KRONIKA DOGAĐAJA

U šumi Lug 12. lipnja održan je četrnaesti spomen prešućivanim hrvatskim žrtvama Drugoga svjetskoga rata s područja bjelovarsko-bilogorske županije stradalim u vrijeme poraća 1945. Spomen su organizirali Bjelovarsko-bilogorska županija, Ogranak Matice hrvatske Bjelovar, Grad Bjelovar i Povjerenstvo za Lug.

Čitluk

Ogranak Matice hrvatske Čitluk i Župni ured Gradina predstavili su 10. lipnja u dvorani crkve sv. Petra i Pavla na Biletić Polju knjigu Emila Raspudića Povijest školstva u Brotnju i otvorili izložbu akvarela akademskoga kipara Ivana Kujundžića. Sudjelovali su don Nedjeljko Galić, prof. Emil Raspudić, akademski kipar Ante Brkić, prof. Andrija Stojić i Ivan Kujundžić. U glazbenom su dijelu programa sudjelovale mlade glazbenice iz Brotnja Irena Vučić na violini i Ivana Vučić na gitari.

Kaštela

U spomen na tisuću i sedamsto godina mučeništva i dvjestotu obljetnicu došašća zemnih ostataka svetog Felicija, mučenika iz Rima, u župu sv. Ivana Krstitelja u Kaštelu Starom te dvadesete obljetnice umjetničkog rada tenora Ante Ivića, 5. lipnja u prepunoj župnoj crkvi Gospe od Ružarija u Kaštelu Starom održan je koncert Ante Ivića. Okupljenima se uvodnom riječju obratio Milan Hodžić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Kaštela, organizator koncerta. Uz pozdravnu riječ Igora Zidića, predsjednika Matice hrvatske, na koncertu se publici predstavio crkveni pjevački mješoviti zbor župe sv. Ivana Krstitelja iz Kaštela Starog, voditeljica zbora prof. Irena Pera, solistice crkvenog zbora Ana Zebić i Antonija Teskera, soprani, učenice Glazbene škole Josipa Hatzea, uz pratnju na glasoviru i orguljama prof. Rozarije Samodol.

Kutina

Dvanaestoga lipnja Ogranak Matice hrvatske Kutina i Pučko otvoreno učilište Kutina u Parku prirode Lonjsko polje organizirali su stručni skup o čuvanju, ali i afirmiranju izvorne prirode i folklorne tradicije. Za iznimnu domaćinsku skrb pobrinuo se u svom lonjskopoljskom odmorištu Franjo Begedin, član Matice hrvatske. To je samo jedan u nizu programa vezanih uz Lonjsko polje koje je organizirao kutinski Ogranak, rekao je pred četrdesetak sudionika skupa Mladen Mitar, predsjednik. O tomu kako u Austriji iz retrospektive stvaraju perspektivu zapaženo je govorila je dr. Nives Rittig Beljak iz Austrijskog kulturnog centra u Zagrebu. »Perspektivna je i ponuda zaboravljenih domaćih moslavačkih jela upravo uz ovaj močvarni biotop«, upozorila je u vrlo otvorenoj raspravi za hrvatsko kulinarstvo poznata publicistkinja Božica Brkan. Na nužnu zaštitu graditeljske drvene baštine tog kraja osvrnuo se poznati arhitekt Davor Salopek, predsjednik petrinjskoga Ogranka Matice hrvatske.

Mostar

U sklopu kulturne manifestacije Dani Matice hrvatske Mostar 2004. otvorena je likovna izložba Izazov kravate na kojoj je trideset i šest umjetnika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine predstavilo »umjetnički izričaj kravate kao izvornog i prepoznatljivog hrvatskog proizvoda«. Izložba je ostvarena u suradnji i suorganizaciji Academiae Cravatica iz Zagreba, a otvorio ju je Ratko Maričić, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru. U prigodnom govoru Tonko Maroević, potpredsjednik Matice hrvatske, rekao je kako je tema kravate nacionalna jer joj je postanak vezan uz hrvatski narod, ali i univerzalna, jer joj je uporaba rasprostranjena diljem svijeta. »Kravata simbolički ima veliko značenje, ona je znak poštovanja sredini i ljudima s kojima se srećemo«, rekao je akademik Maroević.

Nakon otvaranja likovne izložbe priređena je i književna večer akademika Maroevića. U ugodnu raspoloženju autor je čitao ulomke iz svoga zavidnog pjesničkog opusa od ranih šezdesetih pa sve do novijih radova. Tonko Maroević prvu je knjigu objavio 1963. i, kako sam kaže, u ovih četrdeset godina mnogo se mijenjao. Raniji radovi bili su mu vezani za jedan tip poljskog pisanja, no glavno nadahnuće oduvijek su mu bili i ostali Mediteran, more i sunce.

