Vijenac 268

Matica hrvatska

KRONIKA DOGAĐAJA

Bjelovar

slika

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Bjelovar u Narodnoj su knjižnici i čitaonici predstavljene knjige Anglo-američki establishment Carolla Quigleya, Povijest hrvatskih neprijatelja Emila Čića i Moja hrvatska sudbina Marka Veselice. Emil Čić, govoreći o povijesti hrvatskih neprijatelja, iznio je pregled povijesnih zbivanja, upozoravajući na engleski imperijalizam, s kojim uspoređuje današnju globalizaciju, naglasivši da su Englezi u svojim imperijalističkim pohodima ubili oko pola milijarde ljudi. Govorio je i o suvremenim događanjima u Afganistanu i Iraku te istaknuo da korijeni sukoba sežu u devetnaesto stoljeće. Marko Veselic predstavio je knjigu u kojoj opisuje boravak u jugoslavenskim zatvorima te svoja stradanja i cijeli životni put.

Čakovec

Gimnazijalac

slika

Moja lutanja naslov je knjige pjesama Danijela Kralja, iznimno darovita učenika čakovečke gimnazije, objavljene u izdanju Ogranka Matice hrvatske Čakovec i predstavljene 25. svibnja u čakovečkoj gimnaziji. Dr. Zvonimir Bartolić, predsjednik čakovečkoga ogranka, nije štedio riječi hvale govoreći o kvaliteti stihova toga mladića, slijepa od rođenja. »Danas se čitateljima nudi svašta, a to zapravo vrijeđa, dok se Danijelova poezija čita s užitkom, na krilima, kao što je i sam rekao u jednoj pjesmi«, kazao je, među ostalim, predstavljajući poetsku zbirku dr. Bartolić. U Danijelovoj gimnaziji ponosni su na svog učenika odlikaša, za kojeg su već sada uvjereni da će ostaviti velik trag u pjesništvu. To dokazuju i brojne nagrade, među kojima je najvrednija Vijenac Goranova proljeća. Uz mladoga autora, koji je zahvalio mnogobrojnim okupljenim te prijateljima i rodbini na potpori o zbirci Moja lutanja govorili su Tea Runjak Dragić, ravnateljica Gimnazije i dr. Zvonimir Bartolić, u ime čakovečke Matice kao izdavača. Zanimljiv je bio i nastup dramsko-scenske radionice, u kojem su gimnazijalci uz pratnju gitara interpretirali Danijelove stihove.

Čitluk

slika

U nakladi Ogranka Matice hrvatske Čitluk ovih je dana izišla vrijedna i zanimljiva knjiga profesora Emila Raspudića Povijest školstva u Brotnju, koja je 24. svibnja, na Dan općine Čitluk, predstavljena u Velikoj dvorani Kulturno informativnoga centra u Čitluku. Knjiga je monografska obrada povijesti školstva u čitlučkoj općini, a da bi sustavno i cjelovito prikazao školstvo u Brotnju, Raspudić je predstavio i šire društvene, napose kulturno-prosvjetne prilike u Bosni i Hercegovini, počevši od prvih pisanih spomenika (Humačka ploča) preko srednjovjekovnih pisanih vrsta (natpisa sa stećaka) te otomanskoga zuluma, austrougarskoga razdoblja, staro/novo/jugoslavenskih vremena, do naših dana. U proteklim vremenima istinski čuvari vjere i identiteta bili su fratri, a prosvjetnim su se poslom bavili i učeniji ljudi toga vremena — tzv. putujući učitelji i obrazovaniji obrtnici. U knjizi Povijest školstva u Brotnju najviše je prostora posvećeno školama koje su u većoj mjeri sačuvale svoju dokumentaciju — arhivsku građu o svome radu i djelovanju. Nažalost, velik dio te građe zbog učestalih je ratova u Bosni i Hercegovini (četiri rata u posljednjih sto i trideset godina) uništen. Na sto i šezdeset stranica autor donosi i statističko-brojčane podatke i niz pronađenih fotografija, koje je vješto uskladio s tekstom. Prof. Andrija Stojić glavni je urednik knjige, koja »je zavičajno i profesionalno motivirana i kao takva je trajan znak zahvale Brotnju i njegovim ljudima od jednog čovjeka koji je svoj život posvetio školstvu«, kako u recenziji navodi prof. dr. Šimun Musa; drugi je recenzent Krešimir Šego.

slika

Deseti broj časopisa »Cvitak, list za sretno djetinjstvo«, lipanj 2004, što izlazi u nakladi Ogranka Matice hrvatske Čitluk, izašao je iz tiska. »Cvitak« je nedavno, u sklopu kulturne manifestacije Dani Matice hrvatske Mostar 2004. predstavljen u galeriji Calamus u Mostaru. Tom su prigodom o »Cvitku« govorili Krešimir Šego, glavni urednik, i Mirjana Dujmović, bivša ministrica obrazovanja, kulture i športa Hercegovačko-neretvanske županije.

