Mirovna nagrada njemačkoga knjižarstva Esterházyju

Mirovna nagrada njemačkoga knjižarstva Esterházyju

Njemačka Mađarski pisac Péter Esterházy dobitnik je ovogodišnje Mirovne nagrade njemačkog knjižarstva. Kako stoji u obrazlozenju, 53-godišnji autor nije samo »glas protiv uništenja čovjeka terorom i nasiljem, nego i njegova preporoda kroz tugu i ironiju«. Esterházy, rođen u Budimpešti, pripada postmodernističkoj generaciji mađarske literature. Njegovim najvećim djelom smatra se Harmonia Caelestis, knjiga objavljena 2000. godine, koja opisuje povijest njegove obitelji. Nesvakidašnja kronika, koja je Mađarskoj više mjeseci bila na vrhu popisa bestselera, nagrađivana je više puta. Od ostalih poznatijih djela tu su Termelési regény, roman o Esterházyjevu profesionalnom iskustvu matematičara, Hrabal könyve, posveta češkom piscu Bohumilu Hrabalu, i Kis magyar pornográfia, fragmentarni zapisi o perverzijama mađarske svakodnevnice. Mirovna nagrada, koja se predaje od 1950, jedna je od najvažnijih njemačkih književnih nagrada. Među njezinim su dosadašnjim dobitnicima Jorge Semprún, Mario Vargas Llosa, Yasar Kemal, Martin Walser, Assia Djebar i prošle godine Susan Sontag. Nagrada, dotirana s 15 000 eura bit će predana 10. listopada, na Sajmu knjiga u Frankfurtu.

Nagrada princa od Asturije Claudiju Magrisu

Španjolska Ovogodišnja nagrada princa od Asturije u kategoriji književnosti ide talijanskom autoru Claudiju Magrisu. Djela 65-godišnjeg Magrisa »utjelovljuju humanističku tradiciju i prikazuju kozmopolitsku sliku europske književnosti na početku 21. stoljeća«, stoji u obrazloženju žirija nagrade. Claudio Magris, rođen 1939. godine u Trstu, gdje danas predaje njemačku književnost, jedan je od najvećih stručnjaka za povijest i kulturu središnje Europe. Objavio je desetak romana, drama i zbirki eseja, a njegova su djela prevođena na trinaest jezika. U dobi od 24 godine objavio je prvu knjigu, Il mito asburgico nella letteratura austriaca moderna, uslijedili su Danubio, Un’identitŕ di frontiera, Illazioni su una sciabola, Un altro mare i brojna druga djela. Za zbirku Microcosmi Magris je 1997. nagrađen talijanskom nagradom Strega. U užem izboru za nagradu, dotiranu s 50 000 eura, ušli su i Milan Kundera i Paul Auster. Prošle godine nagradu su podijelile američka spisateljica Susan Sontag i marokanska aktivistica za ljudska prava Fatima Mernissi. Nagrada princa od Asturije predaje se u osam kategorija, između ostaloga za znanost, komunikaciju i umjetnost. U studenome ih na svečanosti u Oviedu predaje princ Felipe.

Stoti Bloomsday u Dublinu

Irska Maratonskim čitanjima, izložbama i koncertima Dublin ove godine slavi stotu obljetnicu Bloomsdayja. Dan koji se pretvorio u neku vrstu praznika jedini je takav dan u slavu nekog romana, a njime se obilježava 16. lipnja 1904. godine, kad se odigrava radnja Uliksa Jamesa Joycea (1882-1941). Radnja romana na 1100 stranica, ključnoga djela književne moderne, počinje u osam sati ujutro tog dana u životu glavnoga lika, Leopolda Blooma, a slijedi njegovo putovanje Dublinom prema konstrukciji Homerove Odiseje. Taj dan za milijune Joyceovih štovatelja znači odlazak u Dublin, a ove jubilarne godine ondje se pod pokroviteljstvom irske vlade održava ljetni festival Rejoyce Dublin 2004, u čijem je vizualnom središtu izložba Joyce u umjetnosti, a koji sadrži više od osamdeset manifestacija svih vrsta.

Nagrada Aventis Billu Brysonu

Velika Britanija Nagrada Aventis za znanstvenu knjigu, dotirana sa deset tisuća funti, ove godine ide Billu Brysonu, putopiscu bez znanstvene pozadine. Novinar i pisac američkoga porijekla, autor bestselera poput Notes From A Small Island, tu čuvenu nagradu dobio je za A Short History of Nearly Everything. Bryson je pobijedio znanstvenike poput biologa Matta Ridleyja za jako hvaljenu Nature Via Nurture te favorita Armanda Marie Leroija, za Mutants.

Presuda u korist knjižara u Njemačkoj

Njemačka Privatne osobe koje putem interneta redovito prodaju nove knjige, moraju se držati maloprodajne cijene, odlučio je frankfurtski sud. Presuda je rezultat postupka protiv jednog novinara, koji je 48 recenzentskih primjeraka prodavao preko eBayja, po startnoj cijeni od jednog eura, protiv čega je tužbu podigao knjižar iz Darmstadta. Utvrđivanje minimalne cijene knjige time se više ne odnosi samo na knjižare, nego i na privatne osobe, ali ne na one koje ponekad putem interneta prodaju kupljenu ili darovanu knjigu, kao ni na one koji prodaju rabljene knjige. Njemačko vijeće za kulturu pozdravilo je odluku kao »pobjedu za cijelo knjižarstvo«, dodavši da je utvrđena cijena ključna za izdavače, kako bi mogli investirati i u djela koja će se manje prodavati.

Iva Krtalić