U sklopu kulturne manifestacije Dani Matice hrvatske Mostar 2004. predstavljen je novi broj glasila Matice hrvatske Mostaru »Motrišta«. Jago Musa, dopredsjednik Matice hrvatske Mostar i glavni urednik časopisa, kazao je kako Matica sa zadovoljstvom predstavlja trideseti broj svoga časopisa, koji neprekidno izlazi već sedam godina. »Tim časopisom prodefiliralo je nekoliko stotina autora, uglavnom visokointelektualnih ljudi koji su na znanstven i stručan način raščlanjivali teme iz područja aktualne politike, gospodarstva i kulturne baštine« kazao je Musa. Na kraju je rekao kako su »Motrišta« časopis koji je dobro prihvaćen ne samo u Bosni i Hercegovini već i šire.

U sklopu promocije »Motrišta« dodijeljene su i nagrade pobjednicima na natječaju Matice hrvatske za najbolju neobjavljenu pripovijetku na hrvatskom jeziku. Prva nagrada pripala je Draganu Marjanoviću za pripovijetku Brkina vremena, druga Veljku Barišiću za pripovijetku Dileri i treća Ivanu Grljušiću za pripovijetku Zašto sam posjetio SSSR.

Našice

Vjerna kći crkve

Ogranak Matice hrvatske Našice, Franjevački samostan i Zavičajni muzej obilježili su 750. godišnjicu smrti sv. Klare, a s tim povodom 1. lipnja predstavljena je knjiga i održano predavanje o životu i duhovnosti sv. Klare. O korijenima i identitetu te bogatom duhovnom iskustvu sv. Klare govorio je stručno i zanimljivo o. Nikola Vukoja, franjevac iz Samobora. Prije autorova izlaganja okupljene su pozdravili pater Ivan Mihić iz našičkoga Franjevačkog samostana i Silvija Lučevnjak, predsjednica našičkog Ogranka Matice hrvatske i ravnateljica Zavičajnog muzeja Našice. Fra Nikola je u svom nadahnutom govoru istaknuo kako je sv. Klara bila istinski domoljub i ustrajni borac za svoja pravila, iako je dvadeset i devet godina bila prikovana za bolesničku postelju. »Klara je bila vjerna kći Crkve, ali nije bila njezin slijepi poslušnik. Ona se borila s papama da prihvate njezina duhovna pravila. Bila je uzor poniznosti i ponositosti. Njezino najveće duhovno obilježje bilo je to što je spoznala dostojanstvo i ljepotu svoga poziva da živi Isusovim životom, a to je najveće dobročinstvo Božje«, istaknuo je fra Nikola. Na kraju toga po mnogočemu jedinstvena predavanja fra Nikola pročitao je nekoliko duhovnih poruka sv. Klare, između ostalog, da se čovjek ne treba podcjenjivati, nego s ponosom, odgovornošću i zahvalnošću govoriti o sebi i drugima, ali i pomagati drugima, jer je to najveća kršćanska vrednota. Predavanje o duhovnosti sv. Klare bio je uvod u trodnevnu manifestaciju nazvanu Tjedan sv. Klare, kojoj je svrha predstaviti nekadašnju prisutnost klarisa u Našicama.

Trećega lipnja predavanje Klarise i crtice iz povijesti Našica održao je dr. sc. Ive Mažuran. Ima neke simbolike i povijesne pravde da je prvo i više od pola stoljeća očekivano predavanje održao baš Mažuran, koji je usko povezan s otkrićem nekadašnjega boravka klarisa u Našicama. Naime, Mažuran je kao mlad stručnjak Muzeja Slavonije u Osijeku, u rujnu 1953, otkrio dijelove zidina staroga samostana klarisa, a godinu nakon toga obavljena su prva stručna arheološka iskopavanja u Našicama. Radovi su nastavljeni 1956, a uz ostatke arhitekture pronađeni su i zanimljivi ulomci keramičkih posuda te nešto metalnih predmeta. Ta su arheološka istraživanja potvrdila postojanje srednjovjekovnoga samostana klarisa u Našicama. Stoga je iznimno dobro posjećeno predavanje, održano u prostoriji Ogranka Matice hrvatske Našice, bilo svojevrsno evociranje uspomena Ive Mažurana na događaje prije više od pet desetljeća, koji su obilježili našičku povijest. Predavač je istaknuo da su se koristili zapisima fra Petra Nikolića i Ivana Stražemanca iz 17. i 18. stoljeća, koji su spominjali nekadašnju prisutnost klarisa u Našicama. Nepoznata je godina dolaska klarisa u Našice, ali računa se da je to bilo početkom 15. stoljeća, rekao je Mažuran, dodajući da su klarise napustile Našice zbog dolaska turske vlasti. Da nekadašnji boravak klarisa ne bio pao u zaborav, na Klarinu brdu podignuta je 1761. kapelica u čast sv. Klari, koja je srušena 1953, nerazumijevanjem tadašnje vlasti u Našicama. Na kraju predavanja, Ive Mažuran zaključio je da Našice imaju bogato povijesno nasljeđe, koje treba istražiti, valorizirati i pokazati svijetu, poput srednjovjekovne utvrde Bedemgrad i crkve sv. Martina, koja je najstarija templarska crkva u Hrvatskoj.