U povodu obilježavanja trinaeste obljetnice obnoviteljskoga rada Ogranka Matice hrvatske Čitluk 31. svibnja u Klubu Matice hrvatske Čitluk organizirano je zajedničko druženje i predstavljanje knjige Ivana Bora Malene priče. Tom su prigodom dodijeljene nagrade učenicima koji su nagrađeni za najbolji prozni i pjesnički rad s temom Moj zavičaj, na natječaju koji je raspisao Ogranak Matice hrvatske Čitluk. U Glazbenom su dijelu programa sudjelovale učenice Glazbenog odjela Osnovne škole fra Didaka Buntića iz Čitluka Marija Majić i Jelena Erić, na glasoviru, Ruža Prusina i Anđa Primorac, na violini i Tina Korać, na flauti.

slika

Primijetiti potrebe drugoga naslov je knjige fra Ike Skoke upravo izišle u suizdanju Ogranka Matice hrvatske Čitluk, Samostana Kraljice Crkve i Obiteljskog centra Ivana Pavla II. Knjiga je posvećena životu i radu časne sestre Josipe Kordić, utemeljiteljice Sestara misionarki ranjene obitelji, čiji je čitav život i rad bio primjećivanje duhovnih i materijalnih potreba onih s kojima je živjela i kojima je pomagala.

Đakovo

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Đakovo objavljena je knjiga Dotaknuta snom Silvije Butković, koja je 23. svibnja, u sklopu poetsko-glazbene večeri predstavljena u hotelu Blaži pred više od stotinjak posjetitelja. O autorici i njezinu pjesničkom opusu govorili su Željko Vurm, pisac predgovora, i Antun Horvatović, ilustrator, a u glazbenom su dijelu nastupili učenici Glazbene škole Mladena Milića.

Gospić

slika

Dvadeset i sedmoga svibnja u Visokoj učiteljskoj školi Gospiću održana je književna tribina na kojoj su akademik Nedjeljko Mihanović i prof. dr. Marko Samardžija predstavili Matičinu biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti. Dr. Samardžija, koji je uredio knjige naših najstarijih jezičara, istaknuo je da je pitanje jezika i kulture danas važnije nego ikad. Konkretno, u svijetu danas postoji nekoliko jezika koji stručnjaci zovu jezici ubojice, koliko to god grubo zvučalo. U našem podneblju riječ je, dakako, o američkom engleskom, koji velikom brzinom uništava male jezike. Tempo je takav da svakih nekoliko tjedana iščezne jedan jezik. Hrvatski spada u srednje velike jezike, pa ne bi još trebao strahovati od uništenja, već od prevelika utjecaja engleskog. No, problemi nailaze velikom brzinom, dok je prije nekoliko stoljeća trebalo sto i više godina da bi se neka strana riječ udomaćila u hrvatskom jeziku, za što je u današnje vrijeme potrebno nevjerojatnih petnaestak dana. Zbog toga nam je hitno potrebno Nacionalno vijeće za jezik, odnosno jedno vrhovno tijelo, koje će određivati osnovne smjernice jezika. Odabrane tekstove iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti čitali su Ivan Janjić i Ivan Pavlović.

Istoga dana u prostorijama Ogranka Matice hrvatske Gospić Ivan Jurić predstavio je knjigu Genetičko podrijetlo Hrvata.

Knin

slika

Članovi Ogranka Matice hrvatske iz Knina, Branko Iveljić, Pero Antičević i Zvonimir Lukić, bili su dragim gostima 13. svibnja u hotelu Alkar u Sinju na Izvanrednoj skupštini Ogranka Matice hrvatske Sinj, kada je za predsjednika izabran fra Mirko Marić, a nakon završena radnog dijela razgovaralo se o mogućnostima suradnje dvaju Matičinih ogranaka.

Istoga dana, u Galerijskom prostoru Staroga grada Ozalj, predstavljanjem knjige Fabijana Lovrića Govor cvijeća (Poema o Slavi Raškaj) u izdanju Verlag Lijepa Naša, Wuppertal, 2004, otvorena je Kolonija slikara akvarelista Slavino proljeće 2004, a radovi slikara iz Knina Mirka Marića-Hosta bili su pravo slikarsko otkriće na zatvaranju Slavina proljeća, 16. svibnja, što je obilježeno zajedničkom izložbom radova sudionika desetoga, ovogodišnjeg saziva Kolonije akvarelista u Ozlju, na kojem su sudjelovali Ivan Antolčić, Daniel Butala, Ratko Janjić Jobo, Vanja Krmpotić, Fredy Krupa, Fedor Ličina, Mirko Marić-Host, Krešimir Nikšić, Dino Trtovac, Danijel Žabčić.

Ogranak Matice hrvatske Knin u suradnji s Narodnom knjižnicom Knin i Srednjom školom kralja Zvonimira u Kninu, obilježio je međunarodni Dan biološke raznolikosti. Audio-vizualno pokazno predavanje održao je speleolog Tonči Rađa, član Speleološkog društva Špiljar iz Splita. Stručni voditelj bio je dr. sc. Jozo Bošnjak, a o važnosti zaštite prirode te o temi Hrana, voda i zdravlje za sve govorio je Fabijan Lovrić. O temi očuvanja i zaštite čovjekova okoliša pisali su učenici Srednje škole iz Knina, a najbolja tri rada nagradila je knjigama Narodna knjižnica Knin. Ravnatelj Narodne knjižnice Knin Pavao Zovko uručio je tri nagrade najuspješnijim učenicima: Josipi Markovac, Mateju Coti i Maši Crnogorac. Tako se zajedničkom akcijom Knin uključio u obilježavanje Dana zaštite prirode što ga je odredio Hrvatski sabor donošenjem Zakona o zaštiti prirode, a ovo je prva godina u kojoj Hrvatska obilježava taj dan.

