Hlapić na japanskom

Hlapić na japanskom

Tokio U Japanu su tiskane Čudnovate zgode šegrta Hlapića hrvatske književnice Ivane Brlić Mažuranić, na japanskom jeziku, izvijestio je Hrvatski esperantski savez. Prevoditelj Sekoguchi Ken preveo je Hlapića najprije za svoje unuke, a kad su prvi slušatelji oduševljeno saslušali pustolovine Hlapića, Gite i majstora Mrkonje, tiskao je svoj prijevod. Prevoditelj se za japanski prijevod koristio esperantskim prijevodom Hlapića, knjigu koju je u Zagrebu u prijevodu Maje Tišljar izdao Hrvatski esperantski savez 1998. Knjiga je u Berlinu proglašena najboljom dječjom knjigom na esperantu te godine. Japanskoga Hlapića na 240 stranica sa sedam ilustracija opremila je Goto Masako, a nakladnik je Esperantski klub u Mishimi.

6. škola medijske kulture u Trakošćanu

Trakošćan U Trakošćanu je od 23. kolovoza do 1. rujna održana šesta po redu Škola medijske kulture. Ove je godine Škola imala 93 polaznika raspoređenih u pet programa: tri seminarska (osnovni, napredni i filmološko-metodički) i dva radionička (prvi čine polazne radionice - za igrani, dokumentarni i animirani film te za TV-reportažu, a drugi specijalističke radionice - za scenarij, kameru i montažu). Voditelji radionica bili su Zoran Tadić (igrani film), Damir Čučić (dokumentarni film), Dražen Ilinčić (TV-reportaža), Edo Lukman (animirani film), Goran Tribuson (scenarij), Silvestar Kolbas (kamera), Slaven Zečević (montaža) i Vedrana Vrhovnik (radiofonijske radionice).

Uz voditelje radionica, nositelji programa afirmirani su stručnjaci i stvaraoci iz područja medijske, filmske i televizijske kulture: Ivan Ladislav Galeta, Nikica Gilić, Bruno Kragić, Mato Kukuljica, Dario Marković, Joško Marušić, Krešimir Mikić, Diana Nenadić, Ante Peterlić, Irena Paulus, Ivo Škrabalo, Stjepko Težak, Hrvoje Turković i Nikola Vončina.

U posebnom broju »Zapisa«, glasila Hrvatskoga filmskog saveza, izdana u povodu održavanja Škole, objavljene su u Školi obrađene teme, među kojima su: Povijest hrvatskoga filma, Animirani film i zagrebačka škola, Hrvatska filmska glazba i Televizija i internet.

Grand Prix des Amériques Krsti Papiću

Montreal 1. rujna Veliki trenutak za hrvatsku kinematografiju dogodio u prepunoj dvorani kina Parisien 2 u Montrealu kada je Serge Losique, predsjednik 28. festivala svjetskog filma (Festival des films du monde), uručio hrvatskom redatelju Krsti Papiću posebnu nagradu Grand Prix des Amériques za cjelokupni autorski opus i doprinos filmskoj umjetnosti. U čestitki koju je tim povodom Krsti Papiću uputio ministar kulture Republike Hrvatske Božo Biškupić između ostalog stoji: »Posebno smo ponosni što Hrvatska ima kvalitetna autora čiji opus prepoznaje struka, jer Vi ste prvi autor dobitnik ovog visokog priznanja s područja Srednje Europe. U godini koja je Hrvatskoj filmskoj produkciji podarila velik broj nagrada za redateljska i glumačka ostvarenja na inozemnim festivalima, Vaša nagrada, dolazi kao posebna potvrda kvalitetnog dugogodišnjeg rada koji hrvatskoj filmskoj industriji daje novo mjesto. Zahvaljujući i Vama otvorena su vrata novom hrvatskom filmu koji će, siguran sam, biti praćen s većim uvažavanjem s neosporno uglednim redateljima, među kojima ste i Vi.«