Nastupom komornog ansambla Musica da chiesa iz Zagreba 5. lipnja u crkvi sv. Antuna Padovanskog završen je Tjedan sv. Klare. Kvartet, koji čine Ivana Kladarin, Tomislav M. Špoljar, truba, Vasko Lukas, fagot, i Krešimir Haas, čembalo, izveo je impresivne sonate skladane za bogoslužja. Izveli su djela skladatelja Henryja Purcella, Jaana Pieterszoona Sweelinckog, Georga Friedricha Händela, Georga Phillipa Telemanna, Johna Bulla i Williama Byrda. Koncert naslovljen Klarisama u spomen otvoren je Purcellovom skladbom The Genius of Englad. I ostala Purcellova djela poput The Fifth Song With Trumpet i A Song With Trumpet odlično su ujedinila sopranisticu Ivanu Kladarin i Tomislava M. Špoljara na trubi. Dojmljiv je bio i nastup Krešimira Haasa, virtuoza na čembalu, koji je solo odsvirao Bullovo djelo Gigge i Byrdovo Gagliarda. Koncertnu večer upotpunio je nastup maturantice Srednje škole Isidora Kršnjavoga Našice Ivane Hvizdak, koja je govorila tekstove iz Oporuke sv. Klare.

Nova Gradiška

U vjeronaučnoj dvorani Župe bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije Ogranak Matice hrvatske Nova Gradiška organizirao je obilježavanje sto trideset i prve obljetnice rođenja i devedesete obljetnice smrti hrvatskoga književnika Antuna Gustava Matoša pod naslovom Antun Gustav Matoš — naš suvremenik. O pjesnikovu životu i književnom putu govorio je dr. Krunoslav Pranjić s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, a najveći je dio priprema za manifestaciju, uz Predsjedništvo novogradiškog ogranka, obavila prof. Vjekoslava Bagarić.

Novi Marof

U sklopu obilježavanja Dana grada Novog Marofa i blagdana sv. Antuna Padovanskoga Ogranak Matice Novi Marof organizirao je izložbu slika Vlade Trubelje iz Ključa. Izloženo je dvadeset i šest slika na kojima prevladavaju tmurne i tamne boje što su izražavale raspoloženje umjetnika koji je umro u 43. godini. Izložbu je otvorio Zlatko Meštrić, predsjednik novomarofskoga Ogranka.

Opatija

U okviru obilježavanja sto i šezdesete obljetnice suvremenog opatijskog turizma 5. lipnja Ogranak Matice hrvatske Opatija organizirao je prvu samostalnu izložbu Dina Đelma pod naslovom Opatija viđena staniolom. Dino Đelmo izložio je slike rabeći, kako je otvarajući ovu izložbu kazao Antun Onsea, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Opatija, »ono što većina ljudi kao suvišni omot prehrambenih proizvoda baca u smeće — staniol. Možda će to biti i početak drukčijeg izraza u likovnoj umjetnosti. Na izloženim slikama otkrivamo novu viziju višestoljetne Opatije, njezine osobitosti, njezinu ljepotu te ponovno osvajamo i upijamo njezinu, svakodnevnicom prigušenu, poeziju. Dino Đelmo sastavio je novu kompoziciju u slavu našega grada Opatije zabilježivši tankim listićima staniola njezinu čarobnu ljepotu. To je figurativna orkestracija u povodu sto i šezdeset ljeta suvremenoga turizma hrvatske Opatije.« Pred iznimno brojnom okupljenom publikom Marina Česen, opatijska čakavska pjesnikinja, pročitala je tri svoje najnovije pjesme posvećene visokom jubileju grada Opatije.

Osijek

Iz tiska je izašla »Književna revija«, časopis za književnost i kulturu, br. 1-2/2004, koju izdaje Ogranak Matice hrvatske Osijek. Glavni je urednik časopisa Josip Cvenić.

Primošten

U organizaciji primoštenskoga Ogranka Matice hrvatske te u suradnji s profesoricom Mirom Turk iz Zagreba 7. lipnja počeo je tečaj tkalaštva. Prema ideji prof. Turk tečaj će se održavati do 25. lipnja svakoga dana. S obzirom na to da Matica nema vlastite prostore, a prošle je godine izbačena iz prostorija koje je koristila deset godina, tečaj će se održavati u prizemlju privatne kuće obitelji Ive Sože Fofića. Primoštenski je ogranak, naime, prostor iznajmio kako bi mogao organizirati ljetne programe. Prof. Turk, voditeljica tečaja, tkalaštvom se bavi već dvadesetak godina, tijekom kojih je sudjelovala na više skupnih izložaba. »Namjera nam je da se tkalački stan koji Matica posjeduje već nekoliko godina, iskoristi za izradu tkanja i suvenira karakterističnih za primoštensko područje, stoga ćemo u kolovozu organizirati i izložbu radova koje su polaznice napravile«, kazala je prof. Turk.

