Etika ispred logike

»Croatian Journal of Philosophy«, Vol. IV, No. 10, gl. ur. Snježana Prijić-Samaržija, Kruzak, Zagreb, 2004.

Novi broj međunarodnoga časopisa za filozofiju donosi devet poduljih znanstvenih radova i obuhvaća gotovo dvije stotine stranica. To je dosad najopsežniji broj i ujedno pokazuje da časopis, unatoč razmjernu skepticizmu na koji smo ukazali kada je osnovan, bez problema održava redovit ritam izlaženja i nema problema s nedostatkom tekstova.

Prvi dio donosi tri teksta odnosno izlaganja s međunarodne konferencije o etici nedavno održane na Bledu. Moralni i institucionalni kozmopolitizam tema je priloga Louisa Pojmana s Akademije West Point. U pomalo nekonvencionalnu, ali zanimljivu radu američkoga filozofa Mylana Engela riječ je o moralnim obvezama prema sve većoj oskudici hrane u svijetu te rastu siromaštva. Moralnost je u njegovoj argumentaciji zamijenjena uvjerenjima, iz čega proizlazi zanimljiv zaključak kako je takva etička obveza zapravo ne-moralna. Nathan Nobis bavi se epistemološkim i etičkim emotivizmom.

Drugi dio časopisa donosi šest tekstova, od kojih vrijedi izdvojiti onaj izraelsko-hrvatskog etičara i filozofa Igora Primorca. U njemu on nudi novu tipologiju patriotizma u kojem razlikuje svjetski patriotizam, čija je svrha promicati interese vlastite zemlje u svijetu (politička moć, ekonomska stabilnost, kulturalne osobitosti) od etičkog patriotizma koji je usredotočen na moralni identitet i integritet zemlje koju zagovara. Višestruko argumentirajući tu tezu, Primorac zagovara etički model patriotizma smatrajući da bismo upravo njega trebali usvojiti u političkoj odnosno društvenoj praksi. Primorcu su etička pitanja stalni predmet razmatranja i u svojim je tekstovima uvijek točan i jasan. Od ostalih priloga vrijedi izdvojiti i onaj Christophera Cowleya, koji se također bavi moralnim problemima uz prilične referencije na Kanta. U časopisu se još nalaze i tri kratka prikaza novih inozemnih filozofskih izdanja. »Croatian Journal« se, kako je već rečeno, uspio profilirati u zanimljivu filozofijsku publikaciju, a raduje i to što se sve više prostora posvećuje etičkim temama umjesto klasičnim logičkim i pozitivističkim radovima anglosaksonskoga podrijetla.

Tonči Valentić