Zbivanja u Matici hrvatskoj

Matica hrvatska i Udruga za potporu bačkim Hrvatima organizirale su 11. lipnja tribinu o Balintu Vujkovu, hrvatskom književniku i sakupljaču narodnih pripovjedaka iz Subotice.

Okupljene je pozdravio potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, a potom je pismo odsutnoga Lazara Merkovića pročitao Milovan Miković. U njemu Balinta Vujkova ističe kao čovjeka široka opsega djelovanja, kao čovjeka koji je u opusu narodne književnosti sakupio veliku količinu različite građe, uglavnom iz rodnoga kraja, želeći ga time zabilježiti, obraditi, protumačiti i tiskati, kako bi ga vratio narodu. Tragajući za narodnim blagom Hrvata obišao je sve zemlje u kojima oni žive i u njemu tražio zajedničko blago obojeno novim lokalnim koloritom. U radu je veliku pozornost posvećivao i svojim pripovjedačima. Velik dio sakupljene građe ostao je u rukopisima i snimkama te čeka na objavu. Balint Vujkov i u najtežim vremenima podigao je sjajan spomenik hrvatskoj književnosti, napisao je na kraju svoga pisma Merković.

O književnom radu Balinta Vujkova govorio je Branimir Donat, izdavač jedne od njegovih knjiga, kojeg je osvojio svojom blagoglagoljivošću pri susretu u Matici hrvatskoj. Istaknuo ga je kao velika istraživača nepoznatog. O radu i djelu Balinta Vujkova potom je govorila i Janja Prodan, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Pečuhu, koja je iznijela mađarske relacije za njegov rad, u kojem je dao velik prilog očuvanju duhovne baštine, a time i hrvatskoj kulturi uopće.

Sanja Vulić dala je poseban osvrt na njegovu knjigu Cvjetovi mećave, izišlu 1971. u NZMH, simbolična naslova, u kojoj izbor priča obuhvaća nekoliko mjesnih govora i država, što je jedna od njezinih vrijednosti, a najveća je u tome što bilježi priče iz krajeva u kojima su Hrvati danas asimilirani i u kojima više nema hrvatskoga govora.

Na kraju tribine o djelu i životu Balinta Vujkova govorio je Milovan Miković, još jednom istaknuvši kako se o njegovu djelu rijetko govori, a zasluge su mu velike jer je svaka riječ koju je zabilježio bila dio zbilje, koja je na taj način ostala sačuvana. Svojim sakupljačkim radom pokazao je da nikakvi regionalizmi ne mogu opstati kao zasebni, nego su dio cjelovite hrvatske književnosti.

Mladi prirodoslovci

Odjel za prirodoslovlje i matematiku 15. lipnja predstavio je radove mladih prirodoslovaca, dobitnika nagrada na državnim natjecanjima, što je po riječima pročelnice odjela Jasne Matekalo-Draganović, početak akcije kojoj je cilj i zadaća pokazati javnosti mlade ljude, najbolje od najboljih, čiji istraživački rad tek započinje.

Za prvo predstavljanje izabrana su dvojica učenika V. zagrebačke gimnazije, Tomislav Kokotović i Eugen Divjak, osvajači prvih mjesta na državnom natjecanju, iz biologije i kemije.

Tomislav Kokotović prvo mjesto osvojio je radom Djelovanje herbicida acetoklora, atrazina i klortolurona na virnjake kopnenih voda. Kao poticaj za rad istaknuo je sve veću potrebu za hranom u svijetu, što zahtijeva i veću proizvodnju, a da bi se to postiglo, potrebno je uništavati korov, što se i radi herbicidima. Odlučio je pokusom utvrditi kako njihovo akumuliranje u vodama utječe na živi svijet. Virnjake je odabrao jer su pogodni za istraživanje, žive u čistim i bistrim vodama. Primjenjujući razne vrste herbicida, u različitim količinama, zaključio je da na virnjacima tretiranim manjim količinama nije bilo većih posljedica, dok su oni pod utjecajem većih koncentracija doživjeli promjene, morfološke, kao i u ponašanju. Herbicidi su ekološki neprihvatljivi i potrebno je naći primjerenu zamjenu za njih, zaključio je.

