Split prije Dioklecijana

Split Najnovija arheološka istraživanja na parkiralištu na predjelu Manuš još jednom su potvrdila pretpostavku da je Split stariji nego što se dosad smatralo. Na najfrekventnijem prometnom dijelu grada, nadomak stare povijesne jezgre i tisuću i sedamsto godina stare Dioklecijanove palače, na parkiralištu, odnosno gradilištu budućega poslovnog centra, pronađeni su arheološki ostaci (dijelovi keramike, komadići posuđa i amfora te ukrasi za odjeću), koji svjedoče o postojanju naselja iz prvog ili drugog stoljeća prije Krista. Najpoznatije nalazište koje svjedoči da je Split stariji od Splita jest Ad basilicas pictas, kako se stručno naziva područje u Ulici Domovinskog rata, u neposrednoj blizini iskopina na manuškom terenu. Riječ je zapravo o najboljoj prezentaciji, očito, samo dijela cjeline, koje su arheolozi rasvijetlili 1997. No konačna slika o Splitu prije Splita još će se slagati, preslagivati, nadopunjavati... Primjerice u Gundulićevoj je ulici prije pedesetak godina pronađena neolitička sjekira, a na predjelu Gripa eneolitički zlatni nakit. Tu bi trebalo dalje istraživati, no već i postojeći nalazi ukazuju na postojanje naselja na uzvisini, koje se u antici preselilo na Manuš te prstenasto obuhvaćalo Lučac, Varoš, Dobri i prostor do mora.

Neolitsko nalazište u Danilu

Šibenik, 24. lipnja Muzej grada Šibenika u suradnji s Rochester Institute of Tehnology iz New Yorka, u ožujku 2003. počeo je sondiranje terana na lokaciji Bitinj, uz pomoć najsuvremenije georadarske metode, primijenjene prvi put u Dalmaciji. Ove su godine radovi intenzivno nastavljeni, pa se došlo i do novih otkrića - otkopani su prvi slojevi ljudske nastambe stare pet tisuća godina s ulomcima keramike, posuđa, sitnoga nakita, sječiva od vulkanskoga stakla i drugi vrijedni materijal. Ekipa arheologa šibenskoga muzeja koju vodi prof. Marko Menđušić sa suradnikom prof. Andrewom Mooreom iz njujorškog instituta, radi na tom važnom otkriću. Riječ je o multidisciplinarnim istraživanjima prapovijesnoga lokaliteta, prvi put na prostoru Šibensko-kninske županije i vjeruje se da će ona dati jasniju sliku o tome kako je na prostoru Danila izgledao život čovjeka u doba neolitika, prije pet ili više tisuća godina.

Džamonja u londonskom parku Regent

London, 27. lipnja Nakon nedavnih izložbi u Parizu, Lisabonu, Zagrebu i Bruxellesu, Dušan Džamonja izlaže i u Londonu. U londonskom parku Regent postavljena je (autorica postava je Flora Turner Vučetić, savjetnica za kulturu u hrvatskom veleposlanstvu u Londonu) njegova izložba pod naslovom Skulpture u parku. Džamonjini masivni apstraktni radovi od čelika izvanredno su se uklopili u krajolik parka. Tijekom pet mjeseci trajanja izložbe parkom Regent će, kako se računa, proći oko milijun ljudi koji će vidjeti Džamonjine skulpture. Za Dušana Džamonju ova je godina posebna. Riječ je pedesetoj godini njegova profesionalnog rada (prvi javni nastup imao 1954. u Zagrebu).

Uručene državne nagrade za znanost

Zagreb, 28. lipnja U palači Dverce svečano su uručene hrvatske državne nagrade za znanost.

Laureatima je visoka državna priznanja uručio predsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost Vladimir Šeks, istaknuvši da Državna nagrada za znanost ima posebno značenje i težinu među brojnim nagradama u Republici Hrvatskoj, budući da se dodjeljuje za područja djelatnosti čiji kriteriji vrijednosti imaju izrazito globalni karakter.

Državne nagrade za životno djelo dobili su akademici Nenad Trinajstić, Daniel Rukavina i Vera Horvat Pintarić te Želimir Sladoljev, Pavao Mildner i Antun Cvitanić.

Državne nagrade za znanost dobili su akademik Franjo Šanjek, Vladimir Simeon, Ivica Picek, Maja Osmak, Ivica Valpotić, znanstveni suradnici Davor Eterović i Tomislav Strinić, Mladen Stupnišek, Dragan Poljak, Nives Štambuk Giljanović, Vesna Lelas, znanstveni suradnici Edi Maletić i Ivan Pejić, Mira Čudina Obradović, Andreja Brajaša Žganec i Vjeran Katunarić.

Godišnjom državnom nagradom za popularizaciju i promidžbu znanosti nagrađeni su Dragutin Feletar, Stjepan Pepeljnjak i Stjepan Damjanović. Godišnjom državnom nagradom za znanstvene novake nagrađeni su Borislav Kovačević, Zoran Valić, Radovan Zentner, Sandi Orlić i Tvrtko Jakovina.