Rijeka

Moja hrvatska povijest naslov je knjige dr. Marka Veselice, koja je u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Rijeka predstavljena 8. lipnja u dvorani Državnoga arhiva. Mr. Darko Deković, predsjednik riječkoga ogranka, kazao je da je ova knjiga, koja je ujedno i dnevnik i roman, topla priča koja iznosi istinu o hrvatskom proljeću, dosljednosti i hrabrosti hrvatskih logoraša, spomenik je hrvatskim žrtvama i treba je čitati s dužnim poštovanjem. Marko Veselica istaknuo je da još ne postoji dovoljna doza svijesti o nužnosti očuvanja Hrvatske i hrvatstva, ukoliko hrvatski narod uskoro ne nađe slogu i kooperaciju protiv antihrvatstva, plaši se da za Hrvatsku neće biti budućnosti. No, ipak vjeruje u budućnost Hrvatske, ali na način da od Europe preuzme napredak u tehnologiji i znanosti, a da pritom sačuva identitet i nacionalno bogatstvo. Iz patnje o kojoj govori ova knjiga treba crpsiti stvaralačku energiju u borbi za Hrvatsku.

Dvadeset i trećega lipnja ogranci Matice hrvatske iz Rijeke i Gospića organizirali su u velikoj dvorani Filodrammatice Književnu tribinu na kojoj je predstavljen časopis »Lička revija«, što ga izdaje Ogranak Matice hrvatske Gospić. »Ličku reviju« riječkoj su publici predstavili msgr. dr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski i Ranko Šimić, glavni urednik časopisa i predsjednik gospićkoga Ogranka.

Sarajevo

Izložbom grafika Virgilija Nevjestića u Galeriji Gabrijel pod naslovom Homage ŕ Danielle u Sarajevu su 2. lipnja otvoreni Dani hrvatske kulture u Bosni i Hercegovini što ih je ove godine Hrvatsko veleposlanstvo u Bosni i Hercegovini priredilo u suradnji s Maticom hrvatskom iz Sarajeva.

Josip Vrbošić, veleposlanik Republike Hrvatske u Sarajevu, podsjetio je kako se Dani hrvatske kulture u Bosni i Hercegovini održavaju već osam godina, postavši tako već tradicionalnom priredbom, istaknuo je kako su oni važan segment u razvijanju odnosa između dviju država, a posebno je značenje njezina održavanja da u toj zemlji živi velik broj Hrvata. Programe ovogodišnje manifestacije predstavio je Mislav Kukoč, opunomoćeni ministar savjetnik za kulturu u Hrvatskom veleposlanstvu u Sarajevu, koji je istaknuo suradnju s Maticom hrvatskom iz Mostara, čija manifestacija Dani Matice hrvatske Mostar 2004. traje već tri mjeseca, pa je, zahvaljujući toj činjenici, program što će ga vidjeti bosanskohercegovačka publika znatno bogatiji nego proteklih godina.

Trećega lipnja održan je koncert Zagrebačkoga kvarteta, najstarijega hrvatskog komornog ansambla, čiji su vrhunski glazbenici darovali sarajevskoj publici koncert u povodu osamdeset i pete obljetnice osnutka kvarteta. Mnogobrojne posjetitelje privukla je izložba fotografija Stefana Lupina Moji anđeli u sarajevskom Collegium Artisticum, a ljubitelji glazbenog izričaja s juga Hrvatske uživali su 5. lipnja u Narodnom pozorištu tijekom Večeri dalmatinske pjesme, kada su gostovale klape Kumpanji iz Blata na Korčuli, klapa Teuta iz Šibenika te splitski kantautor Hari Rončević. Publici u Zenici, Sarajevu i Kiseljaku 8. i 9. lipnja predstavilo se Kazalište Žar ptica s predstavom Vilinske svirale po motivima hrvatskih narodnih pjesama. Opera Jakova Gotovca Ero s onog svijeta, u zajedničkoj produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo i Dana Matice hrvatske Mostar, izvedena je 11. lipnja, a istoga dana u foyeru Narodnoga pozorišta postavljena je izložba Likovne vizije HNK Zagreb, riječ je o predstavljanju baletnog plakata Hrvatskoga narodnoga kazališta iz Zagreba u proteklih petnaest sezona. Galerija Gabrijel bila je domaćin multimedijalne izložbe Izazov kravate — kravata kao hrvatski doprinos globalnoj kulturi, koja je otvorena 15. lipnja. Osamnaestoga lipnja, posljednjega dana ovogodišnjih Dana hrvatske kulture u Bosni i Hercegovini predstavljena je knjiga Helene Sablić-Tomić i Gorana Rema Slavonski tekst hrvatske književnosti, a Hrvatsko narodno kazalište iz Osijeka gostovalo je s dramom Milana Begovića Bez trećega, u režiji Velimira Čokljata s Davorom Panićem i Jasnom Odorčić.

Ovih dana iz tiska je izišao trideseti broj »Hrvatske misli«, časopisa za znanost i umjetnost, koji već osmu godinu izlazi u izdanju Ogranka Matice hrvatske iz Sarajeva. Podijeljena u šest poglavlja na dvjesto i četrdeset stranica »Hrvatska misao« obiluje mnoštvom zanimljivih tekstova s područja znanosti i umjetnosti. Uredništvo »Hrvatske misli« na čelu s Mirkom Marjanovićem, glavnim urednikom, uvijek donosi jedan zanimljiv prilog kao pretisak, a ovaj put riječ je o tekstu nekadašnjega biskupa Čedomila Čekade, objavljena u Spomenici Vrhbosanskoj u Sarajevu 1932. pod naslovom Vidici budućnosti. Projicirajući tadašnje razmišljanje biskupa Čekade u današnje vrijeme, vidljivo je kako se u Bosni i Hercegovini vrlo malo toga promijenilo, odnosno da se neke stvari i ne mijenjaju, a političke prilike, posebno odnosi između triju naroda na istom su stupnju tolerancije kao i 1932. Biskup Čekada za Bosnu kaže kako je oduvijek bila klasično područje kulturnih i političkih paradoksa. Tri kulture i tri vjere bore se već vjekovima na njezinu ozemlju, piše Čekada, a potom konstatira da proces rasnog i duhovnog previranja nije ni 1932. u Bosni posve završen. Čini se da taj proces ni sedamdeset i dvije godine poslije još nije završen.