Ljubuški

Knjiga Glasovi iz Propunte autora Miljenka Buhača, izašla u izdanju Hercegtiska iz Širokoga Brijega, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Ljubuški predstavljena je 21. svibnja u Gradskoj vijećnici u Ljubuškom. O knjizi su govorili Dragan Šimović, književni kritičar, Ivan Vukoja, pjesnik, i autor, a u glazbenom je dijelu programa nastupila Ivana Šaravanja na flauti.

Našice

Ogranak Matice hrvatske Našice i Zavičajni muzej organizirali su predstavljanje udruge Vinkovački šokački rodovi. U izložbenom salonu našičkoga muzeja u dvorcu Pejačević udrugu su predstavili Zvonimir Liščić i Tomo Šalić, autor knjige o vinkovačkim šokačkim rodovima. Gradski muzej Vinkovci posebno je predstavila mr. Sc. Ljubica Gligorević, muzejska savjetnica, a govorio je i Marinko Dekanić, samouki svirač narodnih instrumenata iz Rokovaca. Pjesmom i glazbom ugođaj je upotpunio tamburaški sastav KUD-a Šumari iz Vinkovaca.

Nova Gradiška

Osamnaestoga svibnja u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Nova Gradiška, na čelu s prof. Josipom Ostićem, predsjednikom, održana je tribina pod naslovom Hrvatska književnost od kioska do povijesti. Gosti tribine bili su akademici Ivan Aralica i Dubravko Jelčić te Josip Pavičić, književni kritičar i urednik. Zanimljivu tribinu u Domu kulture pratilo je oko dvjesto i pedeset posjetitelja, a dobru su odazivu pripomogli i suorganizatori Pučko otvoreno učilište Matija Antun Reljković, Hrvatski radio Nova Gradiška te knjižničarke Gradske knjižnice i kustosice Gradskoga muzeja, koje su postavile izložbu knjiga Ivana Aralice i Dubravka Jelčića.

Novalja

Ogranak Matice hrvatske Novalja izdavač je knjige pod naslovom Moji razgovori autorice Dijane Vulete. Na oko dvije stotine stranica Dijana Vuleta objavila je dvadeset i četiri razgovora s poznatim hrvatskim političarima i osobama iz javnoga društvenog života (Ljubo Česić Rojs, Miroslav Tuđman, Stipe Šuvar, Ivo Banac, Jadranka Kosor, Petar Šale, Ivić Pašalić, Anto Đapić, Božidar Kalmeta, Milorad Pupovac...), koji su tijekom 2002. bili objavljivani u zadarskom Regionalu. Mlada autorica istaknula je kako su joj veliku pomoć i potporu pružili Ivan Dabo, gradonačelnik Novalje, i članovi Ogranka Matice hrvatske Novalja. Knjiga joj se čini posebno zanimljivom jer se iz razgovora objavljenih u knjizi vidi koliko je politička scena čudna i prevrtljiva, jer su u međuvremenu mnogi njezini sugovornici doživjeli velik preokret u političkoj karijeri, neki na bolje, a neki na mnogo gore.

Novska

slika

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Novska ovih je dana u okviru biblioteke Zavičajni pisci objavljena knjiga Duška Lončara Zavičajna čitanka Istine srca, četrnaesta knjiga koju je Ogranak Matice hrvatske Novska izdao u proteklih dvanaest godina djelovanja. Knjiga je 31. svibnja, u povodu dvanaeste obljetnice obnoviteljske skupštine Ogranka Matice hrvatske Novska, predstavljena u Gradskoj vijećnici. U Zavičajnoj čitanci Istine srca predstavljeno je trideset hrvatskih književnika, koji su rođeni, radili ili danas žive i pišu u Novskoj. Dr. Katica Čorkalo Jembrić, recenzentica, predstavljajući knjigu kazala je da osim karakteristike čitanke knjiga ima i leksikografski karakter, što će biti siguran oslonac nastavi zavičajne književnosti. Naglašavajući da su zbog ugroženosti zavičajnih vrijednosti tijekom Domovinskoga rata Hrvati postali svjesni zavičaja i zavičajnih vrijednosti, po čemu su posebno prepoznatljivi, podvukla je da stoga ne čudi činjenica da se u posljednje vrijeme sve češće izdaju zavičajne čitanke, a ova po svojoj kvaliteti i bogatstvu sadržaja te opremi ne zaostaje od onih izdanih u mnogo većim slavonskim sredinama. Predstavljanju knjige prisustvovali su Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, i Gjuro Vidmarović, pročelnik Odjela za povijest Matice hrvatske, koji je zahvalio Ogranku Matice hrvatske Novska u ime autora koji su se našli u Zavičajnoj čitanci.

