Vijenac 271

Likovnost

Slika, gesta i materija. Osamdesete u zbirci Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka,17. lipnja - 5. rujna 2004.

Cjelovit uvid u fragmente

Nova slika, postmoderna skulptura, kontrolirana gesta, retroavangarda, neo-geo-tendencije, riječka scena, čine uporišne točke postava i poglavlja kataloga

Slika, gesta i materija. Osamdesete u zbirci Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka,17. lipnja - 5. rujna 2004.

Cjelovit uvid u fragmente

Nova slika, postmoderna skulptura, kontrolirana gesta, retroavangarda, neo-geo-tendencije, riječka scena, čine uporišne točke postava i poglavlja kataloga

»Za razumijevanje, vrednovanje i interpretaciju brojnih umjetničkih pojava moderne i postmoderne umjetnosti možemo pribjeći različitim metodološkim pristupima. Jedan od njih sastoji se u opisivanju, sistematiziranju i vrednovanju problemski, morfološki i stilski srodnih pojava koje su obilježile jedno desetljeće ili duže razdoblje. Promišljajući stručne i komunikacijske zadatke ove izložbe, poslužila sam se upravo navedenom metodom jer omogućava rahlo prelaženje dominantnim umjetničkim izrazima tijekom osamdesetih«. (Nataša Ivančević, kustosica, autorica izložbe i kataloga). U nizu predstavljanja zbirke Muzeja: 1992. Hrvatska moderna (1881-1943), 1993. Romulo Venucci (1903-1976). 2002. Inovacije - akvizicije (suvremeni hrvatski umjetnici), ova izložba daje uvid u stvaralačku produkciju osamdesetih, sakupljanu unutar organizacije inovativnih i dinamičnih bijenala mladih, drugih izložbi, kao i otkupima te pojedinačnim darivanjima. Nova slika, postmoderna skulptura, kontrolirana gesta, retroavangarda, neo-geo-tendencije, riječka scena, čine uporišne točke postava i poglavlja kataloga. Omogućen je susret s kolektivnim nasljeđem, individualnim radovima protagonista riječke i šire scene na području bivše Jugoslavije, imaginarna komparacija sa sadašnjim ostvarenjima odabranih umjetnika, uvid u autorski razvoj. Zanimljiva izložba unutar sadašnjega preuređenog izložbenog prostora ujedno je i predstavljanje dijela potrebnoga stalnog postava u 2008. očekivanoj novoj zgradi Muzeja.

Koncepcija iz fundusa muzeja

Koncepcija je određena postojećim fundusom muzeja te institucionalnim predznakom, angažirajući promatrača kao zaustavljeno, muzejski sačuvano umjetničko vrijeme s kazaljkama na slikarstvu, zatim na razvoju skulpture te fotografskim dokumentima riječke atmosfere osamdesetih godina (autora Damira Krizmanića). Nematerijalna baština u smislu performansa, videa, multimedijalnih instalacija... nije zastupljena zasebno zbog oskudne dokumentarne građe, dok novomedijski radovi nisu otkupljivani pa nam predstoji popunjavanje praznina u zbirci...

Šetnja Ferdinand Kulmer, Nina Ivančić, Damir Sokić, Željko Kipke, Ljubo de Karina, Viktor Libl, Laszlo Kerekes; Duje Jurić, Srđan Apostolović, Žaneta Vangeli; Zvonimir Pliskovac, Goran Nemarnik Gus, Damir Krizmanić i brojni drugi zanimljiva je, potencijalno dinamična i kritička. U prvom redu čitljiva je kao objedinjavanje razlikovnih umjetničkih tendencija u cjelinu umjetnosti jednoga vremena, tekstualno - katalogom, povezana s društveno-političkim otkucajima, te umjetničkim događanjima s kraja sedamdesetih. Premreživanja s internacionalnim te lokalnim/regionalnim kontekstom ne nedostaje.