Sinj

Još jedna izložba u Galeriji Galiotović privukla je pozornost Sinjana, naviklih da se u sjajnim izlagačkim prostorima predstavljaju znani hrvatski suvremeni umjetnici. Drugoga lipnja najnovijim se radovima predstavio klasik naivnaslikarstva Josip Generalić. Izložbu je, u ime Matice hrvatske ogranak Sinj, otvorio Marko Duvnjak. Iako izložba na prvi pogled odudara od koncepta galerije, koja je za nekoliko godina postojanja ugostila velika imena hrvatskoga slikarstva Reisera, pokojnoga Zlatka Pricu i Mirona Makanca, te Josipa Botterija Dinija, Milu Skračića, Emila Bobanovića Čolića, Ivana Krstulovića, Ratka Janjića Joba... Bez obzira na naivni predznak, Generalićevo ime ipak je nezaobilazno u panoramskom pogledu na likovnost s kojom živimo — riječi su voditelja galerije povjesničara umjetnosti Borisa Filipovića Grčića.

Sisak

U povodu Dana grada Siska, Gradski muzej Sisak i Ogranak Matice hrvatske Sisak otvorili su 3. lipnja u Velikom kaptolu izložbu fotografija Zdravka Arnolda pod naslovom Stari parkovi i perivoji.

U ovogodišnjim Kvirinovim poetskim susretima, koji su održani od 4. do 6. lipnja u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Sisak sudjelovali su Marijana Perković-Radmilović, Branko Čegec, Tonko Maroević, Branimir Donat, Sonja Manojlović, Sanjin Sorel, Milorad Stojević, Delimir Rešicki, Goran Rem, Borben Vladović, Žarko Paić, Branko Bošnjak, Tihana Jendričko, Miloš Đurđević, Miroslav Kirin, Diana Burazer, Sanja Jukić i Sibila Petlevski. Komisija u sastavu Goran Rem, Slavko Jandričko i Đurđica Vuković dodijelili su Plaketu sv. Kvirina Borbenu Vladoviću, za njegov cjelokupni pjesnički opus, a Marijana Perković-Radmilović dobitnica je nagrade za najbolju knjigu poezije u kategoriji mladih pjesnika, objavljenu u 2003. godini. U Velikom kaptolu održana je poetsko-pjesnička večer sudionika Susreta, u glazbenom su dijelu programa nastupili Božidar Brajković, Stjepan Mihaljinec i Kolapjani. Razgovori o pjesništvu Marije Čudine održani su 5. lipnja, a 6. lipnja sudionici Kvirinovih poetskih susreta posjetili su grob Josipa Severa u Komarevu.

Skradin

Ogranak Matice hrvatske Skradin s Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i šibenskom Gradskom knjižnicom Jurja Šižgorića priredit će znanstveni skup o fra Jeronimu Filipoviću, teologu i filozofu, uzornom predstavniku homiletičke književnosti 18. stoljeća. Riječ je o jednome u nizu tihih pregalaca, kako je to rekao akademik Radoslav Katičić, koji je zaslužio da hrvatska kulturna javnost napokon nešto više dozna o njegovu radu i djelima koje je napisao u Sinju i Šibeniku, gdje je filozofiju podigao na stupanj Generalnog učilišta te u Budimu, gdje je bio generalni lektor tamošnjega sveučilišta. Organizatori znanstvenog skupa uputili su stoga poziv za sudjelovanje na kulturnom zborovanju u Skradinu povjesničarima književnosti i filolozima diljem Hrvatske.

Stolac

Drugi godišnjak za povijest i kulturu »Stolačko kulturno proljeće«, u izdanju Ogranka Matice hrvatske Stolac, koji uređuju Mladen Bošković, Božo Goluža, Željko Raguž, Ivica Puljić i Stanislav Vukorep, na čelu s Perom Marijanovićem, glavnim urednikom, na dvjestotinjak stranica, u sedam poglavlja — Povijest, Obrazovanje, Mediji, Voda i život, Ekologija, Prikazi i recenzije te Umjetnost donosi niz zanimljivih priloga.

