Tradicije Pelješca

U četvrtak, 13. svibnja, Matica hrvatska ugostila je svoje članove Ogranka iz Orebića. U sklopu programa predstavljena je knjiga pjesama Frana Vlatkovića Posudica za suze, a Vlastimir Vekarić održao je predavanje o tradicijama Pelješca.

U uvodnom govoru potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić naglasio je kako su predstavljanja ogranaka zagrebačkoj publici zapravo rekapitulacija onoga najvrednijeg što ti ogranci imaju, a vrijednosti i ljepota Pelješca prepoznati su još od davnine.

O zbirci haiku pjesama Frana Vlatkovića Posudica za suze govorio je autorov dugogodišnji prijatelj Bartul Matijaca, koji je istaknuo kako Vlatković piše još od djetinjstva, ali je zbog okolnosti dugo čekao na prvo objavljivanje. O Vlatkoviću je prvi put javno progovorio Petar Šegedin, a kritičari su se, vezujući ga uz određene pravce (simbolizam, nadrealizam), ali i ukazujući na nedostatke pjesničkog izričaja, pozitivno izrazili o njegovoj poeziji. Matijaca najvažnijom karakteristikom Vlatkovićeva pjesništa smatra njegovu samobitnost te, unatoč kritikama kako Vlatkoviću nedostaje zavičajnoga leksika i tema, Matijaca ga smatra zavičajnim pjesnikom koji zavičaju kao temi pristupa na sebi svojstven način. Izlaganje Bartula Matijace popraćeno je recitacijama pjesnika.

U nastavku je govorio Vlastimir Vekarić, koji se osvrnuo na pelješke tradicije stare stotinama godina, a očuvale su se do danas. Dubrovačka Republika prepoznala je važnost Pelješca, napose stratešku, davne 1333. godine, kada ga je kupila. Odmah je započela izgradnju fortifikacijskog zida Stona, najpoznatiji objekt toga kraja, sačuvana u duljini od pet kilometara. Vekarić se osvrnuo i na tradiciju proizvodnje soli, čiji se način od najstarijih dana nije promijenio. Mali je Ston karakterističan po školjkarstvu, a brodarstvo i ribarstvo važna grana zanimanja poluotočana. Jedan je od simbola Pelješca vino, čija je izvrsnost prepoznata izvan njegovih granica, baš kao i nedvojbena ljepota poluotoka.