Vijenac 268

Kazalište

»Hrvatska drama i kazalište« 9/10, Hrvatski centar ITI-UNESCO, Zagreb, 2004.

Sve na jednom mjestu

»Hrvatska drama i kazalište« 9/10, Hrvatski centar ITI-UNESCO, Zagreb, 2004.

Sve na jednom mjestu

Spasonosni običaj kojem se utječu nedovoljno financirane kulturne tiskovine kakvi su časopisi ili bilteni zove se dvobroj. Njegova je mogućnost dvojaka, može zaista primiti materijala koliko i dva broja, ali i ne mora, a istodobno smanjuje izdatke objavljivanja, i to znatno. Urednici kazališnih izdanja u Hrvatskoj to jako dobro znaju, pa je i bilten Hrvatskog centra ITI-UNESCO »Hrvatska drama i kazalište« u svom posljednjem izdanju dvobroj posvećen ne sezonama nego kazališnim godinama 2002. i 2003.

Popisi, programi, činjenice

Kao specifična tiskovina na dosta razvedenu domaćem tržištu kazalištu posvećene periodike, »Hrvatska drama i kazalište« ima koncept od kojega se ne odustaje. Njegova je primarna funkcija informativna, u pokušaju da kvalitetno i nepristrano opiše profesionalnu kazališnu produkciju u Hrvatskoj, detaljnim popisom premijera svih većih kazališta i grupa, te da upozori na nove dramske tekstove i njihove autore. Pored toga, »Hrvatska drama i kazalište« nudi i popis teatrološke literature objavljene u godini, ili godinama koje obrađuje. U sklopu tih općenitosti inkorporirana su i izvješća o ostvarenim programima sama Hrvatskog centra ITI-UNESCO, kao i, očito bolje tretiran, popis publikacija objavljenih u Biblioteci Mansioni, koja je, dakako, dio Centra. Tako, recimo, knjige objavljene u Mansionima dobivaju i kratak opis i fotografiju, dok su ostali tek spomenuti kao bibliografske jedinice, no recimo da je to razumljivo s obzirom da je riječ o krovnoj udruzi hrvatskog kazališta, ili barem onoj koja bi se takvom željela prikazati. Koliko se ipak Hrvatski centar ITI-UNESCO trudi, dokazuju spomenuta izvješća, iz kojih je razvidno da, iako ne toliko medijski praćen niti, čini se, na hrvatsko kazalište utjecajan rad Centra ipak ostvaruje barem u konceptu zanimljive projekte u predstavljanju domaće drame i kazališta te njihovu upoznavanju s inozemnim postignućima. Biblioteka Mansioni, vjerojatno najsnažniji i najvažniji izdavač teatrološke literature u Hrvatskoj, taj status potvrđuje sa svojih dosadašnjih više od trideset naslova.

U ljepšem svjetlu

Urednik ovog dvobroja Hrvoje Ivanković zadržao je tematsku podjelu izdanja na proslov predsjednice Hrvatskog centra ITI-UNESCO, Teoriju, Drame, Info svjetskog ITI-a i domaćeg Centra te pregled premijera, objavljene literature i na kraju popisom adresa institucija povezanih s kulturnom proizvodnjom i razmjenom u Hrvatskoj, od ministarstva, preko međunarodnih kulturnih centara do festivala. Iznimka su i ona dva hrvatska kazališta u inozemstvu, u Bosni i Hercegovini te Mađarskoj. Tekstom naslova Otvaranje! Hrvatsko kazalište 2002. i 2003. Darko Lukić zapravo i otvara ovaj dvobroj i, sudeći po njemu, domaće je glumište u spomenutim godinama gotovo doživjelo preporod. Jasno je da, s obzirom da »Hrvatska drama i kazalište« postoji i u engleskom izdanju, u takvu pregledu ne treba ići u detalje, no ipak se njegova razmišljanja o promjenama u domaćim repertoarima i glavama onih koji ih provode svode na afirmativno nizanje samo pozitivnih tendencija, i to iz čudne pozicije. Ta je pozicija vjerojatno uvjetovana kontekstom tiskovine u kojoj je objavljena, no ipak daje sliku hrvatskoga kazališta koja odgovara istini kakvu bismo željeli.

Popis i kratak sadržaj novih dramskih tekstova, s adresama i fotografijama gotovo trideset autora, od anonimaca do čuvenih, tako je najvredniji prinos biltena »Hrvatska drama i kazalište« jer na jednom mjestu, iako bez jasne selekcije, okuplja vjerojatno sve što u nas dramski piše. Ipak, umjesto vizualno podosta neugledna biltena otisnuta na engleskom u tek pet stotina primjeraka, čini se da bi u vremenu sadašnjem kvalitetno dizajnirana i redovito održavana internetska stranica učinila mnogo više za proboj domaće drame u svijetu. Tim prije što Hrvatski centar ITI-UNESCO takvu ima.

Igor Ružić

Vijenac 268

268 - 10. lipnja 2004. | Arhiva

Klikni za povratak