Magijski realizam

»Republika«, mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo, gl. ur. Ante Stamać, br. 5, godište LX, Društvo hrvatskih književnika i Školska knjiga d. d., Zagreb, svibanj 2004.

Za razliku od prošloga, tematski, ali i kvalitativno disparatna broja, svibanjsko izdanje Republike nudi u oba smisla ponešto koherentniju skupinu priloga, među kojima će se naći nekoliko zanimljivih tekstova.

Praksa prikazivanja ulomaka iz još neobjavljenih izdanja uvijek je dobrodošla u časopisima, koji time dobivaju na informativnosti, a takav je slučaj s prilogom koji otvara novi broj i najavljuje skoro izdanje knjige o hispanoameričkom kolonijalnom pjesništvu, autorice Mirjane Polić Bobić. Taj zanimljiv prikaz obuhvaća razdoblje 16. i 17. stoljeća unutar kojeg se razmatra hispanoameričko epsko i lirsko pjesništvo u odnosu na matično europsko, ali se naznačuju i bitne razlike i udaljavanja od općeprihvaćena europskog modela. U tom se otklonu sastoji i osebujnost ovoga pjesništva, a u njemu autorica također vidi začetke daleko najpopularnijeg hispanoameričkog smjera — magijskog realizma. Kako prikaz uz temeljne karakteristike pjesničkih djela obuhvaća i opis ondašnjega kulturnog miljea, unutar kojeg se lirika pojavila kao primarni oblikovatelj književnoga života, ovaj prilog može biti zanimljiv i širem čitateljskom krugu.

Unutar približno jednaka razdoblja zadržava se i prilog Mladena Machieda, koji istražuje porijeklo protomodela bajkovitih idila Giambattiste Marina, pronalazeći ga u mladenačkim djelima pisca. Uz razmatranje tog aspekta Marinova stvaralaštva, kao primjer kojim se predstavlja ta prepoznatljiva faza njegova pjesništva, nalazi se i tekst Akteon u Machiedovu prijevodu.

Talijanska novelistika

Ako prvi spomenuti prilog s drugim dijeli temporalne koordinate, one prostorne s njim će dijeliti tema broja, koja se nakon kratka travanjskog predaha ponovno javlja u novome izdanju. Ovaj je put izbor teme vezan uz suvremenu talijansku novelu, koju nam predstavlja Ljerka Car-Matutinović. Jasan i informativan uvodni tekst, u kojem nas autorica kratko upoznaje s obilježjima proznoga stvaralaštva odabranih autora, slijedi izbor čija se kvaliteta potvrđuje i zanimljivošću odabranih novela, ali i njegovim reprezentativnim karakterom, jer je u novelama šestorice autora (Gesuldo Bufalino, Antonio Tabucchi, Stefano Benni, Erri de Luca, Paolo Crepet, Eraldo Baldioni) jasno moguće razabrati tematske i žanrovske smjerove suvremene talijanske novelistike, čije se raznovrsne odrednice kreću od realizma do fantastike, od ispovjedne i memoarske proze do ironijskoga poigravanja tekstom i čitateljevim očekivanjima, te od proze s filozofskim predznakom pa sve do one koja koketira s niskim žanrovima poput trilera i horora, što sve zajedno prilog svrstava među one koje svakako treba preporučiti.

Za prijevode stručnih tekstova ovaj je put rezervirana stalna rubrika Umjetnost-kultura-društvo, koja donosi tekst Arnolda Gehlena (prijevod Truda Stamać), u kojem taj filozof razmatra obilježja duše, odnosno novoga tipa subjektivizma kao posljedice promijenjenih načina doživljavanja u suvremenoj sociološkoj konstelaciji. Iako nastao još pedesetih godina (pa će isticanje dominacije psihološkoga romana i psihoanalize djelovati pomalo retrogradno), tekst je na neki način i suvremen jer ukazuje na početke promjena u doživljaju subjektivnosti i subjekta kojih smo danas itekako svjesni. Zašto se umjetnost ne može analizirati, pitat će se Eric Gans (prijevod teksta Tatjana Pavešković), nalazeći odgovore u modalitetu nerecipročna posredovanja u našem odnosu spram umjetničkog djela te karakterističnom odnosu estetskog spram vremena.

Veći je broj teorijskih i proznih tekstova ovaj put istisnuo prostor za poeziju, no dva priloga — Pjesme Lidije Bajuk i Kokošinjac Helene Roguljić Visković kvalitetno ispunjavaju preostale stranice i neće ostati nezapaženi. Na kraju, uz kritiku i redovitu kroniku DHK-a, treba napomenuti da je u ovome broju izašao i natječaj za dodjelu nagrade K. Š. Gjalski, koju Društvo hrvatskih književnika svake godine dodjeljuje za prozno djelo nastalo u razdoblju od rujna protekle do rujna tekuće godine.

Ljubica Anđelković