Šibenik

Ogranak Matice hrvatske Šibenik predstavio se 14. lipnja u velikoj dvorani palače Matice hrvatske u Zagrebu. Mnogobrojne okupljene pozdravili su Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, u ime Središnjice i Marko Menđušić, predsjednik šibenskoga Ogranka Matice hrvatske. Dr. sc. Drago Marguš održao je izvrsno predavanje o prirodnim i kulturno-povijesnim vrijednostima rijeke Krke i njezinim sadrenim brijerama, a Marko Menđušić o gradinama i arheološkim iskopinama uz rijeku Krku, što je bilo popraćeno dijapozitivima. O aktivnostima šibenskog Ogranka Matice hrvatske i njezinoj izdavačkoj djelatnosti govorio je Marko Menđušić, a Gordana Ležaja iscrpno je predstavila knjige Lovorke Boko, u izdanju šibenskoga Ogranka, Na drugoj crti obrane i Ana, anamneza dijagnoza terapija. Nada Šprem-Antunac postavila je izložbu likovnih radova članova šibenskog Ogranka i Kluba likovnih stvaratelja Šibenik, na kojoj je izloženo pedesetak slika dvadeset i sedam autora. Izložba se tijekom lipnja mogla razgledati u Galeriji Matice hrvatske.

U suizdanju Ogranka Matice hrvatske Šibenik i Ogranka Matice hrvatske Delnice objavljena je knjiga Nade Balov Alrauna. Na tristo i osamdeset stranica autorica kronološki oslikava obiteljsku lozu iz Fužina u Gorskom kotaru.

Varaždin

Otkrivanje Šenoe

Ogranak Matice hrvatske Varaždin u suradnji s nakladnikom Školskom knjigom i domaćinima iz Gradske knjižnice i čitaonice Metel Ožegović predstavio je 21. svibnja dvije knjige hrvatske književne povjesničarke dr. Miroslave Tušek. Riječ je o knjigama August Šenoa — nepoznati rani radovi i (Ne)poznata obzorja — studije i ogledi.

Miroslavu Tušek predstavio je mr. Ernest Fišer, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Varaždin, istaknuvši kako je riječ o rođenoj Varaždinki, članici Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga novinarskog društva, uvaženoj znanstvenoj djelatnici s područja filologije, autorici brojnih knjiga i radova, među kojima se izdvaja njezin magistarski rad O pjesničkom djelu Zvonka Milkovića i doktorski rad Šenoino praško razdoblje. Knjigu studija, ogleda i književnih portreta (Ne)poznata obzorja, objavljenu 1999, u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade u Zagrebu, predstavio je recenzent akademik Miroslav Šicel, naglasivši kako je riječ o vrijednu prinosu trima hrvatskim književnopovijesnim temama, hrvatskoj feljtonistici do Šenoe, Šenoi u Pragu i Beču, te o Milkovićevoj kantileni. Akademik Šicel posebice je istaknuo autoričinu revalorizaciju feljtonistike, osobito one Ljudevita Farkaša Vukotinovića, te na njezinu dodatnom istraživanju »najvaraždinskijega pjesnika« Zvonka Milkovića, koje je u knjizi (Ne)poznata obzorja, nastaloj nakon magistarskog rada, usredotočeno na tematski sklop zavičajnosti. O najnovijoj pak knjizi dr. Miroslave Tušek — izboru istraženih i priređenih Nepoznatih ranih radova Augusta Šenoe, Školska knjiga, 2003. govorio je recenzent prof. dr. Vinko Brešić, redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. On je, među ostalim, posebno istaknuo: »Knjiga Miroslave Tušek zbornik je dosad manje poznatih i sasvim nepoznatih priloga Augusta Šenoe, koji su bili objavljeni u češkim i austrijskim časopisima i novinama u razdoblju od 1860. do 1866. godine. Riječ je o člancima, kritikama, osvrtima, bilješkama i dopisima koje je Šenoa za boravka u Pragu i Beču pisao i objavljivao u tamošnjoj periodici kao njihov suradnik ili urednik, a koji su dosad bili izvan pažnje stručne javnosti zbog nedostupnosti.« Prema riječima dr. Vinka Brešića, autorica je obavila opsežan posao višegodišnjega istraživačkog rada u češkim i austrijskim bibliotekama, obradivši četiri praška »Narodny list«, »Hlas«, »Osveta«, »Zlata Praha« i dva bečka lista »Slavische Blätter, Osterreichische Revue). Tako je otkrila više od stotinu Šenoinih tekstova, različito potpisivanih, katkada pseudonimom ili nepotpisanih, zbog čega je Šenoino autorstvo utvrđivala na osnovi stilskojezičnih obilježja. Rezultat tog rada izvanredno je opremljena knjiga s dosad nepoznatim Šenoinim tekstovima prevedenima sa češkoga i njemačkog jezika. Knjiga baca novo svjetlo na (ionako golemu) spisateljsku energiju najvećega hrvatskog pisca 19. stoljeća.

Zanimljivo je spomenuti da je u toj knjizi objavljeno i policijsko izvješće iz 1866. u kojemu, uz pohvale Šenoinoj intelektualnoj superiornosti, stoji i da je veliki pisac bio »do krajnosti raspušten, lakouman, rasipan i — ženskar svoje vrsti«! No, Miroslava Tušek i sudionici programa sa žaljenjem su ustvrdili da su neke hrvatske novine — umjesto da pišu o značaju novootkrivenih Šenoinih radova — isticale jedino tu policijsku (dis)kvalifikaciju. Šenoina je pak raspuštenost, ako je i postojala, zacijelo bila plod mladenačke dobi, jer je njegova supruga, kao što je naglasila i časna sestra Klaudija Đuran, bila smjerna žena odgojena u uršulinskoj školi u Varaždinu.