Restauriran Gundulićev Osman

Zagreb 2. rujna Sedam restauriranih vrlo vrijednih knjiga iz Spomeničke zbirke i knjižnice Mažuranić - Brlić - Ružić (Osman Ivana Gundulića iz 1650. godine, Gramatika... Jakova Mikalje /1649/, Misal rimski Levakovića /1631/, Časoslov rimski Paštrića /1688/, Adrianszkoga mora syrena Petra Zrinskog /1660/, Relationes Hamellija /1683/ i Čubranovićeva Jeđupka /1618/) predstavljeno je u obiteljskoj Villi Ružić u Rijeci. Restauriranje, konzerviranje i uvez, koje je trajalo godinu dana, obavljeno je u Hrvatskom državnom arhivu pod vodstvom Tatjane Mušnjak, a Grad Rijeka financirao je rad iznosom od 80 000 kuna.

Hrvatski umjetnici u Walesu

Cardiff 7. rujna U okviru kulturne razmjene Republike Hrvatske (Ministarstva kulture) i Walesa u galeriji g39 u središtu Cardiffa otvorena je izložba pod naslovom The Independents (Nezavisni), na kojoj je radove izložilo i šest suvremenih hrvatskih umjetnika. Prikazan je film Ivana Faktora s dokumentarnim snimcima nastalim tijekom rata u Osijeku. Fotografijama, snimljenima u Kaznionici u Lepoglavi, predstavlja se Igor Grubić, dok Ana Sertić i Ana Hušman u fotografskom radu ispituju odnos individualnog i globalnog. Kristina Leko u videoprojektu O mlijeku i ljudima razgovara s obiteljima u Hrvatskoj i Mađarskoj. Plakat sa slikom prodavačice iz Name postavljen je na oglasnom stupu ispred galerije, a drugi dio instalacije Andreje Kulunčić nalazi se na posljednjem katu galerije. Autorica je izložbe Leila Topić. Izložbu su priredili Ministarstvo kulture RH i Veleposlanstvo RH u Londonu i Walesharts International.

Nagrađen Jeruzalemski sindrom

Venecija 7. rujna Hrvatski film dobio je još jedno svjetsko priznanje. Autore filma Jeruzalemski sindrom Jakova i Dominika Sedlara nagradila je pokrajina Veneto nagradom za Dijalog filma i kulture, koja je prvi put ustanovljena ove godine. Film je sniman dvije i pol godine na više lokacija od Jeruzalema preko Pariza, Tel Aviva, Zagreba do New Yorka i Los Angelesa. U glumačkoj ekipi filma nalaze se Božidar Alić, Macaulay Culkin, Martin Sheen, Charlotte Rampling i Mili Avital.

Svečanost dodjele održana je u sklopu Venecijanskoga festivala u Dvorani Perla na Lidu. Uz hrvatske redatelje dobio ju je i Talijan Luca Raffaelli za četverominutni animirani film Pace of Peace. O važnosti nagrade svjedoči nazočnost najvažnijih uglednika ne samo Venecijanskoga festivala nego i pokrajine Veneto s obzirom na to da su nagradu dodjeljivali Davide Croff, predsjednik cjelokupnoga Venecijanskog biennala, Marco Muller, direktor Filmskoga festivala u Veneciji, i Roberto Galan, predsjednik pokrajine Veneto.

Na Popernjaku nalazi iz kasnoga brončanog doba

Županja 7. rujna Nakon dvomjesečnih radova završila su arheološka iskapanja na Popernjaku na budućoj dionici autoceste Zagreb - Lipovac od Županje do Lipovca. Među brojnim nalazima koji svjedoče o životu na Popernjaku u kasno brončano doba, oko 1200. prije Krista, izdvaja se nekropola s 32 groba, u kojima su se pokriveni glinenim posudama nalazili spaljeni posmrtni ostaci pokojnika. Voditelj istraživanja Marijan Boško uvjeren je kako je istražen samo dio nekropole, koja se vjerojatno prostire na većoj površini. Pronađeni nalazi mogu se pripisati kulturi na nalazištu Barice Gređani, koja pripada kompleksu druge faze kulture polja sa žarama iz kasnoga brončanog doba.

