Vijenac 271

Književnost

KNJIŽEVNI GLOBUS

Nagrada IMPAC Taharu Ben Jellounu

KNJIŽEVNI GLOBUS

Nagrada IMPAC Taharu Ben Jellounu

slika

Irska Marokanski pisac Tahar Ben Jelloun dobitnik je ovogodišnje ugledne međunarodne književne nagrade IMPAC. Nagrada, dotirana sa 100 000 eura, predana je 59-godišnjem autoru u Dublinu za roman Cette aveuglante absence de lumiere. Roman se zasniva na opisima zatvorenika kaznenog logora Tazmamart na jugu Maroka, osnovana sedamdesetih godina nakon vojnog udara protiv kralja Hasana II, koji je 1991. zatvoren pod međunarodnim pritiskom. Preživjeli zatvorenik priča svoje višegodišnje mučeništvo u mračnim podzemnim ćelijama zatvora. Roman, objavljen 2001, izabran je za nagradu IMPAC između više od tristo nominiranih naslova. Ben Jelloun rođen je 1944. u Maroku, a 1971. emigrirao je u Francusku, gdje i danas živi. Među poznatijim su mu djelima La Reclusion Solitaire, L’Enfant de Sable i Corruption. Godine 1987. nagrađen je čuvenom Prix Goncourt za La nuit sacrée, a 1994. nagradom Prix Maghreb.

Kleistova nagrada berlinskoj autorici Özdamar

slika

Njemačka Renomirana Kleistova književna nagrada ove godine ide berlinskoj spisateljici Emine Sevgi Özdamar. Kako je javilo Društvo Heinricha von Kleista, autorica će nagradu, dotiranu sa 20 000 eura, dobiti 21. studenoga u Berlinu. Emine Sevgi Özdamar, autorica turskoga podrijetla, rođena 1946, od 1982. godine objavljuje, a već je više puta nagrađivana. Za zbirku priča Der Hof im Spiegel prije tri godine dobila je Umjetničku nagradu Sjeverne Rajne-Vestfalije. Objavila je i brojne kazališne komade, zbirke pripovijetki i romane, među kojima je najpoznatiji Die Brücke vom Goldenen Horn. Među dosadašnjim laureatima nagrade duge tradicije bili su i Bertolt Brecht i Robert Musil, a među kasnijima tu su Alexander Kluge, Heiner Müller, Ernst Jandl, Monika Maron, Herta Müller, Barbara Honigmann i Albert Ostermeier.

Dodijeljena nagrada Ingeborg Bachmann

slika

Austrija Autor iz Dresdena, Uwe Tellkamp, dobitnik je ovogodišnje Nagrade Ingeborg Bachmann. Liječnik i pisac, rođen 1968. godine, pobijedio je na trodnevnom natjecanju pisaca u Klagenfurtu. U svom pobjedničkom tekstu Der Schlaf in den Uhren Tellkamp je povezao povijest grada Dresdena i svoja osobna sjećanja, a njime je pobijedio sedamnaest konkurenata iz Njemačke, Austrije, Švicarske i Luksemburga. Natjecanje, na kojemu autori pred publikom i žirijem predstavljaju svoje još neobjavljene tekstove, osnovano je 1977. u znak sjećanja na pjesnikinju rođenu u Klagenfurtu, Ingeborg Bachmann (1926-1973). Glavna nagrada dotirana je s 22 500 eura, a smatra se jednom od najvažnijih književnih nagrada njemačkoga govornog područja.

Nagrada Samuela Johnsona debitantici

slika

Velika Britanija Mlada autorica za svoju je prvu knjigu, o životu u Istočnoj Njemačkoj, nagrađena najviše dotiranom britanskom nagradom za publicistiku. Anna Funder s knjigom Stasiland: Stories From Behind the Berlin Wall, mozaikom priča o istočnonjemačkoj tajnoj policiji, dobitnica je Nagrade Samuela Johnsona, dotirane sa 30 000 funti, čime je pobijedila favorite, dobitnika nagrade Aventis za znanstvenu knjigu, Billa Brysona sa A Short History of Nearly Everything, Toma Hollanda sa Rubicon: The Triumpf and Tragedy of the Roman Republic i Anne Appelbaum s knjigom Gulag: A History of the Soviet Camps, već nagrađenom Pulitzerom. Stasiland, pisana u kombinaciji novinarskog i proznog stila, zbirka je apsurdnih ili tragičnih ispovijedi o životu u režimu u kojemu se procjenjuje da je jedna od šest osoba špijunirala za tajnu policiju. Anna Funder, inače Australka, bila je i na popisu finalista za »Guardianovu« nagradu za prvu knjigu. Među ostalim finalistima za Nagradu Samuela Johnsona bili su John Clare: A Biografphy Jonathana Batea i The Zanzibar Chest: A Memoir of Love and War Aidana Hartleyja.

Umrla švedska autorica Sara Lidman

slika

Švedska Švedska spisateljica Sara Lidman umrla je u dobi od osamdeset godina. Sara Lidman sa više od dvadeset romana pripadala je među najčitanije posljeratne autore u Švedskoj. Nakon književnog debija sredinom pedesetih godina, angažirala se 1968. u studentskom pokretu, a prije svega akcijama protiv rata u Vijetnamu postala je jedna od najeksponiranijih osoba švedske ljevice. Njezin spisateljski kolega i prijatelj Per Olov Enquist rekao je da je Sara Lidman »pisala na svoj način jedinstveno poput Strindberga«, a i kao »homo politicus zadržala je visoku književnu kvalitetu«. Sedamdesetih godina autorica je rad na beletristici posve obustavila radi političkog djelovanja.

Iva Krtalić Muiesan

Vijenac 271

271 - 22. srpnja 2004. | Arhiva

Klikni za povratak