Orahovica

slika

Trideset i prvoga svibnja Ogranak Matice hrvatske Orahovica predstavio je Orahovičke razglednice. Osamnaest starih razglednica sakupio je i ovo prigodno izdanje tekstom popratio Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske.

Orebić

Ogranak Matice hrvatske Orebić i Centar za kulturu općine Orebić obilježili su Dan mjesnog odbora Orebić i blagdan njegove nebeske zaštitnice Pomoćnice Kršćana 24. svibnja otvaranjem izložbe likovnih umjetnika Pelješca u Crkvi sv. Navještenja. Nakon Sv. mise održane u crkvi Pomoćnice Kršćana krenula je procesija uz pratnju Hrvatske glazbe Potomje.

Osijek

Ogranak Matice hrvatske Osijek objavio je u biblioteci Plavokrila ptica knjigu za djecu Josipa Cvenića Mudra budala. Knjiga sadrži osamnaest basnolikih priča, kako ih autor žanrovski određuje, ilustrirao ih je Branimir David Kusik, a pogovor pod naslovom Osječke basne napisala je Ana Pintarić.

Ogranak Matice hrvatske Osijek priredio je u utorak, 18. svibnja, u dvorani Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek predstavljanje druge knjige stihova Vjekoslava Sulica naslovljene Dug. Zbirku su, uz autora Vjekoslava Sulica, osječkoj publici predstavili Goran Rem te urednik knjige Ivan Trojan.

Požega

Šesnaestoga svibnja ispod Domovinskoga križa na brdu Sokolovcu iznad Požege u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Požega Marijan Opitz, gvardijan franjevačkoga samostana, služio je misu zadušnicu za sve hrvatske branitelje. Prof. Pavao Bucić, predsjednik požeškoga Ogranka, podsjetio je da voljeti domovinu znači i čuvati uspomenu na sve one koji su branili njezinu slobodu, koji su je stvarali i za nju dali život.

Rijeka

slika

Ogranak Matice hrvatske Rijeka u velikoj dvorani palače Matice hrvatske 31. svibnja predstavio je časopis »Dometi«, 1-4/2002, tematskoga broja s naslovom Hrvatski pravopis 1892-2002. Časopis su predstavili akademik Stjepan Babić, prof. dr. Josip Silić, prof. dr. Ivo Pranjković, prof. dr. Sanda Ham, mr. Nataša Bašić i mr. sc. Darko Deković.

Samobor

Dvadesetoga svibnja na samoborskom groblju predstavnici Ogranka Matice hrvatske Samobor, Ogranka Matice hrvatske Zaprešić, škole Ivan Perkovac iz Šenkovca, škole Bogumil Toni iz Samobora, općine Brodvec, grada Samobora i Samoborskoga muzeja odali su počast i položili cvijeće na grob nekadašnjega tajnika Matice hrvatske Ivana Perkovca (1826-1871), to je petnaesti puta da su se sastali na grobu čovjeka, koji je zbog britke riječi i kritike vlasti osuđen na tamnicu. Delegacija je obišla i grobove Milana Langa, Vjekoslava Noršića i Ivice Sudnika. Iako je samoborski ogranak Matice hrvatske o posjetu groblju obavijestio sve novinarske agencije grada Samobora od novinara se nitko nije odazvao.

Predstavnici Ogranka Matice hrvatske Samobor 22. svibnja prisustvovali su proslavi sto i tridesete godišnjice HPD Jeka. U samoborskom muzeju održan je svečani koncert, a Ivanka Brekalo, voditeljica povijesnoga odjela Ogranka Matice hrvatske Samobor priredila je izložbu o radu Jeke.

slika

Istoga dana u Galeriji Prica prof. Stanko Špoljarić otvorio je izložbu keramike pod nazivom Začudnost rakua Grozdane Korpar, Nevenke Miklenić, članica likovnoga Odjela Ogranka Matice hrvatske Samobor, i Borisa Roce. Brojnoj je publici demonstriran postupak nastajanja keramičkih skulptura.

Split

Stopama vjere

slika

Ogranak Matice hrvatske Split i Crkva u svijetu predstavili su 2. lipnja u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu knjigu Josipa Botterija Dinija, akademskoga slikara i predsjednika Ogranka Matice hrvatske Split, i don Ante Mateljana, profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu Stopama vjere — Sveti Dujam. Uz knjigu, predstavljena je i izložba slika kojima je ilustrirana knjiga u liku sv. Dujma kroz kojega se odražava lik Isusa Krista, a u prikazu vjere, postojanosti patnje i mučeništva prvih kršćana. U svakoj od četrnaest kompozicija Botteri jasno oslikava kršćansku istinu da se život kršćanina ne može odvojiti od života Isusa Krista. O knjizi su govorili dr. mons. Drago Šimundža, pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije, s. Antonija Delonga, profesorica likovne umjetnosti u klasičnoj gimnaziji, te sami autori. Riječ je o knjizi koja je tiskana u godini visokog jubileja, 1700. obljetnice mučeništva sv. Dujma. U tom smislu ona je dokument, ali istodobno i umjetnička kreacija. Središte je svega zaštitnik grada Splita i splitsko-makarske, nekoć solinske (nad)biskupije, biskup i mučenik sveti Dujam. Kroz Retrospektivom izrečenom u stihu, don Ante Mateljan govori o današnjoj perspektivi, dok akademski slikar Josip Botteri Dini u četrnaest ilustracija bojom, linijom, ekspresijom, simbolikom i duhovnošću prolazi »stopama sv. Dujma i prvih kršćana« po ovom našem tlu. Naime, svih četrnaest umjetničkih ilustracija Botterija zapravo su oličenje teksta autora don Ante Mateljana i samim tim njezin su neodvojiv dio. Samo djelo Stopama vjere — Sveti Dujam postaje tako savršen spoj čista tona i jasne slike. Predstavljanje knjige kroz večer popraćeno je klapskim pjesmama koje su vodili splitski bogoslovi pod ravnanjem Ivana Urlića, a stihove iz knjige čitala je Ana Klemo.

