Kleist, Thatcher, Tadijanović

»Forum«, mjesečnik razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, gl. ur. Slavko Mihalić, god. XXXXIII, br. 4-6, Zagreb, travanj-lipanj 2004.

Možda je najvažnija odlika časopisa »Forum« upravo u ustrajnosti objavljivanja književnih priloga sa svih strana svijeta, kojih izbor pritom rijetko oscilira u kvaliteti. Dobar izbor priloga i stručan prijevod ono su što čitatelju može jamčiti da će u svakom broju »Foruma« naći barem nekoliko zanimljivih tekstova na što će, dakako, utjecati i njegovi vlastiti afiniteti. Promatrajući drugi ovogodišnji trobroj u usporedbi s prvim, vidljiva je odluka uredništva da u svakom sljedećem izdanju posegnu u neku drugu nacionalnu književnost i iz nje odaberu priloge, čime se, gledajući godišnja izdanja kao cjelinu, u »Forumu« uspijeva prikazati književna produkcija iz velikog broja različitih država. Pritom će dominirati suvremeniji autori, no vrijedne su i iznimke od toga — tako u ovome izdanju posebno valja naglasiti prilog u kojem čitamo prvi dio prijevoda drame Amfitrion (preveo Luko Paljetak), koja se smatra jednim od važnijih djela njemačkoga dramatičara iz 19. stoljeća Heinricha von Kleista, što je vrijedan teatrološki prinos časopisa.

Tekstovi s njemačkoga govornog područja, ovaj put najzastupljeniji, ujedno su i zanimljiviji među prilozima broja, stoga treba spomenuti i blok pod naslovom Uskršnje pripovijesti, gdje u prijevodu Mate A. Ivandića možemo čitati kratke pripovijesti Roberta Musila, Heinricha Bölla, Wolfganga Borcherta, Ingeborg Bachman i Siegfrieda Lenza, povezane uskršnjim motivima, ali posve različite u načinu njihova književnog i stilskog promišljanja.

Poezija i proza

Izbor tema teorijskih priloga odnosi se na opća mjesta povijesti hrvatske književnosti i ne donosi posebne novitete ili odmake od dosadašnjih proučavanja, no karakter u ovom broju predstavljenih tekstova i ne nalaže očekivanje nečega takva. »Forum« donosi poglavlje iz rukopisa Povijest hrvatske književnosti XIX. stoljeća Miroslava Šicela koji razmatra hrvatsku kritiku u doba realizma mimo poznatoga spora oko realizma i naturalizma, pišući o manje glasnim recentnim kritičarima 19. stoljeća, čiji tekstovi znače početke formiranja i osamostaljivanja žanra te otvaranje puta modernoj hrvatskoj kritici. Drugi će se prilog odnositi na hrvatsku renesansu, a riječ je o predavanju koje je Rafo Bogišić održao na simpoziju o Nikoli Nalješkoviću u studenome 2003. godine. Toga će pisca Bogišić razmatrati na osnovi temeljnoga pitanja odnosa posebnog i općeg, odnosno autora i epohe. Postavljajući nekoliko odrednica hrvatske renesanse, Bogišić Nalješkovića propituje prema njima, zaključujući o njegovoj izrazitoj vezanosti uz epohu, ali i ukazujući na naglašenu osobnost toga renesansnog pisca. Odmak od povijesno-teorijskoga pristupa predstavlja ogled Danijela Načinovića koji piše o nazočnosti životinja u pjesničkom perivoju Nikole Šopa, koje se u Šopovoj metafizici, kako naglašava autor, javljaju kao protagonisti ocrtavanja svijeta i koncepta svemira, ovdje sagledanih kao kozmologije duše.

Broj obiluje proznim i poetskim tekstovima, među kojima svakako valja spomenuti poeziju Czeslava Mislosza, koji piše o dobu vlastite starosti, razmatrajući stanje svojega duha u vremenu i položaju u kojem se nalazi. Južnoamerička kratka priča, predstavljanje poezije Haralda Sverdrupa, kao i tekstovi domaćih autora dalje su sadržajne sastavnice ovoga »Foruma«. Stara zamjerka, već spominjana, odnosi se na nedovoljnu količinu podataka o predstavljenim autorima, no »Forum« očito računa s književnom upućenošću vlastitih čitatelja, pa će se tek ponegdje (ali češće kod poznatijih autora) naći više informacija o piscima.

U rubrici nazvanoj Polemike izvan književnih granica seže tekst Drage Štambuka, koji se prisjeća svoje suradnje s Margaret Thatcher, ističući njezino zalaganje za Hrvatsku u ratna vremena, no polemički ton obilježje je tek drugog priloga, u kojem Ivo Zalar staje u obranu Tadijanovićeve poezije. Hoće li doista taj tekst potaknuti polemiku i odgovor Ante Zemljara, kojemu je i upućen, pitanje je na koje će odgovor trebati pričekati do sljedećeg izdanja.

Ljubica Anđelković