Milan Marjanović, Sudbina Ivice Zgubidana, ur. Stjepan Laljak, Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, Zaprešić, 2004.
Drama u četiri čina s prologom i epilogom, nastala prema romanu Ante Kovačića U registraturi, kako stoji u podnaslovu ovoga književnog djela, napisana je još 1954, no u rukopisu je ostala sve do današnjih dana, kada je konačno dočekala prvo objavljivanje. (Sličnu sudbinu, doduše, imao je i Kovačićev roman, koji je 1888. izlazio upravo u »Vijencu« da bi u cijelosti u obliku knjige tiskan bio tek 1911) No, tiskanje Marjanovićeva djela na taj se način poklopilo sa sto dvadeset i petom godišnjicom njegova rođenja i skorom pedesetogodišnjicom smrti (1879-1955). Riječ je o dosad nepoznatu i neizvedenu rukopisu u domaćoj književnosti, koji zapravo predstavlja svojevrsno otkriće i koji je sama pisca naprosto ’povukao’ na pisanje i izražavanje »...bujne i snažne dramatičnosti Kovačićeve Registrature« upravo kroz dramu. Marjanović je također relativno nepoznat autor, koji je pisao uglavnom pjesme, crtice i pripovijetke, ali i deset drama i jedan roman, te mu je značenje veće u funkciji kritičara iz razdoblja moderne (izbor koje je objavljen u dvije knjige Hrvatska moderna, 1951) — kako književnoga, tako i britkog o kazališnoj problematici. Isto je tako autor spoznao i mogućnost isprepletanja književnosti i ostalih medija, posebice filma, što je vidljivo u njegovu scenariju za (danas najvjerojatnije izgubljeni) dokumentarac o Ivanu Meštroviću, a i predano zalaganje za ekranizaciju Begovićeve drame Božji čovjek za boravka u Americi. I kako u pogovoru zaključuje Antonija Bogner-Šaban, »Unatoč vrijednosnim oscilacijama i opterećenosti, sadržajno ponavljanim i često nepotrebnim scenama, Marjanovićeva drama (...) svjedoči o opravdanosti njegovih književno-povijesnih razmatranja o Anti Kovačiću i nerazdvojivim je dijelom njegova plodnog i žanrovski raznovrsnog stvaranja.«
Katarina Marić
Klikni za povratak