Eugen Divjak nagradu je dobio za rad Određivanje magnezija u klorofilu, poticaj za koji su mu bili, kako je naveo, kompleksni spojevi. Cilj rada bila mu je ideja o zamjeni središnjeg iona u ligandu, a potekla je od jednostavnih školskih pokusa. Kao zgodan organski kompleksan spoj za pokus ponudio mu se klorofil, te je pokusom na blitvi uspio dokazati da se u kompleksnim spojevima može zamijeniti središnji ion.

Biseri Krke

U Matici hrvatskoj 14. lipnja predstavio se Ogranak iz Šibenika. Okupljene je pozdravio Matičin potpredsjednik Stjepan Sučić ističući kako je Matica gradu oduvijek davala velik kulturni prinos, oblikujući njegov kulturni i društveni život, i to još od 19. stoljeća. Sve to vrijeme osobito se čuvala i njegovala knjiga, a tu tradiciju nastavlja i njegovo današnje vodstvo. Okupljene je pozdravio i predsjednik Ogranka Marko Menđušić, ističući njegovu otvorenost za rad svih koji to žele. Zamolio je za pomoć sve one koji mogu pridonijeti radu Ogranka, posebno u trenutku kada je ostao bez prostora za rad.

U sklopu programa predstavljanja Ogranka Drago Marguš, njegov potpredsjednik, govorio je o prirodnim vrijednostima rijeke Krke, putopisno, riječju i slikom prikazavši jedan od bisera županije šibensko-kninske, čijom se ljepotom čovjek oduvijek koristio, živeći tu po ekološkim načelma. O suživotu čovjeka i prirode na tom prostoru govorio je Marko Menđušić, ističući kako je Krka davno prepoznata kao mjesto za život, još od prapovijesnih vremena, o čemu svjedoče i arheološki ostaci, a njezinu vrijednost prepoznali su i Rimljani te naposljetku i Hrvati.

Izdavačka djelatnost Ogranka, po Menđušićevim riječima, nije znatna, ali je u skladu s njihovim mogućnostima i uvijek otvorena entuzijastima, kakav je bila i nedavno preminula članica Lovorka Boko, čije su knjige objavljivali, a o kojoj je govorila Gordana Ležaja. Lovorku Boko nazvala je biserom hrvatskoga stvaralaštva, koja je prerano otišla da bi doživjela priznanje. Bila je suptilna, istančana duša koja je u sebi nosila bogatstvo, a u svojim knjigama, raskošnim i osebujnim stilom pisanja, darovala je život koji ima smisla.

Predstavljanje Ogranka popraćeno je izložbom likovnih radova članova Ogranka i Kluba likovnih stvaratelja Šibenik, otvorenom u Galeriji Matice hrvatske.

Kraljica stomatologije

Odjel za prirodoslovlje i matematiku 7. lipnja organizirao je znanstvenu tribinu Marka Krmpotića, stomatologa specijalista oralne kirurgije, i Siniše Varge, specijalista stomatološke protetike, obojica s Klinike za kirurgiju lica, čeljusti i usta Kliničke bolnice Dubrava, s temom Dentalna implantologija.

U uvodu izlaganja istaknuli su dentalnu implantologiju kao novu znanost, iako je potreba za nadoknađivanjem izgubljenih zubi u čovjeka postojala oduvijek, o čemu svjedoče nalazi prapovijesti, srednjega vijeka i ostalih razdoblja, u kojima su ulogu nadomjeska imali drvo, školjke, bjelokost, a poslije zlato, platina i keramika, da bi ih u dvadesetom stoljeću sve zamijenila legura kobalta, kroma i molibdena.