Odabrane tekstove čitali su glumci Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu, dramski umjetnici Ljiljana Bogojević i Tomislav Lipljin. Sponzor te vrlo zanimljive i instruktivne književne tribine bile su »Varaždinske vijesti«.

Vinkovci

U Galeriji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci Sveta zemlja Hrvatska predstavio se Ivica Krpan, hrvatski branitelj umirovljen prije tri godine, koji se od tada intenzivno bavi intarzijom. Intarzija je stara tehnika ukrašavanja, osobito pokućstva, koja se javlja dosta rano, razvila se po uzoru na dekorativne mozaike već u doba antike i osobito srednjeg vijeka. Od furnira različitih vrsta drva komponirani su stilizirani oblici. Intarzisti se prema potrebi služe posebnim postupcima bojenja i luženja. I u moderno doba intarzija ima svoje predstavnike. Ivica Krpan primjenjuje postupak izrade intarzije od vrlo sitnih dijelova, koje sa smislom za ritam, boju i strukturu primjenjuje u svojim uradcima. Njegove su najčešće teme sakralne, kao što je Raspelo, Posljednja večera ili Kristova glava, koje izvodi prema njemu dostupnim predlošcima. Čak i u manjim formatima vidljivo je da je u taj rad uloženo mnogo vremena i strpljivosti.

U povodu Svjetskog dana nepušenja, koji se 31. svibnja obilježava u cijelom svijetu, ravnateljstvo i Služba za zaštitu na radu Opće bolnice Vinkovci organizirali su prigodnu tematsku izložbu Pluća grada. Uz suradnju i potporu nastavnika i učenika Osnovne škole Josipa Kozarca, s videozida predvorja bolnice odaslane su brojne korisne poruke i savjeti za zaštitu ljudskog zdravlja od posljedica aktivnog i pasivnog pušenja. Tom je prigodom uz brojna predavanja eminentnih stručnjaka posađeno i prvo stablo u krugu bolnice koje nosi ime prigodne izložbe. Uz program je u Galeriji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci, u izlogu ljekarne na Korzu, postavljena i tematska izložba učeničkih radova koji govore o štetnosti pušenja.

Devetoga lipnja u izložbenoj dvorani Ogranka Matice hrvatske Vinkovci otvorena je izložba akademskog slikara Antuna Babića, aktivnog sudionika likovnih i drugih kulturnih zbivanja u Vinkovcima, a posebno u djelovanju Matice hrvatske, pod naslovom Novi akvareli i drugo. Na toj izložbi glavninu čine najnoviji radovi izvedeni u tehnici akvarela kombinirana s tušem te manji izbor crteža i grafika iz starijih razdoblja. »Kroz crteže Babić progovara kiparski, a novost je kolorit koji se prepoznaje u njegovim likovnim djelima«, kazao je predstavljajući izložbu dr. Dražen Švagelj, predsjednik vinkovačkoga Ogranka Matice hrvatske. U prisutnosti velikog broja okupljenih Vinkovčana i umjetnika izložbu je otvorio dr. Mladen Karlić, gradonačelnik.

Ogranak Matice hrvatske Vinkovci organizirat će koncerte ozbiljne glazbe u svrhu obogaćivanja kulturne ponude grada i predstavljanja ozbiljne glazbe. Hrvatsko pjevačko društvo Lipa iz Osijeka 4. lipnja u crkvi sv. Vinka Palliottija u Vinkovcima predstavilo je svoj bogati repertoar. Koncertom je ravnala Valerija Fischbach.

Po završetku Drugoga svjetskog rata u mnogim je hrvatskim selima i gradovima, bez suđenja ili dokazivanja bilo kakve krivnje, ubijeno mnogo ljudi. O tome se za vrijeme komunističke Jugoslavije nije smjelo govoriti, a o zločinima je sačuvano malo pisanih dokumenata. Sjećanja ljudi i masovne grobnice u kojima su kosti ubijenih najčešći su dokaz zločina. Ta žalosna stvarnost nije mimoišla ni Vinkovce. Od ulaska partizanskih jedinica u Vinkovce u travnju 1945. do jeseni iste godine u Vinkovcima je ubijeno nekoliko desetina ljudi, a prema nekim iskazima i do dvije stotine. Žalosnom broju ubijenih ne treba pribrajati prognane vinkovačke Nijemce, koji su umirali po komunističkim logorima Valpova, Josipovca, Krndije i ostalim. U Vinkovcima je najveća masovna grobnica nastala na tadašnjoj Kumanovoj ciglani (poslije Slavonka), gdje su postojali tenkovski rovovi u koje su ubijeni zakopavani. Za sve vrijeme komunističke Jugoslavije mnogi su Vinkovčani na Dan svih svetih potajno palili svijeće i polagali cvijeće na tome mjestu kao znak sjećanja na svoje pokojne. Da bi se to mjesto dostojno obilježilo i da bi se na neki način odalo dužno poštovanje žrtvi nevinih ljudi Gradsko poglavarstvo osnovalo je Komisiju za istraživanje vinkovačkih žrtava poslije Drugoga svjetskog rata. Komisija bi u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske Vinkovci trebala istražiti podatke o broju žrtava i masovnim grobnicama te na jednome mjestu obilježiti vidljivim znakom spomen na sve pobijene s popisom njihovih imena. U Komisiju su imenovani Rudolf Filips, Josip Hodak, Marko Landeka, Marko Matičić, Ante Miljak i Josip Senčić. Članovi Komisije mole Vinkovčane koji imaju bilo kakva saznanja o žrtvama nakon završetka Drugoga svjetskog rata ili poznaju nekoga tko o tome zna više, da se jave nekomu od članova i tako pomognu radu Komisije.

