Sustavna obrada stiha

Sustavna obrada stiha

Divna Mrdeža Antonina, Davidova lira u versih harvackih. Stih u psalmima hrvatskog ranonovovjekovlja, Književni krug, Split, 2004.

Potpunija i sustavnija obradba stiha u parafrazama psalama (prijevodi koji su sastavnica većine europskih književnosti) do sada nije bila temom u knjigama znanosti o književnosti. Istina, postoje određeni radovi o psalmima u ranonovovjekovnoj hrvatskoj književnosti, ali su oni odreda jednostrani, parcijalni, nepregledni i najčešće svedeni na pojedinog autora. Dakle, nikada tom predmetu - versificiranim prepjevima i proznim prijevodima psalama kao najpoetskijem dijelu Biblije, nije posvećen cjelovit pristup očitovan u znanstveno utemeljenoj i metodološki sustavnoj interpretaciji.

Te se zadaće, odgovorno, odlučno i znanstveno mjerodavno prihvatila Divna Mrdeža Antonina i tako objavivši dugo očekivano djelo (200 str.), cjelovito i na akademski primjeren način, ona je popunila prazninu u povijesti književnosti.

Znanstvena studija

Pristupajući pisanju studije veoma profesionalno, ona ponajprije definira korpus, zatim popisuje i samostalne autorske psaltire, kao i prijevode pojedinih psalama koji su uneseni u nabožna djela drukčijega žanra poput pjesmarica, molitvenika, rituala i sl. Od sada, konačno, nije više potrebno lutati za podacima - oni su tu - pregledni i verificirani u ovom djelu.

Zatim je složila veoma precizan katalog, s napomenom o pismohrani svakog rukopisa, što je vrijedan prinos hrvatskoj filologiji i olakšica svakom istraživaču.

Ova znanstvena studija metodološki je potpuna, logički dosljedna, terminološki prikladna, stilski akribična, a istraživački postupci u njoj su egzaktni, uvijek potkrijepljeni i oprimjereni, a znanstvene spoznaje, predstavljene bilo kao pojedinosti, bilo kao integralne cjeline, uvijek su relevantne, nove i nepobitne.

Uz to studija je moderno pisana, sukladno najvišim dometima na području metrike i semantike stiha, kao što su djela S. Petrovića, P. Pavličića, I. Slamniga, Z. Kravara i dr., kojima se autorica i koristi pri pisanju studije.

Budući da o silobičkom stihu, očito, postoji značajnija i brojnija literatura, a o nemetričkom stihu kakav je i biblijski - ne, to posebno govori o značenju autoričina priloga znanosti o književnosti koja su joj i bila pri ruci dok piše svoje djelo.

Dragocjeni su i autoričini filološki prilozi (bibliografija parafraza psalama u hrvatskom ranonovovljekovlju), terminološka pojašnjenja (prijevodi i prepjevi psalama), zatim novi književnopovijesni podaci bitni za bibliografijske ispravke, izmjene, dopune i sl.

Razdoblje ranonovovjekovlja

Naime, autoričina obrada metričkog stanja velikog dijela tih tekstova, koji su nastali u razdoblju ranonovovjekovlja, od 16. do 18. stoljeća, kao i zbog poredbe stiha psalma s tadašnjim stihovima svjetovne pa i sakralne provenijencije, uistinu je iznimno zanimljiva, originalna i znanstveno vrijedna.

Knjiga je sastavljena od ovih dijelova: Uvod, Kratak pregled proučavanja psalmskog stiha, Tradicija prevođenja psalma u starijoj hrvatskoj književnosti, Psalmi prevedeni biblijskim versetom, Prepjevi psalma u vezanom stihu, Zaključak s prilozima.

Sagledavajući sadržaj knjige uz pomoć autoričinih napomena iz Predgovora, svaku od kompozicijskih dionica mogli bismo ukratko i obrazložiti.

U uvodnom su dijelu radnje iznesene kraće obavijesti o osobitostima, postanju i funkcioniranju biblijskih psalama, posebice o njihovu stanju i značenju u većim europskim literaturama. Autorica nas, uza sve ostalo, podrobno upoznaje s tradicijom prevođenja Psaltira u hrvatskoj književnosti. Također se u uvodnom dijelu, s obzirom na značenje psalama u kršćanskoj kulturi, govori o rezultatima znanstvenika koji su ovu temu proučavali s različitih motrišta i koji su tako stvorili relevantnu i opsežnu literaturu i na korist teologije, a i znanosti o književnosti.

U drugom se odjeljku daje sažet prikaz proučavanja psalmskog stiha koji je imao bogatu tradiciju i u smislu različitih metričkih rješenja, i u književno-povijesnom pogledu različitih, pa i oprečnih teza o psalmima.

U trećem se poglavlju iznosi pregled svih poznatih prijevoda i prepjeva psalama u hrvatskoj književnosti, s obvezatnim podacima o izdanjima i rukopisima. Ti su podaci veoma bitni jer se ovdje prvi put pojavljuju mnogi autori za koje se do sada nije znalo kao prevoditelje psalama.

U četvrtom poglavlju iznesen je prikaz višestoljetnih razmatranja o stihu Psaltira, gdje se posebno istražuje problematika stiha u psalmima prevedenim biblijskim versetom. Uz ritmičke oznake biblijskog verseta, analizirana su i dodatna rimotvorna sredstva psalama, koja pripadaju krugu stilskih figura poznatih i u doba antike i u ranokršćanskoj retorici.

Potom dolazi usporedna analiza retorike psalama i retorike srednjovjekovne kršćanske proze u hrvatskoj književnosti.

U petom dijelu knjige govori se o stihu versificiranih parafraza psalama od Marulića pa do Kanižlića. Analiza stiha sačinjena je u odnosu na metričko stanje u djelu prevoditelja psalama, kao i u odnosu na metrička rješenja epohe i sredine kojoj autori pripadaju.

Sukladno rezultatima analize stiha, u zaključnom se dijelu objašnjava, istodobno postojanje dviju različitih izvanbiblijskih skupina psalama - prijevodi i prepjevi - u hrvatskoj ranonovovjekovnoj književnosti.

Zaključak donosi niz korisnih napomena, sugestija, obavijesti i naputaka vezanih za sadržaj ove studije. Zatim slijedi tumač kratica, bibliografija, pomno odabrana literatura, slikovno-grafički prilozi, među kojima i nekoliko rariteta, te sažetak znanstvene studije na engleskom jeziku.

Riječju, knjiga je izniman dobitak za proučavatelje, studente i profesore starije književnosti, kao i za znanost o književnosti uopće.

Šimun Musa