Nedaleko od nekropole arheolozi su naišli na nastambu s jamskim objektima u kojima je pronađeno više brončanih predmeta, narukvica i oruđa. Svi pronađeni predmeti bit će poslani na stručnu analizu, a nakon nje, po Boškovim riječima, postat će dio bogate arheološke zbirke županjskoga Zavičajnog muzeja Stjepan Gruber.

Vrijeme za pjesmu

Zagreb 8. rujna Plakatno-poetska akcija Vrijeme za pjesmu - Time for a Poem otvorena je na svečanosti u srijedu u Hrvatskome kulturnom klubu. Ove je godine ta pjesnička akcija posvećena proširenju Europske unije, a održava se pod motom Transformacije.

»Živimo u vremenu u kojemu veliki plakati masmedije opkoljuju naš život. Možda ne postoji tako suprotna stvar plakatu kao što je pjesma. Ova nam akcija otvara mogućnost da na trenutak prekinemo svoj svakodnevni život i prebacimo se u drugu dimenziju - dimenziju pjesništva, te da potražimo nove putove za književnost i za ljepši život«, istaknula je na otvaranju akcije Andrea Zlatar, članica Gradskoga poglavarstva Grada Zagreba zadužena za kulturu.

Akcija Vrijeme za pjesmu nastala je u Beču 1983, a od prošle godine, zbog ozračja predstojećeg proširenja Europske unije, postaje transgraničnom, proširivši se na Mađarsku, Češku, Slovačku, Sloveniju, Hrvatsku te od ove godine i na BiH.

Varaždinski Gradski muzej dobio vrijednu donaciju

Varaždin 9. rujna Umirovljeni svećenik i svojedobno predavač na teološkim školama i fakultetima u Dubrovniku, Sarajevu i Mostaru dr. Božo Vjeko Jarak obogatio je fundus varaždinskoga muzeja za 26 slika nastalih u raznim tehnikama, a riječ je o djelima Josipa Vanište, Zlatka Price, Đure Sedera, Ede Kovačevića, Omera Mujandžića i Zlatka Kesera. Jarak se inače kao ugledni sakupljač umjetnina spominje i u Enciklopediji hrvatske umjetnosti, a dio bogate zbirke već je darovao svjetovnim i crkvenim ustanovama u pojedinim gradovima Hrvatske i BiH. Prije nekoliko godina profesor Jarak Gradskom je muzeju u Varaždinu već darovao 126 slika i skulptura.

Hrvatska arhitektura u Veneciji

Venecija 10. rujna Republika Hrvatska jedna je od sedamdeset zemalja koje na Venecijanskom bijenalu, 9. međunarodnoj izložbi arhitekture u prostorima venecijanskog Arsenala i paviljonima Giardina, predstavljaju dvjesto projekata najpoznatijih svjetskih arhitekata, 170 arhitektonskih studija, 150 fotografija i videoprikaza, kao i osam instalacija priređenih za izložbu. Izložba je naslovljena Metamorfoza, a u skladu s imenom naglasak je na kulturnim, tehnološkim, pejsažnim i drugim transformacijama koje su se događale diljem svijeta posljednjih nekoliko desetljeća u arhitekturi. Hrvatski paviljon veličine sto četvornih metara koji je otvoren u organizaciji Galerije Klovićevi dvori, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i uz potporu Grada Zagreba, uz prisutnost mnogih hrvatskih uglednika, arhitekata i novinara, otvorili su Jadran Antolović, državni tajnik u Ministarstvu kulture i ovogodišnja hrvatska selektorica Helena Paver Njirić. Hrvatsku predstavljaju Ivana Franke, Petar Mišković, Lea Pelivan i Toma Plejić zajedničkim site-specific projektom Okviri. U sekciji Surfaces, po izboru umjetničkoga direktora izložbe, predstavljen je i projekt hrvatskih arhitekata Vinka Penezića i Krešimira Rogine Absolut Internet. No Stop City, koji je 2001. nagrađen na natječaju Surround DataHome u Tokiju.