Profil žutila

»Mat«, list Studentskoga kluba Matice hrvatske, gl. ur. Sven Jakir, br. 9, Zagreb, 2004.

Kada biste upitali prosječna studenta da li je čuo za Bolonjsku deklaraciju, većina njih, uvjerena sam, rekla bi da im je sintagma poznata i da to ima neke veze sa studiranjem, no detalje bi znao relativno mali broj njih. Kako bi upoznali svoje čitatelje s Bolonjskom deklaracijom i novostima koje će donijeti njezino uvođenje u hrvatsko visoko školstvo, matovci, točnije Nikola Starčević, razgovarali su sa prorektoricom Zagrebačkog sveučilišta za međunarodnu suradnju dr. sc. Vlastom Vizek Vidović.

Premda to u današnjem informatičkom vremenu zvuči kontradiktorno, do relevantnih je podataka ponekad uistinu teško doći. Novinarski horizont uglavnom je požutio, a u tom moru žutila rijetki su otoci pravoga svjetla. Neposredan povod za tekst Antinovine bila je tema broja jednog tjednika, no kada su pristupili temi matovci su zahvatili preplitko, tako da se taj tekst može shvatiti i samo kao napad na novine, ali ne i kritika ili analiza stanja na hrvatskom medijskom tržištu. Stoga ostaje nada da je ograđivanje od žutila i predstavljanje pet kategorija najnemoćnijih Hrvata (djeca u domovima, žrtve nasilja u obitelji, oboljeli od PTSP-a, zatočeni i nestali te problem najavljen i naslovnicom — pobačena djeca) tek početak sveobuhvatnijega rada na razotkrivanju patologije medijske žutice.

Zanimljiv razgovor s književnicom Julijanom Matanović, docenticom na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta, omiljenom profesoricom mnogih generacija kroatista vodile su Ana Đorđić i Marina Akmadžić.

I na kraju podsjećam da je »Mat« besplatan list, koji se može dobiti u knjižarama Matice hrvatske i na fakultetima Zagrebačkoga sveučilišta.

Sandra Cekol