Oživljavanje

»Op. a.«, kulturni magazin i katalog knjiga, siječanj-travanj, gl. ur. Valerij Jurešić, Zagreb, 2004.

Vječna boljka domaćih kulturnih časopisa svih profila - diskontinuiranost, sve je više pravilo nego iznimka. Još jedan od časopisa koji je poletno zakoračio u književno-kulturne vode da bi nakon samo godinu dana potonuo bio je i »Op. a.«. Nakon dvogodišnje stanke taj je kulturni magazin sada doživio restart. Bez nekih dramatičnih vizualno-dizajnerskih intervencija ili zaokreta u koncepciji, »Op. a.« se u 2004. ponovno pokušava vratiti na domaću časopisnu pozornicu.

Knjiga na sto načina

U skladu sa stankom u izlaženju, novi broj novog »Op. a.« za početak nudi malu književnu rekapitulaciju. Ponavljanje gradiva ipak je najvećim dijelom ograničeno na proteklu, 2003. godinu. Na prvim nas stranicama, tako, očekuje stanje na tržištu knjiga - od Sjedinjenih Država do Hrvatske. Iz različitih osvrta na prošlogodišnju književno-izdavačku scenu vidljivo je da se i »Op. a.« pridružio trendu svojevrsna postručnjavanja kulturnih publikacija. Naime, na dvadesetak stranica vrlo se temeljito i uz potporu raznih statistika, brojki, postotaka, stranih izvora i citata razmatraju svjetska kretanja u prodaji knjiga, kako u klasičnim knjižarama tako i na internetu, te s tim povezani mehanizmi njihove distribucije. Uspoređuju se i prosječne maloprodajne cijene knjiga; primjerice četvrti nastavak serijala o Harryju Potteru u Norveškoj cijeni se 41 eura, u Srbiji oko 8.5 eura dok su Njemačka i Hrvatska negdje pri sredini ljestvice sa 25, odnosno 18.5 eura. Na nekoliko stranih primjera pokušava se riješiti i dilema oko toga da li su jači mali nakladnici, velike izdavačke kuće s vlastitim knjižarama, nezavisni prodavači ili, pak, internet. Na kraju, ipak, svaki sustav ima svoje prednosti. A prije prijelaza na domaća izdavačka zbivanja - malo povijesti. Rubrika Retrovizor donosi mali i pregledan osvrt na prošlogodišnja te aktualna zimsko-proljetna kulturna zbivanja u zemlji i inozemstvu, a tu je i kratki pregled svih važnijih književnih nagrada podijeljenih u istom razdoblju.

Ako volite statistike, sigurno će vam se svidjeti i sljedeća tematska cjelina. Naime, slijede nove i isključivo domaće brojke - naslovi, postoci domaćih i stranih izdanja, udjeli mekih i tvrdih korica, prosječne cijene, broj nakladnika iz hobija te ozbiljnih igrača, najprodavaniji autori te pregled poslovanja dvadeset najjačih hrvatskih izdavača u 2003. godini. Neki od njih na tim stranicama otkrivaju i svoje tajne te razmišljanja o tome kako bi domaće tržište knjiga trebalo funkcionirati. Kao šećer na kraju, »Op. a.« je vlastitim snagama uz pomoć KIS-a sastavio i kratki pregled sto najprodavanijih knjiga u hrvatskim knjižarama 2003. godine, a na taj prestižni popis uspjeli su se ubaciti samo naslovi s minimalno 160 prodanih primjeraka.

Svjetska književna budućnost i domaća zbilja

Prije dva i pol mjeseca na svjetskom se tržištu pojavio prvi komercijalan uređaj s elektroničkim papirom - LIBRIé. Druga velika tema »Op. a.« bavi se upravo takvim i sličnim tehnološko-književnim inovacijama. Hoće li papir pokleknuti pred najnovijom informacijskom tehnologijom ili je miris svježe tiskarske boje još privlačniji od pogleda na sterilne digitalne ekrane? Kako funkcioniraju najnoviji uređaji, kako se prodaju e-knjige te kada će CD-i početi recitirati lijepu književnost? Iako ne nude neki konkretan zaključak o neizvjesnoj knjiškoj budućnosti, ti članci omogućavaju da ostanete u toku. A kako biste bili u toku s nešto konkretnijom književnom sadašnjošću, i ovaj broj »Op. a.« zaključuju tradicionalne rubrike - Prikazi knjiga te Katalog knjiga za siječanj-travanj 2004. Književnim kritikama definitivno se ne može zamjeriti da nisu recentne, kao što je to slučaj kod brojnih drugih kulturnih časopisa, budući da je redom riječ o vrlo friškim izdanjima. Njihov koncentrirani oblik, s jedne strane, mogao bi se držati svojevrsnim nedostatkom, no, s druge strane, neki će upravo to smatrati glavnom prednošću. Pregledu, pak, najnovijih izdanja na domaćem tržištu doista se nema što zamjeriti i taj je jedinstveni pothvat tematskoga katalogiziranja knjiga u domaćim izlozima za svaku pohvalu.

Najnoviji »Op. a.« izgledom i izborom tema definitivno neće šokirati nekadašnje čitatelje, koji će naći upravo ono što su i očekivali. Za one manje upućene ipak vrijedi mala napomena da u ovom magazinu neće naići na konkretno književno štivo, književne oglede ili književne recenzije od tri kartice. No, ako ste zainteresirani i za onu drugu stranu života knjige, nakladničke i literarne trendove, kulturnu politiku ili najnovija književna izdanja - »Op. a.« će, uz nadu da doživi sljedećih nekoliko brojeva, definitivno zadovoljiti sve vaše potrebe.

Jelena Gluhak