Vijenac 274

Filatelija

Filatelija: Motivi prigodnih maraka

Prošlost i budućnost

Autor Danijel Popović, dizajner, dimenzije 35,50 x 24,14 mm, naklada 300 000, datum izdanja 23. srpnja 2004. Autor Danijel Popović, dizajner, dimenzije 35,50 x 29,82 mm, naklada 300 000, datum izdanja 13. kolovoza 2004.

Filatelija: Motivi prigodnih maraka

Prošlost i budućnost

Autor Danijel Popović, dizajner, dimenzije 35,50 x 24,14 mm, naklada 300 000, datum izdanja 23. srpnja 2004.


slika

Autor Danijel Popović, dizajner, dimenzije 35,50 x 29,82 mm, naklada 300 000, datum izdanja 13. kolovoza 2004.


slika

Dva su događaja, svaki na svoj način, obilježila ovogodišnje ljeto i potaknula Hrvatsku poštu da im posveti izdanja prigodnih poštanskih maraka. Jedan od njih otvaranje je obnovljenoga Starog mosta u Mostaru, a drugi Olimpijske igre u Ateni.

Dana 23. srpnja više je od pedeset inozemnih delegacija, državnika, predsjednika vlada, ministara vanjskih poslova, predstavnika međunarodne zajednice, predstavnika vlasti i vjerskog života u BiH prisustvovalo svečanom otvaranju mostarskoga Starog mosta. Taj je most, jedno od najvećih remek-djela inženjerske arhitekture otomanskoga doba, dio najstarije jezgre grada i od velike je ambijentalne važnosti u njegovoj urbanističkoj strukturi. Godine 1557. po nalogu sultana Sulejmana Veličanstvenoga započeta je gradnja jednolučnoga kamenoga mosta koji je izveden po projektu onodobnoga vrhovnoga turskoga graditelja Kodže Mimara Sinana, a do 1566. izveo ga je i sagradio njegov učenik i pomoćnik Mimar Hajruddin, no o samoj gradnji malo se zna. Stari most u Mostaru razoren je granatiranjem u studenom 1993, a njegova je obnova započela 2002. pod okriljem Svjetske banke i Banke za obnovu i razvoj Vijeća Europe te uz potporu zemalja donatora Italije, Turske, Hrvatske, Nizozemske i Francuske.

Godine 1896. u Ateni su održane prve olimpijske igre (OI) modernoga doba. Nakon 108 godina OI su se, u svom 23. izdanju, od 13. do 29. kolovoza vratile u Atenu. U Ateni su nastupili sportaši iz 202 države (tri više nego na prošlim Igrama u Sydneyu), a u raznim se disciplinama natjecalo više od 10 500 sportaša. Hrvatski sportaši u četvrtom su nastupu na Olimpijskim igrama pod obilježjima međunarodno priznate države (nakon Barcelone (1992), Atlante (1996) i Sydneya (2000)) bili do sada najuspješniji i u riznicu hrvatskih olimpijskih odličja uz sedam medalja osvojenih na trima proteklim olimpijadama pridodali još pet odličja: jedno zlatno (rukometaši), dva srebrna (Duje Draganja plivanje 50m slobodno te veslački dvojac bez kormilara Siniša i Nikša Skelin) i dva brončana (dizač utega Nikolaj Pešalov te teniski par Ivan Ljubičić i Mario Ančić).

Sandra Cekol

Vijenac 274

274 - 16. rujna 2004. | Arhiva

Klikni za povratak