Festival svjetskoga kazališta 2004. u Zagrebu

Nagađanjima je kraj, Festival svjetskoga kazališta održat će se i ove godine, kao zalog kulturnoj jeseni nalik na slične u ipak nešto bogatijim europskim metropolama. Umjesto rednog broja, izdanja festivala obilježavat će godine, pa Festival svjetskog kazališta 2004. organizatori iz Hrvatskog censtra ITI najavljuju od 16. do 25. rujna. Na programu će biti sedam predstava, većinom s istoka, iz zemalja nastalih raspadom Sovjetskog Saveza, s jednim gostovanjem iz Slovenije te s međunarodnom koprodukcijom festivala Wienerfestwochen i londonskoga kazališta Young Vic, objavili su selektori poznati od prošle godine, kazališna kritičarka i teatrologinja Dubravka Vrgoč i dramaturg i redatelj Ivica Buljan.

Ponovivši da namjera festivala nije otkrivanje novog, što je programski zahtjev Eurokaza kojem ovaj festival ne želi biti izravna konkurencija, nego kvalitativni pandan u zajedničkom ubilježavanju Zagreba kao referentnog mjesta na globalnoj kazališnoj karti, selektori su svoj pogled na istok opravdali činjenicom da o teatru te strane svijeta vladaju uglavnom teorijske spoznaje, ali ne i konkretno iskustvo odgledanih predstava. Pored toga, izbor predstava zanimljiv je i zbog toga što je pretežno riječ o klasicima svjetske književnosti pretočenim u predstave, ali i zato što ove godine svi autori dolaze u Zagreb kako festival ne bi bio samo pokazivačkoga karaktera. Edukativni moment, na koji su osnivači Festivala svjetskog kazališta od početka i računali, ispunit će se, tvrde, izložbom dokumenata iz Čehovljeva života te nešto većom s radovima kultnoga poljskog redatelja, ali i likovnog umjetnika, Tadeusza Kantora.

Nastavak prošle godine započeta ciklusa pokazivanja predstava majstora svjetskog kazališta ove će godine biti predstava Luca Bondyja, Švicarca koji je podjednako obilježio i francusku i njemačku kazališnu scenu proteklih nekoliko desetljeća, i koji je trenutno umjetnički ravnatelj festivala Wienerfestwochen. Zagrebački će festival tako otvoriti međunarodna koprodukcija toga bečkog festivala, londonskog Chichester Festivala i kazališta Young Vic, s predstavom po tekstu Martina Crimpa Okrutan i nježan. Taj istaknuti predstavnik nove britanske drame obradio je i osuvremenio Sofoklove Trahinjanke, otvorivši s njima pitanja među kojima je i rat u Iraku, ali i globalno povezani mediji i politika. Posebnost je produkcije i prisutnost glumice Kerry Fox, koja planetarnu popularnost duguje ipak filmu.

No, ni među gostima iz država bivšeg Sovjetskog Saveza nema ništa manjih zvijezda. Tolstojev Rat i mir u scenske je slike uz pomoć članova vlastite kazališne škole posložio Piotr Fomenko, legendarno ime ruskoga poetskog realizma i drugi najveći nastavljač tradicije Stanislavskog, dok je Litavac Rimas Tuminas u državnom malom kazalištu iz Vilniusa Ljermontovljevu Maskeratu postavio u klasičnom, nostalgičnom i melodramatskom ključu. Najširoj publici vjerojatno će najzanimljivija biti lutkarska predstava Bitka za Staljingrad iz Tbilisija, gdje pisac, slikar, kipar, scenarist i filmski autor Rezo Gabriaze ima vlastito kazalište, koje baš s ovom predstavom postaje hit gdje god gostuje.

Nije nepoznat ni Andrej Zoldak, ukrajinski redatelj koji će u Zagrebu gostovati s dvjema predstavama Državnoga dramskog kazališta iz Harkova. Jedan dan u životu Ivana Denisoviča kazališna je freska prema logoraškim zapisima Aleksandra Solženjicina, dok Hamlet. snovi donosi vizualno atraktivno i ubrzano redateljsko čitanje vjerojatno najpoznatije drame svjetske baštine. Zagrebačkoj je publici, međutim, redatelj François Michel Pesenti poznat putem gostovanja na Eurokazu, ali i po radu u splitskom HNK kad je dužnost ravnatelja Drame obnašao jedan od selektora Festivala svjetskoga kazališta. Pesenti je u Drami Slovenskoga narodnog gledališča postavio Racineovu Fedru, prevevši konstantu klasičnoga repertoara u psihodeličnu poeziju neuobičajenih kazališnih oblika.

Festival svjetskog kazališta 2004. održat će se u Zagrebačkom kazalištu mladih, Hrvatskom narodnom kazalištu, Dramskom kazalištu Gavella, Boćarskom domu i Zagrebačkom kazalištu lutaka, ako njegova dugogodišnja rekonstrukcija završi do rujna.

Igor Ružić