Uz povelje, dobitnici Državne nagrade za životno djelo dobili su po četrdeset tisuća kuna, nagrađeni u kategoriji godišnje Državne nagrade za znanost po deset tisuća kuna, a po sedam tisuća kuna dobili su nagrađeni u kategorijama godišnjih državnih nagrada za popularizaciju i promdižbu znanosti te znanstveni novaci.

U ime nagrađenih riječi zahvale izrekao je akademik Daniel Rukavina, a u ime Vlade laureatima je čestitao premijer Ivo Sanader.

Nagrade HNK u Zagrebu

Zagreb, 29. lipnja Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu svečano je dodijelilo nagrade za najbolja ostvarenja u drami, operi i baletu u sezoni 2003/2004. Nagradu Mila Dimitrijevićza najbolje ostvarenje u Drami dobili su Vanja Matujec za ulogu Erne u drami Kazimir i Karolina Ödöna von Horvatha i Siniša Popović za ulogu Eugena u istoj predstavi.

Dobitnica nagrade Marijana Radev za najbolje ostvarenje u Operi sopranistica je Vlatka Oršanić za ulogu Katarine Izmajlove u operi Lady Macbeth Mcenskog okruga Dmitrija Šostakoviča, dok je nizozemski tenor Frank van Aken dobitnik nagrade Vladimir Ruždjak za ulogu Sergeja u istoj predstavi.

Dobitnica nagrade Ana Roje baletna je prvakinja Lydia Mila Milovac za cjelokupni umjetnički rad i prinos baletnoj umjetnosti. Nagradu Oskar Harmošdobio je mladi solist Ovidiu Muscalu za ulogu mlinara Ivice u baletu Brune Bjelinskog Mačak u čizmama te za ulogu u baletu Soba koreografa Renata Zanelle i kao poticaj njegovoj daljoj karijeri.

Nagrade su predane u okviru Dana otvorenog kazališta u Hrvatskome narodnom kazalištu. Posjetitelji su mogli tijekom cijeloga dana razgledati sve prostore, pozornicu, garderobe, pjevačke i baletne pokuse, kostime i plakate. Na pozornici su bili izloženi svi svečani zastori HNK. Dugogodišnjem kroničaru HNK glazbenom kritičaru i uredniku na Hrvatskom radiju Branku Poliću dodijeljena je trajna ulaznica.

Tom prigodom HNK je predstavio bogat i ambiciozan program za sljedeću sezonu. Drama najavljuje četiri premijere na Velikoj sceni i dvije na Sceni Habunek, Opera pet premijera, a Balet četiri premijere. Program obuhvaća i veliki broj repriza iz prethodne kazališne sezone: deset opernih, dvanaest baletnih i desetak dramskih djela.

Pola stoljeća »Čip«-a

Zagreb, 29. lipnja Pedeseta obljetnica izlaženja časopisa »Čovjek i prostor«, koji izdaje Udruga hrvatskih arhitekata, obilježena je predstavljanjem novog broja časopisa u Gliptoteci HAZU u Zagrebu. Tom prigodom otvorena je i konceptualna izložba Fragmenti - pogled u povijest trojice priznatih autora instalacija. Dalibor Martinis predstavio se zvučnom, Goran Petercol svjetlosnom, a Ivan Midžić prostornom instalacijom.

Osnovan Forum slavenskih kultura

Ljubljana, 29. lipnja Potpisivanjem zajedničke Povelje ministri kulture desetak slavenskih zemalja osnovali su Forum slavenskih kultura (FSK) radi jačanja kulturne suradnje slavenskih zemalja. Dvodnevnom sastanku u Ljubljani prisustvovao je i hrvatski ministar kulture Božo Biškupić, koji je imenovan i u Upravni odbor na čijem je čelu Andreja Rihter, slovenska ministrica kulture. Kako je nakon potpisivanja dokumenta izjavio hrvatski ministar Biškupić, riječ je na određeni način o povijesnom danu u smislu intenziviranja suradnje zemalja slavenskoga govornog područja i stvaranja boljih mogućnosti da svaka zemlja u okviru spomenutog foruma najesen predloži svoju viziju rada ove organizacije. Biškupić je rekao da će Hrvatska ponuditi program zajedničke zaštite kulturne baštine s obzirom na svoja iskustva u zaštiti i restauriranju baštine stradale u Domovinskom ratu, a velike mogućnosti vidi i na području tzv. kulturne industrije, osobito u izdavaštvu i filmu.