Skradin

Ogranak Matice hrvatske Skradin organizirao je 22. svibnja u dvorani kina u Skradinu predstavljanje nove knjige dr. Krešimira Čvrljka Filozofija u enciklopedizmu Pavla Skalića. Knjigu su predstavili dr. fra Špiro Marasović, prof. dr. Alojz Jembrih, dr. Dario Škarica i sam autor. Filozofija u enciklopedizmu Pavla Skalića četvrta je knjiga dr. Krešimira Čvrljka i njegova doktorska disertacija. Do sada je izdao Znamenite putnike u Skradinu i na Krki, Duh, um i zov Dalmacije i Kršćanska etika Fausta Vrančića kao filozofija života. Najnovijim djelom dr. Krešimir Čvrljak ujedno je obilježio trideset i petu godinu znanstvenog rada.

Šibenik

U galerijskom kutku knjižare Matice hrvatske na obali, u tijeku je izložba pirovačke slikarice Višnje Košić. Višnja Košić članica je likovnog odjela Ogranka Matice hrvatske Šibenik, a nedavno je izlagala i u Galeriji Dubrava u Zagrebu.

Varaždin

25.000

slika

U Novinarskom domu u Zagrebu 13. svibnja svečano je predstavljen jedinstven medijski, nakladnički, književni i kulturološki projekt. Tim projektom »Varaždinske vijesti«, najtiražniji županijski tjednik u Hrvatskoj, obilježile su ulazak u šezdesetu godinu stalna izlaženja. Riječ je o knjizi Pjesme samotnika varaždinskoga pjesnika Zvonka Milkovića (1888-1978), koja je ponuđena čitateljima uz ovaj broj »Varaždinskih vijesti«, 19. svibnja, točno na dan kad je, prije pedeset i devet godina, objavljen prvi broj toga tjednika s najduljom tradicijom redovita izlaženja u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ernest Fišer, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Varaždin, posebno je, za tu prigodu, priredio sto i devet dosad nepoznatih pjesama rukopisne ostavštine, koju je Milković oporučno darovao Gradskoj knjižnici i čitaonici Metel Ožegović u Varaždinu. To je i rekordna naklada prvotiska u hrvatskom pjesništvu, jer Pjesme samotnika izlaze u dvadeset i pet tisuća primjeraka! O knjizi su govorili akademik Miroslav Šicel, prof. dr. Joža Skok, mr. Ernest Fišer i mr. Denis Peričić. Na predstavljanju knjige recenzenti su istaknuli da je posrijedi važan prinos hrvatskoj književnoj povijesti. Naime, prvotiskom Pjesama samotnika zaokružuje se pjesnički opus samozatajna i važna pjesnika druge generacije hrvatske moderne, koji je u našu književnost ušao uvrštenjem u glasovitu antologiju Hrvatska mlada lirika 1914. Zvonko Milković bio je i novinar, doktorirao je pravo te veći dio života proveo u rodnom gradu kao odvjetnik. Sunakladnik je knjige Pjesme samotnika Zvonka Milkovića Ogranak Matice hrvatske Varaždin, čime se podcrtava i kulturološka važnost jedinstvena projekta.

Ogranak Matice hrvatske Varaždin i varaždinska podružnica Hrvatskoga kulturnog društva Napredak organizirali su 11. svibnja u Ivancu književnu tribinu na kojoj je glavni govornik bio Anđelko Vuletić. Središnja tema tribine bio je najnoviji Vuletićev roman Nadglednica djevojaka iz Moskve, koji je romaneskna kritika grotesknoga djelovanja sarajevske Udbe. Osim autora, o romanu je govorio i Đuro Vidmarović, uspješan promicatelj vrijednosti Vuletićeva književnoga rada, koji je to potvrdio i na nedavnoj književnoj tribini u Murskom Središču, gdje je, osim Napretka, organizator bio i Ogranak Matice hrvatske Čakovec. Sudionici priredbe u Ivancu bili su ivanečki srednjoškolci i njihovi profesori, na čelu s ravnateljem prof. Mariom Kramarom.