Virovitica

Predstavljanjem Ogranka Matice hrvatske Osijek, njegova rada i novih izdanja 11. lipnja u Tvinovu salonu, budućem prostoru Gradske knjižnice, započela je manifestacija Dani Matice Hrvatske u Virovitici. Osječki su Ogranak predstavili prof. dr. Stanislav Marijanović, Stjepan Tomaš i Josip Cvenić. I ove je godine pokrovitelj Dana Matice hrvatske u Virovitici, koji su održani od 11. do 15. lipnja, Grad Virovitica, suorganizator Gradska knjižnica, a potporu je programu dala i Turistička zajednica grada Virovitice. Dvanaestoga lipnja predstavljen je novi dvobroj časopisa »Zavičaj«, glasila virovitičkoga Ogranka, 14. su lipnja predstavljeni nagrađeni radovi učenika osnovnih i srednjih škola na natjecanjima iz prirodnih znanosti, a posljednjega dana manifestacije učenički radovi nagrađeni na Lidranu.

Vukovar

Ogranak Matice hrvatske Vukovar, koji s mnogo ljubavi i truda vodi prof. Štefica Šarčević, i Kulturno-umjetničko društvo Dunav organizirali su 9. lipnja u Pastoralnome centru sv. Bone glazbenu večer u spomen na hrvatskoga skladatelja i zborovođu Dragutina Hruzu (1859-1915). U programu su nastupili pjevački zbor KUD-a Dunav i tamburaški orkestar Gimnazije Vukovar.

Zadar — Povjereništvo Benkovac

Narodne umotvorine iz Bruške naslov je knjige prof. Jasne Marinović Pandžić koju su Ogranak Matice hrvatske Zadar — Povjereništvo Benkovac i Grad Benkovac 12. lipnja, u povodu obilježavanja blagdana Sv. Ante i Dana grada Benkovca predstavili u Katoličkom domu u Benkovcu. O knjizi su govorili prof. dr. Šime Batović, mr. Jasenka Lulić-Štorić i Jasna Marinović Pandžić.

Zaprešić

Ogranak Matice hrvatske Zaprešić na čelu s prof Stjepanom Laljkom u suradnji s Gradskom knjižnicom Ante Kovačić iz Zaprešića, pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, prosvjete i športa organizirao je XX. dane Ante Kovačića i XVIII. susrete Ivice Kičmanovića, za književne i novinarske radove o djetinjstvu i školovanju, koji su održani 2. lipnja. Sudionici, učenici i njihovi učitelji, posjetili su Hrvatski sabor, zatim su u Staroj gradskoj vijećnici prisustvovali umjetničkom programu, a nakon toga uslijedilo je otvaranje obiju manifestacija, s proglašenjem i dodjelom nagrada. U Zaprešiću i Mariji Gorici održan je znanstveni skup o Ant Kovačiću. Na novinarskoj radionici gostovala je književnica Višnja Stahuljak, a popodne je organiziran izlet u Zaprešić i Hrvatsko zagorje. Trećega lipnja sudionici su položili cvijeće na grobove tridesetak hrvatskih velikana na Mirogoju i u Šestinama. Organizatori su zaprešićka Gradska knjižnica A. Kovačić i Ogranak Matice hrvatske Zprešić, u suradnji sa Školskom knjigom, Školskim novinama i Našom djecom.

Zenica

U povodu Dana hrvatske kulture u Bosi i Hercegovini 8. lipnja, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Zenica, na čelu s Ferdom Bošnjakom i HKD Napredak, u suradnji s Hrvatskim veleposlanstvom u Sarajevu, održana je dječja predstava Vilinska svirala autora Željka Turčinovića, u izvedbi Gradskoga kazališta Žar-ptica iz Zagreba. U prepunoj dvorani Hrvatskoga doma kralja Tomislav glumačka ekipa s Otokarom Levajem, Dragom Utješinovićem, Žanom Bumber, Filipom Juričićem, Goranom Vrdoljakom i Anamarijom Bokom s trima različitim pričama bajke o mitskim bićima hrvatske narodne baštine, držeći u napetosti dječju maštu gotovo sat vremena, odigrali su predstavu s velikim uspjehom, za što su na kraju bili nagrađeni dugim, iskrenim i spontanim dječjim pljeskom. Sjajnu pričaonicu i igraonicu ispričao je Ladislav Vindakijević.

A. Č.-K.