Čipka i zlato

Čipka i zlato

Angažman se tu ugodno spaja s dekoracijom, kič zanatske produkcije i elaborirani artificijelni objekti uklapaju se u mentalne gabarite konceptualne umjetnosti...«

Galerija Rigo kvalitetnom izlagačkom koncepcijom i dalje nastavlja predstavljati ugledne umjetnike i njihov umjetnički rad. Ovaj je put, prema isboru Jerice Ziherl, voditeljice galerije, svoj umjetnički izričaj predstavio Kristian Kožul.

Kožulov se rad, nazvan Nevjesta, sažet u jednu riječ, odnosi na šire poimanje tog pojma. Središnji je motiv skulptura na postamentu - glava načinjena od raznolikih materijala: čipke, veza, perli, tkanine bijele boje (nevinost) i zlatnih elemenata (čistoća). Nevjestu je moguće opservirati sa svih strana i proučiti sitne detalje toga filigranskog rada. Umjetnik vješto manirom iskusna krojača kombinira raznovrstan materijal postižući sklad složenih djelova u jednu cjelinu - dekoraciju glave nevjeste pred činom vjenčanja. Simbolika utkanih elemenata u Nevjestu nipošto nije isforsirana, nego umjetničko djelo efektnih simbola konsturiranih u nedjeljivu cjelinu.

Bonus: cvijeće i lisice

Iako je skulptura u središtu pozornosti, u galeriji je izložio i crteže olovkom u kojima tehnikom iskusna crtača varira isti motiv - cvijeće i lisice. U popratnom katalogu izložbe Željka Himbele, kustosica Muzeja suvremene umjetnosti iz Zagreba, bilježi da »serija crteža izloženih uz Nevjestu... svoje izvorište ponovo traži u prošlosti, ovaj put u motivici renesansnih dekoracija određenih naglašenom simetrijom«.

Prema Željki Himbele girlande sačinjene od isprepletenih cvjetova ljiljana (nevinost) i prikaza lisica (sputanost, nesloboda) rekapituliraju problematiku sadržanu u skulpturi i ovdje podcrtanu napetošću koja proizlazi iz kontrasnih elemenata cjeline i statičnosti njihovih simetričnih odnosa. O njegovoj izlagačkoj koncepciji autorica predgovora ističe da su Kožulovi radovi često integralni dio umjetničkih ambijenata koje autor, kao i u slučaju Nevjeste, nastoji upotpuniti tematski i stilski sukladnim artefaktima na zidu, u mediju grafike ili fotografije, dakle oko središnjega fokusa on nastoji stvoriti intermedijski umjetnički doživljaj.

Objekti snažne simbolike

Jerica Ziherl kao autorica postava citirala je Branka Franceschija, koji o Kristianu Kožulu naglašava da on u realizaciji svojih vizija primjenjuje raznovrstan prefabriciran materijal pomoću kojega postupkom maksimalna dodavanja reciklira prisvojene objekte. Svilena pozamanterija, suho meso, čipka, kosti, porculan, perle, zrcala, čavli, keramičko cvijeće, perje i žileti transformiraju lubanje, akvarije, nadgrobne fotografije, posude za cvijeće, proteze, visoke pete, invalidska kolica u fantazmagorične objekte snažne simbolike.

Branko Fransceschi o djelu Kristiana Kožula naglašava da se »njegov radikalizam manifestira u totalnom dizajnu njegovih uprizorenja, ali u svojoj biti on uporište nalazi u spontanom činu spajanja i dokidanja mnogih različitosti koje smo se navikli smatrati nepromjenjivim ustrojstvom zbilje. Angažman se tu ugodno spaja s dekoracijom, kič zanatske produkcije i elaborirani artificijelni objekti uklapaju se u mentalne gabarite konceptualne umjetnosti...«

Kristian Kožul, rodom iz Münchena, 1993. započinje studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Do danas u životopisu bilježi nastup na Videonalu 7 u Bonnu, Salonu mladih Zagreba... 1996. godine. Potom 1997. odlazi na festivale u Utrechtu i Ženevi te nastavlja studije na Kunstakademie u Düsseldorfu, u klasi prof. Jannisa Kounnelisa. U godini 1998. sudjeluje na tokijskom videofestivalu, zagrebačkom Annual Salon Exhibition...

Umjetničko predstavljanje nastavlja i 1999. u Grazu i Rimu a u 2000. prelazi u klasu prof. Irmina Kampa. Tijekom prvih godina novoga tisućljeća izlaže u Bochumu na videofestivalu, na videofestivalu u Osnabrücku u Grazu te Galeriji Matice hrvatske u Zagrebu. Umjetničkim se opusom Kožul predstavio i u Hrvatskoj - Labinu, Rijeci, Zagrebu i Dubrovniku...

Koncepcija i postav izložbe, otvorene do 3. rujna, djelo su Jerice Ziherl i Kristiana Kožula, predgovor kataloga napisala je Željka Himbele, urednica je kataloga Jerica Ziherl, fotografije Kristian Kožul, a oblikovanje je Đanina Božića. Urednica je kataloga Jerica Ziherl, a izdavač je Pučko otvoreno učilište Novigrad - Cittanova.

Ante Kovač