Vinkovci

U Galeriji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci Slavonija sveta zemlja Hrvatska 15. svibnja, na Međunarodni dan obitelji, otvorena je izložba dječjih radova Moja obitelj kojima su djeca crtežima progovorila o tome kako doživljavaju svoju obitelj i što ih u njoj usrećuje ili smeta.

U sklopu XI. festivala glumca 2004, 22. svibnja u dvorani Ogranka Matice hrvatske Vinkovci, vinkovački Ogranak predstavio je monografiju 10 festivala glumca, o kojoj je govorila urednica dr. Antonija Bogner Šaban.

Ogranak Matice hrvatske Vinkovci i Komorni pjevački zbor Cibalae organizirali su Večer hrvatske glazbe, koja je 26. svibnja održana u dvorani Ogranka Matice hrvatske Vinkovci. Nastupio je Komorni pjevački zbor Cibalae pod ravnanjem Ivana Tuškana i pijanistica Đurđica Zarić. Tematski ciklus hrvatske zborske glazbe, uz nekolicinu klavirskih kompozicija. obuhvatio je antologijske skladbe i zborske obrade hrvatskih tradicionalnih napjeva, a dio programa bio je posvećen skladateljima čije se obljetnice rođenja ili smrti obilježavaju ove godine — Ivan Lukačić, Ferdo Livadić, Ivan pl. Zajc, Franjo Dugan ml. i Rudolf Rajner.

Ovo je druga glazbena večer koju Komorni pjevački zbor Cibalae održava u suorganizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci, čiji je Zbor kolektivni član i u čijem prostoru ima sjedište. Isti ciklus hrvatske zborske glazbe Zbor će tijekom godine izvesti i u ograncima Matice hrvatske u nekoliko obližnjih gradova. Namjera je zbora i organizatora da tematske glazbene večeri u Ogranku Matice hrvatske Vinkovci postanu tradicionalni oblik predstavljanja Zbora Cibalae vinkovačkoj publici, za koju, uz ostale koncerte i nastupe u Vinkovcima, svake godine održava Božićni koncert u adventsko vrijeme i Završni koncert na kraju glazbene sezone sredinom godine.

Virovitica

Svečanim koncertom učenika Osnovne glazbene škole Jan Vlašimsky održanim 17. svibnja u Kazalištu Virovitica započela je manifestacija sjećanja na istaknuta glazbenika naslovljena Proljetni zvuci Jana Vlašimskog, koju zajednički organiziraju Ogranak Matice hrvatske Virovitica, Glazbena škola, Gradska glazba, HPD Rodoljub i Češka beseda Virovitica. Koncertom, kojim su učenici predstavili svoj rad, obilježen je Dan škole i 770. rođendan grada Virovitice. Uz virovitičke učenike nastupili su i gosti Limena glazba Česky raj iz Všena, rodnog mjesta Vlašimskog u Republici Češkoj, Gradska glazba, HPD Rodoljub, učenici Glazbene škole iz mađarskoga grada Barcsa, učenici Glazbene škole Franjo Kuhač iz Osijeka, učenici Glazbene škole Stanislava Hammerschmiedova i Bohdanka Peva Šolcova iz Češke. Manifestacija Proljetni zvuci Jana Vlašimskog nastavljena je predstavljanjem priloga časopisa Ogranka Matice hrvatske Virovitica »Zavičaj«, u kojemu su tiskani tekstovi o životu i radu Jana Vlašimskog. Taj događaj nastavak je prošlogodišnje tribine Što znamo o Janu Vlašimskom, a na njemu je bilo riječi o novim spoznajama o životu toga uglednog građanina Virovitice, glazbena pedagoga, jednog od osnivača virovitičke Gradske glazbe i Češke besede.

Vukovar

U organizaciji vukovarskog ogranka Matice hrvatske u Pastoralnom centru Sveti Bono 23. svibnja održana je javna tribina s temom Demografske promjene u Vukovaru uzrokovane srpskom agresijom.

Trideset i prvoga svibnja u Pastoralnom centru sv. Bona, u organizaciji vukovarskoga Ogranka Matice hrvatske i Gradske knjižnice, predstavljena je knjiga Slavonski tekst hrvatske književnosti Helene Sablić-Tomić i Gorana Rema. Uz autore, o knjizi je govorio i Vlaho Bogišić, potpredsjednik Matice hrvatske, koji je idućega dana prisustvovao i otvaranju izložbe Vučedolski hromi bog u Gradskom muzeju Vukovar u dvorcu Eltz.

