakofonija odlučila je zavladati svijetom glazbe i u njega uvesti svoje viđenje reda. U traženju nove, originalne melodije kojom će spasiti svijet glazbe i omogućiti da njime ponovno zavlada dobra kraljica Harmonija note svoje nade polažu u najmanju od njih - malu Do, koja se, premda ustrašena, upusti u neravnopravnu borbu.

Suninsky je iznimno maštovit redatelji i upravo zadivljuje lakoća kojom scenske rekvizite, notno crtovlje i note, u trenutku uvjerljivo pretvara u nakit, prijestolje, plašt ili, primjerice, brod. Jednostavnost scene (Dinka Jeričević) i kostima (Ruta Knežević), kao i ljepota glazbe, posebice pobjedničke melodije koja dugo ostaje u sjećanju (autor glazbe je Tomislav Pehar) čine odličnu podlogu za uigrani peteročlani glumački ansambl (Renata Sabljak, Anita Matić, Žana Bumber, Drago Utješanović, Robert Bošković) iz kojega, kao prvu među jednakima treba izdvojiti Anitu Matić, koja je lik zlice Kokofonije obogatila ironičnim humorom. Umjetnička vrijednost i edukativnost Čarobne flaute, zahvaljujući Sunnyju Suninskom, u savršenu su skladu.

PRAVO NA RAZLIČITOST

A da maksimalna glumačka angažiranost nije karakteristika samo premijernih predstava Žar-ptice, svjedoči i jedna od repriznih izvedbi Reumatičoga kišobrana, kojoj sam prisustvovao sredinom rujna. Predstavu odlikuje dobro pogođen type-casting, a premda je od premijere prošlo gotovo četiri mjeseca, petero glumaca igralo je priču o ostarjelom, reumatičnom i tužnom kišobranu do kraja.

Na nagovor triju cvjetova kišobran je odlučio izaći iz ormara u šetnju. Osim cvjetova kišobran će tijekom izleta upoznati dobre i loše likove (sunce, vjetar, oblake i suncobrane), a u njega će se zaljubiti papiga. U ulozi kišobrana nastupa Drago Utješanović, dok se u ostalim ulogama izmjenjuju Gorana Vrdoljak, Žana Bumber, Ana Marija Bokor i Šime Bubica. Iz ujednačena glumačkog ansambla izdvaja se Šime Bubica, koji izvodi nekoliko pjesama i vrlo dobro komunicira s mališanima u publici. Tekst Željke Horvat-Vukelja na pozornicu Žar-ptice postavio je Lawrence Kiiru, a lijepa bajka zaživjela je na sceni i uz pomoć maštovite scenografije (Miljenko Sekulić) i kostima (Paulina Jazvić) te razigrane koreografije (Đurđica Kunej).

Autor je glazbe toga glazbenog igrokaza ili mjuzikla za djecu dobi tri do deset godina Marijan Jelenić, koji varirajući različite ritmove približava gledateljima radnju predstave i njezinu nenametljivu poruku o toleranciji i pravu na različitost.

Goran Ivanišević