Hram Baha’i u Čileu

Hram Baha’i u Čileu

Na međunarodnom natječaju za hram Baha’i u Santiagu (Čile) prvu nagradu osvojio je kanadski ured Hariri Pontarini Architects. Arhitekti su izjavili da će to biti »blistavi hram otvoren vjernicima svih religija, u kojem sve elemente građevine oblikuje svjetlo — povezna snaga svemira«. Kada bude završen 2007, hram će biti najvažniji simbol religije baha’i, osnovane sredinom 19. stoljeća u Perziji, koja danas okuplja pet milijuna sljedbenika, s učenjem da je iznad svih religija »jer ako sva vjerovanja imaju božanski izvor, onda različite religije mogu koegzistirati«. Projekt je nadahnut prirodom i sav je u znaku broja devet. Devet zakrivljenih listova od translucentnoga mramora, povezanih staklenim membranama, oblikuje prostor za vjernike (promjera i visine trideset metara), koji dominira vodenom plohom u obliku ljiljana, sa devet vrtova za kontemplaciju. U unutrašnjosti će središnji prostor, sa šesto sjedećih mjesta, biti omeđen sa devet niša, nadsvođenih galerijom, a konstrukcija će biti sigurna od potresa.

Moneo za Cranbrook

Znameniti španjolski arhitekt Rafael Moneo pridružio se listi uglednih arhitekata (Elilal Saarinen, Henry Boot, Steven Holl, Peter Rose, Tod William & Billie Tsien), koji su tijekom 75 godina kreirali sliku čuvenoga kampusa Cranbrook. Moneo je autor najnovijega zdanja u kompleksu sveučilišta — Nove studijske zgrade u sklopu Umjetničke akademije. Građevina u obliku slova U s vrtom u središtu, u susjedstvu Muzeja umjetnosti, okrenuta je šumi koja okružuje kampus. Različite funkcije — stanovanje, ulazni prostor i galerije, povezane s muzejem i studijima za keramiku, metal i tekstil, naglašene su uporabom materijala, koji menifestiraju osjećaj za kontekst: staklo, opeka, bakar i čelik, iz kojeg je izvedeno šest dimnjaka za keramičke peći, što simbolički signaliziraju namjenu studija.

Rem Koolhaas i OMA izlažu u Parizu

U maloj, ali vrlo utjecajnoj La Galerie d’Architecture, u srcu dinamične pariške četvrti Le Marais, od 14. svibnja do 26. lipnja postavljena je izložba posvećena nedavno otvorenoj zgradi Nizozemske ambasade u Berlinu, autora Rema Koolhaasa i njegova ureda Office for Metropolitan Architecture (OMA) iz Rotterdama. Pariška arhitektonska galerija poznata je kao svojevrstan forum razmjene ideja o arhitekturi i srodnim disciplinama, što predstavlja mlade francuske i međunarodne arhitektonske snage, te najaktualnije teme i trendove suvremene arhitekture, stoga nije čudno da na programu ima ekskluzivno predstavljanje najnovijeg ostvarenje Koolhaasa-OMA-e, ubrzo nakon njegova službenog otvaranja. Izložba je realizirana u suradnji s Michelle Howard, vodećom arhitekticom projektanticom na zgradi amabasade, i Shadijem Rahbaranom, arhitektom iz OMA-e, s naglaskom na prikazu procesa kreiranja građevine putem selekcije još neobjavljene dokumentacije, koja rječito ilustrira pustolovinu njezine izgradnje.

MoMA u završnoj fazi obnove

Njujorški Muzej moderne umjetnosti (MoMA) u završnoj je fazi posvemašnje obnove, najveće u njegovoj 75-godišnjoj povijesti, koja se izvodi prema zamisli japanskog arhitekta Yosija Taniguchija. Prezentacija ostalih autorovih muzejskih građevina u prostoru povremenih izložbi bit će jedno od središnjih događanja otvorenja Muzeja 20. studenog. Nova MoMA imat će 58 500 četvornih metara korisne površine (dvostruko nego prije), s tehnički opremljenijim i temeljito redizajniranim prostorima za izložbe, javne programe, edukaciju i znanstvena istraživanja. Za realizaciju projekta do sada je intenzivnom kampanjom od potrebnih 858 milijuna dolara prikupljeno 650 milijuna. Prije dvije godine otvoren je privremeni dom muzeja MoMA QNS u napuštenoj tvornici, koji će biti zatvoren potkraj rujna te preuređen za potrebe studijskog centra i depoa. Tako zapravo dva mjeseca neće biti Muzeja moderne umjetnosti.

Vinko Penezić