Pola stoljeća opstojnosti

Obljetnica Austrijskoga kulturnog foruma

Listajući prije nekoliko dana prispjele programe široke lepeze djelatnosti Austrijskoga kulturnog foruma, zapažam, kao uostalom i prije, popriličnu sponzorsku aktivnost te institucije i na polju jazza. Pod imenom Austrijski kulturni institut bila je to prva u Zagrebu otvorena strana čitaonica nakon završetka Drugoga svjetskog rata, koja je u tadašnjim zatvorenim i rigidnom sustavu mnogima značila svojevrstan prozor u svijet. Otvaranje Instituta pozdravili su napose brojni zagrebački studenti, kojima su bili omogućeni prvi prelazi granice, prvi odlasci u inozemstvo, u Beč ili Graz, pa se mnogi još i danas, kad je Austrijski kulturni forum pred proslavom pedesete obljetnice neprekidna zagrebačkog djelovanja, prisjećaju njegova prvog direktora H. G. Mareka.

Ciklus Sunday Night

Razumijevanje tog instituta i za predstavljanje svojih jazz-orkestara, sastava i solista uočili su najprije organizatori međunarodnih jazz-festivala u Zagrebu, da bi se broj korisnika te blagodati poslije znatno povećao, proširivši se i na vlasnike privatnih noćnih klubova.

Tako u posljednjim informacijama Foruma za svibanj i lipanj nalazimo ponovno niz zanimljivih jazz-koncerata i nastupa koji nam dolaze uz njegovu nesebičnu pomoć, a što nije nevažno, svi nisu u metropoli. Najavljeni su S. I. M. jazz-band koji će najprije nastupiti u klubu Hotela Sheraton, a potom ponovno u B. P. klubu. U kulturnom se centru Kaptol u sklopu ciklusa Sunday Night očekuje koncert Jazz-orkestra Zagreb, pod kojim se imenom jamačno krije Big band Hrvatske glazbene mladeži s vođom i dirigentom iz Leibnitza, saksofonistom Sigijem Feiglom. No za taj nastup Austrijski kulturni forum najavljuje i gosta, multisaksofonista argentinskih glazbenih inspiracija Karla-Heinza Miklina, poznatoga glazbenika iz Graza sa svojim Kvintetom Argentina.

Sredinom lipnja forum će pomoći i u predstavljanju CD-a austrijske produkcije zagrebačkoga jazz-gitarista mlađe generacije, Luke Udjbinca Now And Beyond, na kojem se on pojavljuje s međunarodnim kvintetom, surađujući i s austrijskim glazbenicima. Zamjetnu pomoć Forum pruža i međunarodnoj ljetnoj školi Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanu. Gledajući samo to razdoblje, vrijedi spomenuti Austrijski kulturni forum i kao višegodišnjeg suorganizatora međunarodnih festivala tradicionalnog jazza u Varaždinu. Svojim će prilogom Forum biti zastupljen i 21. svibnja s kvartetom znanoga bečkog interpreta stilova blues i boogie-woogie u sklopu 10. međunarodnog jubilarnog varaždinskog jazz-festivala.

Prezentiranje austrijske kulture

Tradicija se uspješna prezentiranja austrijske kulture u kojoj jazz te zemlje evidentno nije ni u jednom trenutku zapostavljen eto i danas u našoj zemlji nastavlja. Nakon prvih direktora tadašnjeg Austrijskog kulturnog instituta, spomenutog H. G. Mareka i njegova nasljednika Haralda Kreida, s dolaskom Brune Kunza, Leopolda Melihara, Waltera-Marie Stojana, te napose današnjeg direktora Roberta Szuchnicha, austrijska nam je jazz-scena postala gotovo domaća. Nabrajanje svih gostujućih imena austrijskih džezista predaleko bi nas odvelo, no valja ipak spomenuti neka. U Zagrebu smo tako slušali pijanista Fritza Pauera, Trio Karl-Heinza Miklina, Trio Manfreda Josela, pijanista Joachima Paldena, kontrabasista Ewalda Oberleitnera, blues-gitaristicu Katie Kern s kontrabasistom Klausom Melemom, Vienna Art Orchestra, trubača Oscara Kleina te mnoge druge. Na pozornici su varaždinskih festivala tradicionalnog jazza u proteklih jedanaest godina nastupali: Murwater Rsmblers, Antoher Dixie Band, Lady P & Hans Salomon, Bernie Mallinger Quartet, Dixieland All Stars, Vienna City Ramblers i još neki. Trio bariton-saksofonista Thomasa Rottleuthnera muzicirao je u Kutini, a međunarodni Big band HGM pod ravnanjem saksofonista Sigija Feigla iz Leibnitza nastupio je na prošlogodišnjoj reviji velikih jazz-orkestara u Bjelovaru.

Na kraju valja istaknuti i činjenicu da Austrijski kulturni forum za razliku od nekih drugih kulturnih centara koji pri stranim veleposlanstvima djeluju u Zagrebu, a potpomažu samo određene, inače novčano moćne organizatore jazza, u tome ne pravi nikakvih razika te, što nije manje važno, prihvaća stručne sugestije, a ne ustrajava samo na promicanju svojih, negdje drugdje odabranih imena jazza.

Austrijskom kulturnom forumu i s te strane hvala, uz čestitke na skorašnjem polustoljetnom jubileju njegove zagrebačke opstojnosti.