Bravo maestro!

Bravo maestro!

Neiscrpna energija vremešnoga maestra osvojila je njemu naklonjenu zagrebačku publiku, koja mu je zajedno s ravnateljem orkestra, Berislavom Šipušem, od srca zaželjela još mnogo uspješnih koncerata

Okrugle rođendanske proslave naših u svijetu proslavljenih dirigenata važan su događaj za domaću glazbenu sredinu, pogotovo ako je riječ o visokom životnom jubileju kakav je prošloga petka koncertno obilježio Milan Horvat. Time je u svečanom tonu otvorena nova sezona Zagrebačke filharmonije i njezin prvi ciklus Bijela oktava u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Osamdeset petu obljetnicu života malotko uopće doživi, a kamoli da je dočeka u punom intenzitetu radnoga vijeka, te je doista od povijesnog značenja činjenica da je maestro tu životnu dob obilježio dirigirajući vrlo zahtjevnim simfonijskim programom pred punim auditorijem. Stoga ćemo zasigurno pamtiti taj koncert održan 24. rujna, na kojemu je u jednoj večeri povezana posve nova, hrvatskoj publici još nepoznata koncertantna partitura i repertoarno djelo kasnoromantičarskog simfonizma.

POLA STOLJEĆA SURADNJE

Uz Zagrebačku filharmoniju maestra veže polustoljetna intenzivna suradnja, koja nije prekinuta ni kada je on 1969. otišao u Austriju na mjesto šefa dirigenta Simfonijskoga orkestra Austrijskoga radija u Beču. Kao što je i sam napomenuo u obraćanju publici po završetku koncertne večeri, od kada je počeo ravnati našim najvećim orkestrom, u njemu su se izmijenila puna dva naraštaja glazbenika, a uz ansambl je tijekom vlastitog umjetničkog razvoja ostao toliko vezan da je pouzdano ustvrdio: »Da nije Zagrebačke filharmonije, ne bi bilo ni Milana Horvata.« Kao doživotni počasni šef dirigent Horvat je u svakoj sezoni filharmonije prisutan barem na dva koncertna programa. Usporedno i dalje razvija široku međunarodnu karijeru kao stalni gost dirigent Slovenske filharmonije i Orkestra Romanske Švicarske, kao i počasni dirigent Komornoga orkestra iz Lausanne.

Čak ni za obljetnički koncert maestro nije u izboru programa slijedio ustaljenu liniju tumačenja već poznatih reprezentativnih primjera iz najslavnijih trenutaka svoje karijere, nego se uhvatio ukoštac s nimalo jednostavnim iščitavanjem složenoga Dvostrukog koncerta za violinu, violu i orkestar u h-molu Benjamina Brittena, za glazbenike orkestra dosada posve nepoznata djela. U prvoj izvedbi skladbe u Hrvatskoj sudjelovala su dvojica istaknutih mladih glazbenika iz Austrije i Rusije: violinist Benjamin Schmid i violist Daniel Raiskin. Usklađenost solista u prepletanju ekspresivnih guslačkih dionica u raznobojnom slogu Brittenove partiture išla je na ruku izazovnoj orkestralnoj pratnji. Obojica već dulje vrijeme surađuju i traženi su interpreti upravo toga djela što su ga u posljednjih nekoliko godina izvodili u većini europskih zemalja te snimili za diskografsku tvrtku BMG. Njihovi različiti umjetnički senzibiliteti - violinistova virtuozna reskost nasuprot toploj osjećajnosti violskih dubina - stopili su se u kompatibilnu zvukovnu cjelinu, što je osobito došlo do izražaja u Kreislerovom Capriceu kao dodatku.

JASNI DIRIGENTSKI SMJEROKAZI

Dok je prvi dio večeri bio u znaku otkrivanja za naše pojmove novoga trostavačnog djela, drugi je dio donio izvedbu jedne od najizvođenijih partitura na rasporedima Zagrebačke filharmonije - Pete simfonije u cis-molu Gustava Mahlera. Premda smo još sredinom srpnja isto djelo slušali u izvrsnoj izvedbi na Filharmonijinu gostovanju u sklopu 50. splitskog ljeta, jednomjesečni je ljetni predah uspavao neke od njezinih ponajboljih snaga. Indisponirani blezeri nad gudačima bez tona polako su se u pet kontrasnih stavaka brusili u izražajnosti fraze tijekom skupne sonorne gradacije kojoj je dirigent formalno pružio jasne smjerokaze. Neiscrpna energija vremešnoga maestra osvojila je njemu naklonjenu zagrebačku publiku, koja mu je zajedno s ravnateljem orkestra, Berislavom Šipušem, od srca zaželjela još mnogo uspješnih koncerata. A za one kojima je ovogodišnja koncertna sezona nastupila prerano, napomenimo da maestra Horvata idućeg puta mogu doživjeti 25. ožujka iduće godine u ciklusu Crvena oktava, kada će na Uskršnjem koncertu ravnati izvedbom velebnog Händlova oratorija Mesija.

Jana Haluza Lučić