Novi velesajam u Beču

Novi velesajam u Beču

Beč je dobio novi velesajam, sagrađen u samo dvije i pol godine na lokaciji porušenoga staroga sajma u Prateru, prema projektu arhitekta Gustava Peichla. Kompleks, ukupne površine veće od sto tisuća četvornih metara, sastoji se od četiri izložbena paviljona, kongresnoga centra i uredskog tornja, a u tijeku je izgradnja hotela prema zamisli Hermanna Czecha. Sazdan od stakla i čelika uz uporabu osnovnih geometrijskih formi, velesajam zrači otvorenošću i lakoćom. Kičma kompleksa središnji je stakleni mall, dug pola kilometra, što povezuje ulaze u izložbene dvorane s javnim prostorima foajea i kongresnoga centra zakrivljena pročelja te izdvojenim cilindričnim uredskim tornjem. Na najvišoj etaži tornja nalazi se terasa-vidikovac, otvorena za posjetioce, koja tvori bazu za elegantni čelični šiljak, visok 96 metara, čiji je vrh omotan spiralnom crveno-bijelom »vrpcom«, a figurira kao simbol kompleksa i novi gradski landmark.

Olimpijada u Ateni

Olimpijske igre, u kolovozu održane u Grčkoj, postojbini igara antičke ere, privukle su pozornost svjetske javnosti ne samo sportskim nadmetanjima nego i smjelim arhitektonskim rješenjima sportskih borilišta, gdje je u glavnoj ulozi bio Santiago Calatrava. Španjolski arhitekt, proslavljen realizacijama za potrebe velikih svjetskih manifestacija poput Svjetskih izložbi u Sevilji i Lisabonu, autor je master plana i arhitekture najvažnijih objekata glavnog atenskog olimpijskog kompleksa: redizajna Olimpijskog stadiona, velodroma te agore - kolosalne nadstrešnice u sklopu središnjeg Trga nacija. što može prihvatiti tristo tisuća posjetitelja. Najosjetljivija zadaća bio je redizajn postojećega glavnog stadiona s gledalištem kapaciteta 72 000 mjesta, čije je natkrivanje Calatrava riješio smjelom i atraktivnom konstrukcijom: iznad postojeće arene razapeo je dva elegantno zakrivljena krova, ukupne površine 25 000 četvornih metara, zavješena čeličnim užadima za dva luka od čeličnih cijevi, raspona 304 metra i visinom od 60 metara iznad stadiona.

NOX za Lille 2004.

Slijedeći prošlogodišnji primjer Graza, francuski Lille, uz talijansku Genovu ovogodišnja kulturna prijestolnica Europe, iskoristio je tu manifestaciju kao poticaj izgradnji kulturne infrastrukture, a jedno je od arhitektonski najatraktivnijih novih zdanja Umjetnički centar autora nizozemske grupe NOX, pobjednika na natječaju održanu 2001. godine. Autori su napuštenu tvornicu preuredili u dinamičan kulturni centar s izložbenim prostorima i dvoranom za predstave, a tipičnu industrijsku arhitekturu od crvene opeke zaogrnuli u nabore od čeličnoga pletiva, stvorivši slobodan odnos starog i novog, koji je postao ikona i logo Lillea 2004, pojavivši se kao motiv i na prigodnoj francuskoj poštanskoj marki.

Atlas arhitekture

U izdanju britanskog Phaidona objavljen je Atlas suvremene svjetske arhitekture. Monumentalno izdanje impozantnih dimenzija na 824 stranice velikog formata (43x31 cm) sa 7000 fotografija, 2000 crteža i 389 000 riječi donosi prikaz 1050 zgrada, izgrađenih od 1998. naovamo, koje je izabralo 150 eksperata iz 75 zemalja. Enciklopedija suvremene svjetske arhitekture organizirana je prema geografskom načelu, s presjekom kroz sve tipologije i vodeće autore, a iscrpni prikaz projekata sa svim relevantnim podacima dopunjen je preglednim kartama. U izbor su uvrštena i dva hrvatska projekta: javni zahod u Dubrovniku Nenada Fabijanića te Most hrvatskih branitelja u Rijeci grupe 3LHD, kao i dvije realizacije hrvatskih arhitekata Njirić i Njirić u Sloveniji.

Vinko Penezić