150. godina Konzervatorskog zavoda u Splitu

Split, 30. lipnja Godine 1854. arhitekt Vicko Andrić dobio carski befel kojim se imenuje počasnim konzervatorom za splitsko i zadarsko područje. Taj spis obilježuje početak djelovanja Konzervatorskog zavoda, koji se ponosi činjenicom da je najstarija konzervatorska služba u Europi. Specifičnost Zavoda bavljenje je socijalnim aspektom zaštite spomeničke baštine, što primjerice znači omogućavanje uvjeta za život u splitskoj povijesnoj jezgri. Konzervatorski zavod znanstvenoj će javnosti uskoro otvoriti arhive i dokumente, koje su svojem gradu ostavili vodeći ljudi hrvatske arheologije i povjesničari umjetnosti, poput don Frane Bulića, Vicka Andrića, Cvite Fiskovića, Krune Prijatelja, a Split će uvesti spomeničku rentu. U povodu proslave stoljeća i pol djelovanja Konzervatoreskog zavoda u Splitu tu su instituciju posjetili ministar kulture Božo Biškupić te ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac, koji su se upoznali s njezinim djelovanjem i posjetili arheološke lokalitete u Splitu i Solinu, kao i arheološki lokalitet Gardun, na kojem od 1997, pod vodstvom prof. dr. Mirjane Sanader, pročelnice Odsjeka za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, traju arheološka iskapanja ostataka rimskoga vojnog logora.

Uručene »Vjesnikove« nagrade za 2003.

Zagreb, 1. srpnja U Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski uručene su »Vjesnikove« nagrade za umjetnička postignuća za 2003. godinu. »Vjesnikovu« nagradu za književnost Ivan Goran Kovačićza najuspješnije književno ostvarenje u protekloj godini dobio je Renato Baretić za roman Osmi povjerenik u izdanju AGM-a iz Zagreba. Nagrada za kazališnu djelatnost Dubravko Dujšin dodijeljena je dramskom umjetniku Ivici Vidoviću za ulogu Roberta Schustera u predstavi Trg heroja Thomasa Bernharda, u režiji Davida Mouchtara Samoralija i produkciji zagrebačkoga Dramskog kazališta Gavella. Nagradu za likovnu umjetnost Josip Račićdobila je mlada umjetnica Kristina Leko za izložbu Sir i vrhnje. Nagrada za glazbenu umjetnost Josip Štolcer Slavenski dodijeljena je suvremenom hrvatskom skladatelju Dubravku Detoniju za skladbu Dolce furioso pisanu za orkestar. Nagradu za filmsku umjetnost Krešo Golik dobio je majstor filmske fotografije Tomislav Pinter za životni doprinos filmskoj umjetnosti. Nagrada se sastoji od plakete i povelje te novčanog iznosa od 25 000 kuna.

Završen 9. splitski filmski festival

Split, 2. srpnja Od 26. lipnja do 2. srpnja u Splitu je održan Deveti splitski filmski festival, poznatiji kao Međunarodni festival novog filma i novih medija, na kojemu je u konkurenciji i izvan nje prikazano četrdesetak dugometražnih, dvadesetak kratkometražnih i isto toliko radova u kategoriji novih medija. Žiri u sastavu Catherine David i Peter van Hoof iz Nizozemske te Ivan Paić iz Hrvatske dodijelio je Grand prix splitskog filmskog festivala u konkurenciji dugometražnih radova filmu Pupak iranskog redatelja Mohammada Schirvanija. U kategoriji kratkometražnog filma Grand prix je, prema odluci Thomasa Munza i Marie Vedder iz Njemačke te Nizozemca Toma van Vlieta, pripao Austrijancu Johannu Lurfu za film Untitled, dok su posebne nagrade dodijeljene Dancu Oleu Bendtzenu za Očekujući Joea i Dubrovčanki Mariji Prusini za Uterus. Žiri Novih medija, Francuskinja Julie Charrier, Harrell Fletcher iz Sjedinjenih Država i hrvatska članica Željka Himbele, Grand prix je dodijelio francuskom radu Shimmy Shilly Grass s potpisom Gubo Gasa, a posebne nagrade idu u Njemačku za filmsku instalaciju Pirate Spaces autorice Rose Barbe te interaktivnom DVD-u Bleeding Through Layers of Los Angeles 1920-1986, koji potpisuje američki trojac Labyrinth Project. Žiri udruženja filmskih kritičara Fipresci u sastavu Claudia Lenssen iz Njemačke, Diana Nenadić iz Hrvatske i Gregory Valens iz Francuske najboljim je ocijenio film iz programa Fokus Il dono talijanskog autora Michelangela Frammartina.

Ferronia Dubravki Ugrešić

Rim, 3. srpnja U dvorcu u mjestu Fiano u neposrednoj blizini Rima, Dubravki Ugrešić uručena je talijanska nagrada Ferronia. Nagrada ima ugled istraživačkog i alternativnog pothvata, a među njezinim dobitnicima su i kasniji dobitnici Nobelove nagrade za književnost kao što su Gunther Grass, Nadine Gordimer, Jose Saramago, John. M. Coetzee i pariški Kinez Gao Xingijan. Žiri nagrade imao je u vidu, prilikom ocjenjivanja opus Dubravke Ugrešić, a posebno knjigu Muzej bezuvjetne predaje koju je nedavno objavio milanski nakladnik Bompiani. Nagrada se sastoji od srebrne plakate i novčanog iznosa od pet tisuća eura.