Veze etike i demokracije

»Filozofska istraživanja«, br. 92, sv. 1, god. 24, gl. ur. Pavo Barišić, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2004.

Prvi ovogodišnji broj »Filozofskih istraživanja« razmjerno je opsežan, što je posljedica uvrštavanja većega broja tekstova nastalih na osnovi izlaganja na dvanaestim Danima Frane Petrića koji su bili posvećeni temi Demokracija i etika. Spomenuti tematski blok sastoji se od četrnaest radova, a za idući broj najavljen je nastavak teme. Poticaj za temu i spomenuti skup političke su promjene nastale demokratskim procesima u posljednjem desetljeću, odnosno »kritičko rasvjetljavanje procesa demokratizacije pod etičkim aspektom«. Aktualnost teme nalazi se u analizi moralne krize koja je zahvatila zemlje u tranziciji, odnosno u traženju poveznice etike i demokracije. Rasprava o suvremenim problemima demokracije i etike u kontekstu globalizacijskih procesa te poteškoće u izgradnji demokratskih institucija okosnica su ovoga tematskog bloka, koji odlikuje interdisciplinarni pristup. Kako kaže priređivač temata Pavo Barišić, izlaganja tematiziraju »pitanja o etičkom patriotizmu, plemenitoj laži, medijskoj demokraciji, problematici vrednota, demokratskom odgoju, odgoju za ljudska prava i pravnoj državi, pluralizmu i demokratskom proceduralizmu, ulozi religije u liberalnoj ustavnoj državi, ljevici i desnici, partitokratskoj vladavini te mnogim drugim aspektima demokracije«.

Etički pristupi

S obzirom da je tekstove ovdje nemoguće sve nabrojati ili analizirati, spomenuti citat ujedno je najbolji i najsažetiji način da ih se predstavi; tekstovi obuhvaćaju širok disciplinarni raspon religijskih, politoloških, filozofskih i općenito etičkih pristupa i nedvojbeno zaslužuju pozornost čitatelja. Posebno poticajnima čine se prilozi Igora Primorca, koji ukazuje na aktualan problem legitimacije patriotizma s etičkog stajališta, zatim Tončija Matulića, koji govori o demokratskom i religijskom pluralizmu te Marijana Krivaka i Line Veljaka, koji govore o postmodernom shvaćanju politike i demokracije, odnosno o etičkim i političkim antinomijama demokratskoga poretka.

U ovom broju nalaze se i dvije solidne studije. Prvoj je autor kanadski filozof Darko Suvin, koji nastavlja niz ekonomsko-filozofskih meditacija o pojmu rada, proizvodnje i kapitalizma, o čemu je na sličan način većpisao u prošlim brojevima ovog časopisa. Druga je studija kritički osvrt na Popperov prikaz Platona i na shvaćanje Platonova poimanja pravednosti kao totalitarnog. Iako je tema vrlo česta u recentnim raspravama te donekle i zastarjela, prilog autora Stjepana Radića detaljan je i vrijedan pozornosti. Od ostalih priloga zanimljiva je svojevrsna komparativna rasprava o filozofiranju Čedomila Veljačića, koja u kratkim crtama pregledno predstavlja njegov rad i opus. S obzirom da idući, ljetni broj časopisa donosi drugi dio tematskog bloka o demokraciji i etici, time će biti zaokružena jedna aktualna i, sudeći prema dosadašnjim prilozima, kvalitetno obrađena tema.

Tonči Valentić