Dva važna putovanja

Dva važna putovanja

Pedesetak članova Ogranka Matice hrvatske i njezina povjerenstva iz Popovače pod iznimnim je dojmom dvodnevnoga studijskog putovanja Tragovima hrvatske kulture, koje ih je 22. i 23. svibnja vodilo u Sarajevo i njegovu okolicu. Višestruko su zadovoljni programom domaćina, Ogranka Matice hrvatske Sarajevo. Posebno su za brižnu organizaciju zahvalni predsjedniku fra Petru Perici Vidiću, tajnici Niti Tulić, članu Leu Vlahoviću. Među prvim odredištima vedroga subotnjeg poslijepodneva bio je prirodni biser tog kraja, Vrelo Bosne. Za sudionike od osobite važnosti bila je višesatna šetnja Sarajevom s korisnim informacijama koje im je pružila povjesničarka umjetnosti Snježana Mutapčić. Grad je doživljen sa još vidljivim ranama rata. Uz demografske promjene, koje apsolutno idu na štetu hrvatskoga pučanstva, rat je ostavio ožiljke i na kulturnim ustanovama. Osjetilo se to uz poznati simbol Sarajeva, Vijećnicu na Miljacki u maurskom stilu, inače poznatoj knjižnici, gdje je u ratnom vihoru izgorjelo više od sto pedeset tisuća knjiga. Domaćini su svjedočili i o mnogim drugim tragedijama i svojim danima provedenima u opkoljenom gradu i vezi koja je putem uskog tunela ispod zračne luke povremeno vodila u svijet, pa tako i kontakte sa Središnjicom MH u Zagrebu. Uz šetnju Baščaršijom i najužim središtem Sarajeva gosti i domaćini zadržali su se i u katedrali Srca Isusova te dosnali osobito dragocjene podatke o ulozi nadbiskupa dr. Josipa Stadlera.

Nakladnički projekt

Najizravniji susret na Matičin način zbio se u nedavnom otvorenom prostoru sarajevskog ogranka u Vrazovoj 7. Kutinčane i Popovčane ugodno je izgledom i funkcionalnošću iznenadio prostor od 90 četvornih metara. U njemu su se uz goste našli i članovi predsjedništva sarajevskog ogranka, među kojima i prvi predsjednik Mirko Marjinović te prof. dr. Vlasta Žuljević. Ona je vrlo slikovito zahvalila na gostoprimstvu pruženu početkom svibnja za posjeta Kutini, Popovači i Bjelovaru, koje su članovima iz Sarajeva pružili ogranci spomenutih mjesta. Posebno oduševljeno govorila je o posjetu poznatoj baroknoj crkvi Sv. Marije Snježne u Kutini, drvenoj kapelici u Donjoj Gračenici, dočeku na tradicionalnom trijemu (moslavačka drvena graditeljska baština) u Popovači te o urbanoj slici Bjelovara, stvorenoj polovicom 18. stoljeća. Na rad, a posebno onaj koji slijedi, podsjetio je predsjednik Ogranka MH Sarajevo fra Petar Perica Vidić. Između ostalog izložio je planove o nakladničkom projektu koji bi sa deset tisuća primjeraka knjiga predstavio stvaralaštvo književnika Hrvata u susjednoj BiH. Uz ovogodišnje listopadske Dane MH u Sarajevu neizostavno je među sudionicima programa najavio i kutinski, odnosno moslavački ogranak. U zahvali predsjednik Ogranka MH Kutina Mladen Mitar osobito je podsjetio na značenje koje taj ogranak pridaje suradnji s Hrvatima u obližnjim zemljama. Domaćine je podsjetio na kutinske veze uspostavljene s Hrvatima-Bunjevcima u Vojvodini, gradišćanskim Hrvatima u Austriji te na namjeru da se ona proširi i na moliške Hrvate u Italiji, zatim Hrvate u Mađarskoj i Slovačkoj. »Takvi oblici suradnje nužni su u doba globalizacije. Oni su most da se naša individualnost posredovanjem Hrvata koji su već u tom prostoru ne izgubi, dapače da se međusobnom potporom potvrdi«, rekao je.

Stručno i zanosno

Nedjelja je s posjetom Franjevačkom sjemeništu u Visokom i jedinoj franjevačkoj klasičnoj gimnaziji te vrste u BiH donijela, uz svijest o umjetničkoj veličini i primjerny znanstveno-pedagoškom radu, nažalost i spoznaju da je broj Hrvata katolika sveden na 360, a gimnaziju pohađa svega 60 đaka. Oni su kao i osoblje samostana neobično srdačno pozdravili nastup mladoga tamburaškog orkestra KUD-a iz Popovače pod vodstvom Dražena Mlakara, koje je vokalnim solističkim točkama obogatio Mladen Bago. Neobično ih se dojmio susret s najstarijim franjevcem, devedesetogodišnjim Ignacijem Gavranom, koji ih je uz sačuvanu materijalnu kulturu proveo Lapidarijem sjemeništa. Pravim iznenađenjima svakako pripada posjet i višesatni boravak u samostanu Kraljeva Sutjeska. Na njezinu srednjovjekovnu ulogu u razdoblju bosanske državnosti prigodnim predavanjem podsjetio je iznimni poznavatelj očuvanih vrijednosti fra prof. dr. Stjepan Duvnjak. U prebogatoj povijesti, koja uz kraljevski grad Bobovac traži posebno poglavlje, iz Kraljeve Sutjeske tek letimično samo spomen na ostavštinu pisanu na bosanici (prof. Duvnjak skloniji je tom izrazu nego bosančici), do u knjižnici izložene 31 inkunabule (u BiH ih je ukupno 51). Tu je i najstarija Matica krštenih iz 1641, a u prirodnoj veličini čuva se i faksimil znamenitoga stećka iz Donje Zgošće iz 14. stoljeća. Pretpostavlja se da je pod njim bio grob osnivača vladarske kuće Kotromanića bana Stjepana ili pak Kulina bana. No uz viđeno i treća demografska spoznaja: župa koja je prije rata imala dvanaest tisuća duša danas ih ima svega dvije tisuće, odnosno samo je te nedjelje na prvoj sv. pričesti bilo dvanaest učenika, a ne tako davno znalo ih je biti više od dvjesto.

Susreti članova MH Sarajeva i Kutine otvorili su vrata korisnoj suradnji. Osobito je vrijedno što više od polovice čine mladi, uglavnom studenti i srednjoškolci. Perspektiva je to njezina jačanja.

Dragutin Pasarić