Zadar

Zatočenik mora naslov je zbirke pjesama Roka Dobre, čije je predstavljanje održano u prostorijama Ogranka Matice hrvatske Zadar. Nešto više o samoj knjizi rekli su prof. dr. Mladen Dorkin, prof. Marko Vasilj i prof. Zrinka Dobra Opačić, dok su odabrane sonete tijekom pjesničke večeri čitali Tamara Šoletić i Milan Stošić Miočić. Roko Dobra poznat je kao jedan od vodećih pjesnika soneta u Hrvatskoj. Mladen Dorkin u svom je opsežnom razmatranju istaknuo kako Dobra sa svojim stvaralaštvom ima posebno mjesto u hrvatskoj poeziji. Kao pjesnik, on nije zarobljenik ni trenutka jezika, ni sredine u kojoj piše. Njegova je stvaralačka snaga izvorna i silovita, a njegova je poezija poezija patnje u kojoj se osjeća stapanje mediteranske naravi pjesnika s europskom kulturom. Čitanjem se Dobrine poezije otkriva čovjek snažna duha, koji u svojim patnjama i mukama traga za ljepotama svijeta. Njegove izvrsno artistički oblikovane sonete obilježava bogatstvo sadržaja i blistavost izričaja, te će tako njegova poezija uvijek biti izazov čitateljima, ali i ljudima od pera. Nazivajući Roka Dobru jednim od najvećih majstora soneta u hrvatskoj književnosti, nešto više o vrijednosti stvaralaštva sama autora potvrdio je i prof. Marko Vasilj, dodavši kako je Dobra snažan pjesnik koji »nikako da sjedne u veliku stolicu koja je drugima namijenjena«.

U organizaciji Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru i Matice hrvatske Zadar, u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru 21. svibnja predstavljena je četvrta po redu knjiga poezije umirovljena sveučilišnoga profesora Zlatana Jakšića, inače istaknuta novijeg čakavskog pjesnika koji poeziju već pola stoljeća piše na bračkom odnosno rodnom selačkom govoru, Pivac na humaru. Uvodnu riječ o Zlatanu Jakšiću dao je prof. Božidar Šimunić, nakon kojega su govorili prof. dr. Josip Pivac (novi dopisni član HAZU) i akademik dr. Petar Šimunović, također rođeni Bračanin i istaknuti jezikoslovac. Zlatan Jakšić izgovorio je nekoliko svojih pjesama koje je publika popratila srdačnim pljeskom. Jakšićeva poezija, rekao je Šimunić, nevelika je po produkciji, ali zato je svaka njegova pjesma izniman trenutak poezije izvorna doživljaja. Stoga nije čudno da su njegove pjesme uvrštavali brojni antologičari čakavske poezije, pri čemu ne treba zaboraviti da je pogovor najnovijoj knjizi Pivac na humaru napisao akademik Tonko Maroević. Jakšićevi se stihovi lako pamte i uče napamet, a jednostavnost im je najveća vrijednost. Profesor Lisac ocrtao je lik čovjeka i profesora Zlatana Jakšića, a o Jakšiću kao pjesniku rekao je kako Jakšićevo mjesto u hrvatskoj književnosti još nije dovoljno naznačeno, makar to ne znači da ga nije osigurao. Akademik Šimunović u širokim je potezima ocrtao Jakšićevo zavičajno izvorište u Selcu na Braču, kao kulturnu sredinu vrlo duga trajanja, a Jakšića kao pjesnika opisao je kao vrsna poznavatelja materinskog idioma, u čijim je pjesmama sve proživljeno i doživljeno.

U izdanju Matice hrvatske Zadar objavljena je zbirka pjesama zadarske pjesnikinje Mirjane Herende Oči Zrmanje, koja sadrži šezdesetak pjesama podijeljenih u nekoliko ciklusa. U kratkoj biografskoj bilješci stoji da je Mirjana Herenda rođena u Obrovcu, da je objavljivala u brojnim časopisima i novinama te u programima Hrvatskog radija i televizije, a 1980. objavila je zajedničku zbirku Pjesme. Živi i djeluje u Zadru, kojemu je uz rodni Obrovac i Biograd posvetila najveći dio svoga pjesničkog stvaralaštva. Njezine su pjesme u znaku naglašenih emocija, sjećanja i opjevavanja osobnih iskustava, pri čemu se autorica ne libi doslovna imenovanja lokaliteta, prepoznatljivih situacija i osoba, a pjesme se doimaju kao osobna životna kronika, kao lirski ispis njezine duše.

Knjiga Nikole Crnkovića Paška pučka poetika, u izdanju Ogranka Matice hrvatske Pag, predstavljena je 27. svibnja u dvorani Ogranka Matice hrvatske Zadar. Knjigu su predstavili prof. Marija Rušev, fra Bernardin Škunca i autor. Pročitan je osvrt prof. Dr. Stipe Botice, koji je bio sprijećen doći na predstavljanje te vrijedne knjige. U glazbenom su dijelu programa nastupili pučki pjevači iz Novalje Tomislav Škunca i Zlatko Vidas.

Novi broj »Zadarske smotre«, časopisa za kulturu, znanost i umjetnost, br. 1-3/2002. odražava ranije smjernice i osnovna poglavlja, na šesto stranica donosi četrdeset i jedan prilog u kojima se razmatra niz različitih sadržaja i pitanja, više obljetnica, veći broj znanstvenih, kulturnih i umjetničkih sadržaja. Zbog velike količine nove građe neka su poglavlja izostala, a neka su obnovljena, no u svakom slučaju i ovaj svezak sadrži raznoliku i vrijednu građu te je vrijedan prilog našoj znanosti i kulturi.