Moderni dentalni implantati nadomještaju korijen zuba substrukturom, a kao materijal rabi se titan. Kako su u dentalnoj implantologiji objedinjena sva vrhunska znanja i vještine svih grana stomatologije, naziva se kraljicom moderne stomatologije. Kada se osamdesetih godina o njoj počelo govoriti u nas, zvučala je egzotično i samo su se hrabri upuštali u njezine izazove, a danas se Hrvatska po rezultatima nalazi na europskoj razini, opće je prihvaćena, znanstveno i klinički utemeljena, tehnološki usavršena, prognostički sigurna disciplina. Postotak uspješnosti dentalne implantologije vrlo je visok, a kao najčešći uzrok neuspjeha Krmpotić i Varga navode lošu higijenu.

Dentalna implantologija multidisciplinarna je, ali i cjelovita stomatološka struktura, koja zahtijeva timski pristup. Mogu se razlikovati jednostavni implantati, izvedivi na ambulantnoj razini i dostupni svima, i oni napredni, za koje su potrebne određene predradnje. Pri izboru pacijenta važno je implantološko iskustvo terapeuta, a važna je i pacijentova motivacija, jer riječ je o dugotrajnu procesu. Kao najveći nedostatak Krmpotić i Varga navode visoku cijenu, kojoj je razlog cijena materijala koji se rabi. Donju dobnu granicu pacijenata čini završen rast i razvoj, dok gornja ovisi o zdravlju pojedinog pacijenta. Komplikacije su kod dentalne implantologije minimalne, a estetske mogućnosti visoke, zaključili su Krmpotić i Varga.

Antonija Vranić

MH Osijek

Cijeli grad piše

U Osijeku je završen natječaj Osječkog doma za kratku priču čija je misija, prema riječima glavnog urednika tog lista Daria Topića, bila Cijeli grad piše. Natječaj pod naslovom Nosim Osijek oko vrata bio je otvorenoga karaktera i zainteresirao je velik broj građana Osijeka. Na natječaj je pristigla 61 kratka priča, a novčano su nagrađene tri najbolje kratke priče koje je odabrao žiri u sastavu: Helena Sablić Tomić, predsjednica osječkog ogranka Matice hrvatske, osječki književnici Goran Rem i Davor Špišić. Priče su stizale pod šiframa i tek se nakon izbora najboljih prišlo otkrivanju identiteta autora.

Najboljom pričom proglašena je priča Bernarda Tomrecaja Omča iznad vrata i nagrađena je nagradom od tri tisuće kuna. Nagrađena je i priča Josipa Cvenića Ljubav od pijeska s tisuću kuna kao i priča Aleksandra Kristeka Dva crteža s petsto kuna. Sve su pristigle priče pohvaljene za visoku pismenost te žanrovsku i stilsku raznovrsnost. Sponzor svih nagrada bila je Banka Erste. Odabrano je, uz nagrađene tri, još dvanaest kratkih priča, koje će biti objavljene u izdanju osječkog ogranka Matice hrvatske.

Natječajem je Osijek dobio novu književnu scenu, osvježenu i uzburkanu, metažanrovski raspoloženu, koja odiše opuštenošću, željom, voljom i energijom. Istaknula se potreba promišljanja grada koja je sve jača iz godine u godinu, jer se u Osijeku (a to je ipak danas rijetkost!) svake godine ukoriče tekstovi kojima se kao trajni trag zaustavljaju trenuci života u Osijeku (prisjetimo se knjiga Sretne ulice, Nebo nad Osijekom...). Iako na različit način doživljen (kao omča, nakit, ponos...) kratkim je pričama ocrtan suvremeni reljef grada Osijeka.

Davor Špišić naglasio je kako su na našim prostorima ljudi postali vrlo laki na obaraču pa je rekao kako je svakako »bolje da svi pišu nego da svi pucaju«!

Mirta Bijuković