Lokalnim u smislu izraza šire shvaćena riječkoga područja unutar utjecaja transavangarde kao poticajnog impulsa slobodnijoj energiji/gesti i kolorističkim odnosima te metaforičkom izrazu (Zdravko Milić, Claudio Frank, Ksenija Mogin...). Ili usmjeravanja apstraktnom govoru, pismu medija, materije, ritmičnosti površine kao reinterpretaciji enformela, apstraktnog ekspresionizma (Đanino Božić, Ksenija Mogin...). Asocijativnost, novo viđenje mogućnosti materijala i oblikovanja / oblikovanog zastupljeni su i u skulpturi (Belizar Bahorić, Josip Diminić; Mirko Zrinšćak...). Kao posveta riječkoj alternativnoj sceni postavljene su fotografije, dizajnerska uobličenja te odjeća kao naznaka tadašnjega vizualnog identiteta umjetnika ulice, dok se iz kataloga mogu saznati zanimljivi detalji o svježim riječkim pojavama i performerskim nastupima (Predrag Kraljević - Kralj, frontman Termita, Damir Martinović - Mrle...) »Tadašnji dizajn i grafička priprema bila je jednostavna i kućne izrade, rezultat je ovisio o snalažljivosti dizajnera, a brojni uradci nisu otisnuti, već su završili tko zna gdje... Val je pratio i promovirao sve značajnije pojave riječke i hrvatske punk i rock kulture, a počeo je izlaziti 1975, godinu dana prije zagrebačkog ’Poleta’ i iste godine kao i međunarodno poznat britanski magazin ’Punk’«. Potrebnu živost te nešto veću popularizaciju vjerojatno će donijeti popratni program (predstavljanje knjige Branka Kostelnika, izložba fotografija protagonista novog vala, razgovor s dionicima novoga vala i riječkog punka...).

Mnoštvo uporišta

Društveni uvjeti i konotacije, odnosno njihova kritika i provokacija vidljiva na glazbenoj sceni, performansima i urbanim akcijama možda je čitljiva u slikarstvu druge polovice pedesetih (kontrolirana gesta - novi enformel i apstraktni ekspresionizam), svojevrsnoj unutarnjoj emigraciji, koje autorica u tekstu objektivizira ovako: »Nastanak pojave možemo povezati s općom klimom nesigurnosti i nemira koja se širila područjem bivše Jugoslavije u kriznim predratnim godinama, što je stvaralo pogodno tlo za nastanak osjećaja ugroženosti i tjeskobe...« Konfrontacija s režimom i ideološkim mehanizmima zastupljena je osamljenije u riječkom slikarstvu, primjerice u Zlatka Kutnjaka, te vrlo izrazito u legendarnom kolektivu Irwin unutar pokreta nove slovenske umjetnosti. Retroavangardu, simulaciju - dekonstrukciju društvenoga sustava, prošlosti i tradicije prezentira postojeći rad iz zbirke Muzeja - II. Bombardiranje iz 1985. Zanimljiva je i aktivistička intervencija u muzejskom WC-u slovenskog umjetnika Bojana Štokelja izvedena 1989, na 15. biennalu mladih.

(Re)konstrukcijom na samu početku odslikavanja novih pojava progovara još jedna struktura, izložbeno - galerijska. (Mitska) figura Achillea Bonita Olive uvodi novi trend slikarstva, regionalno (kao talijansku transavangardu) te međunarodno (u smislu komponiranja i ostalih nacionalnih modela / inačica). Povratak slike i slici, obnova čina slikanja i slikarskog izraza, citatnost i eklektičnost, ugođajno i alegoričko figurativno, obilježja su nove slike prezentirane na 13. salonu mladih 1981. u Zagrebu. Uvid iz zbirke MMSU-a, zagrebački protagonisti nove situacije: Breda Beban, Ferdinand Kulmer, Đuro Seder, Damir Sokić..., slovenski: Emerik Bernard, Jože Šubica..., omogućuje zanimljivu novu sliku, komparaciju postavki / promjena u odnosu na dosadašnje radove.

Izložba Slika, gesta i materija okuplja oko sto i dvadeset djela pedesetak autora, zanimljivo, pregledno te s dobrim katalogom. Multimedijalni centar Palach, Galerija O. K. organizira od sredine lipnja do sredine srpnja dinamičnu i raznoliku izmjenu pojedinačnih i grupnih predstavljanja aktera riječke scene osamdesetih - Riječki angažman. Kvalitetno retro ljeto u Rijeci.

Ksenija Orelj

Vijenac 271

271 - 22. srpnja 2004. | Arhiva

Klikni za povratak