Školstvo u Salima/U povodu 160. obljetnice pučke škole 1840-2000. Jerolima Armaninija i Ante Beverina naslov je nove knjige u izdanju Ogranka Matice hrvatske Zadar. Tijekom sto i šezdeset godina djelovanja Pučke, odnosno Osnovne škole u Salima njezin je utjecaj imao velikog značenja za život, ponašanje i opstanak na tom prostoru pa ova monografija nije samo prilog povijesti školstva nego i općoj povijesti mjesta Sali, odnosno Dugog otoka. Glavni je urednik knjige Šime Batović.

Zaprešić

Jelačić pjesnik

slika

Misom zadušnicom i polaganjem vijenaca pred obiteljsku grobnicu u Novim dvorima u Zaprešiću u nedjelju 16. svibnja obilježena je 145. obljetnica smrti hrvatskoga bana Josipa Jelačića. Stotinjak okupljenih na nekadašnjem imanju Jelačićevih, u ime predsjednika Hrvatskoga sabora, pozdravila je Katarina Fuček. Govoreći o okolnostima u kojima je živio i djelovao ban Jelačić, kao istinski domoljub koji je sva svoja nastojanja želio ostvariti u interesu hrvatskoga naroda, uz ostalo je istaknula: »To je, doduše, često dovodilo do raskola između želja i mogućnosti, ali je neosporivo da je Josip Jelačić najveći hrvatski političar 19. stoljeća i nije slučajno što ga je hrvatski narod prihvatio kao simbol i uzor, te ga u brojnim teškim trenucima svoje povijesti zazivao i u pjesmama.« Na misi održanoj ispred obiteljske kapele sv. Josipa, u koju je Jelačić prvobitno pokopan, župnik zaprešićke župe sv. Petra Josip First povukao je paralelu s banom Jelačićem, kao uzornim vjernikom svojega vremena i staleža, te današnjim političarima, ali i ljudima iz svih zvanja i staleža, koji, poručio je, baš kao i prva zajednica vjernika, mogu biti vjerodostojni i očekivati uspjeh samo ako potpuno stoje iza onoga što rade i zastupaju. Uz predstavnicu Hrvatskoga sabora, cvijeće na grobnicu grofova Jelačić položili su predstavnici Zagrebačke županije, Grada Zaprešića, zaprešićke osnovne i srednje škole koje nose Jelačićevo ime, predstavnici Hrvatskoga kulturnog prosvjetnog društva Matija Gubec iz Rume u Jelačićevu rodnom Srijemu te predstavnici zaprešićkoga Ogranka Matice hrvatske, koji je i organizirao skup. Prigodnim nastupom komemoraciju su popratile mažoretkinje i puhački orkestar, a predsjednik zaprešićkoga Ogranka Matice hrvatske Stjepan Laljak održao je prigodno predavanje u kojem je prikazao dosad slabije poznatu pjesničku stranu bana Jelačića. Riječ je o zbirci pjesama koju je Jelačić, kad je kao mladi časnik obolio, napisao i posvetio svojim vojničkim drugovima, a prihod od zbirke namijenio je potrebama ratnih invalida. Spomenuvši mogućnost reizdanja tih u ograničenoj nakladi tiskanih pjesama Laljak je prenio i pohvalne kritike koje su u to vrijeme o Jelačićevoj zbirci objavile novine diljem tadašnje Monarhije, od Praga i Beča, do Budimpešte i Ljubljane.

slika

Ogranak Matice hrvatske Zaprešić objavio je i predstavio 25. svibnja novootkrivenu dramu, u četiri čina s prologom i epilogom, Milana Marjanovića Sudbina Ivice Zgubidana, napisanu 1954. prema romanu U registraturi Ante Kovačića. O Marjanoviću i njegovoj drami govorili su priređivači knjige dr. sc. Antonija Bogner-Šaban i urednik Stjepan Laljak. Objavljivanje ove Marjanovićeve drame poklopilo se, s jedne strane, s 125. godišnjicom njegova rođenja i skorom pedesetom godišnjicom smrti (1879-1955), a s druge strane sa 150. godišnjicom rođenja Ante Kovačića (1854-1889).

Nakon predstavljanja drame Sudbina Ivice Zgubidana u Gradskoj vijećnici grada Zaprešića promenadni program izveo je Puhački orkestar Rozga nakon čega je održana VII. izborna skupština Ogranka Matice hrvatske Zaprešić, na kojoj je za predsjednika ponovno izabran prof. Stjepan Laljak, i predstavljena dvadeset i sedma knjiga biblioteke Posebna izdanjaBibliografija Zaprešićkoga godišnjaka 1991-2002, koju je uredio Stjepan Laljak, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Zaprešić.

U sklopu programa XV. dana Ogranka Matice hrvatske Zaprešić 28. svibnja u Gradskoj vijećnici Zaprešić predstavljene su upravo izišle knjige članova zaprešićkoga Ogranka — Vidici praktične filozofije / Ogledi i osvrti Nikole Skledara (Hijatus, Zenica, BiH, 2004) i Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnoga jezika Marka Samardžije (drugo, prošireno izdanje Hrvatske sveučilišne naklade, Zagreb, 2004).

A. Č.-K.

Vijenac 268

268 - 10. lipnja 2004. | Arhiva

Klikni za povratak