Pojmiti nepojmljivo

»Godišnjak za filozofiju 2003.«, ur. Filip Grgić, Institut za filozofiju, Zagreb, 2003.

Edicije koje objavljuje Institut za filozofiju specijalizirane su za proučavanje povijesti hrvatske filozofije; nedavno objavljena nova publikacija nazvana jednostavnim imenom i programskim određenjem »Godišnjak« trebala bi uglavnom donositi radove »općeg filozofskog i povijesnofilozofskog karaktera«. Osnovna mu je namjena prezentirati rezultate članova Instituta i suradnika na njegovim znanstvenoistraživačkim projektima. Prilozi objavljeni u prvom broju metodološki su i tematski vrlo raznoliki. Od ukupno devet radova iz područja epistemologije, ontologije, etike, filozofije znanosti i hermeneutike može se izdvojiti nekoliko zanimljivijih.

U tekstu Pojam razumijevanja kod Karla Jaspersa Ivan Kordić prati preobrazbe hermeneutike od retoričke i aplikativne vještine izlaganja do filozofijske nauke i moderne hermeneutike koja propituje granice sama razumijevanja. Razmatranja o Jaspersovoj filozofiji Kordića vode do sveobuhvatne analize filozofije egzistencije i psihologije te naposljetku do religije. Ustrajavajući na stajalištu da je upravo moderna hermeneutika potaknula brojne moderne teologe da promisle temelje teologije, autor ujedno propituje temelje filozofijske naspram teološke religioznosti naglašavajući Jaspersovo značenje u suvremenim raspravama u kojima se može odčitati ideološko-kritički potencijal. Stipe Kutleša u svom se tekstu bavi shvaćanjem tehnike u djelu Oswalda Spenglera. Tekst je zapravo dopunjena verzija izlaganja na Danima Frane Petrića, koji su prije dvije godine bili posvećeni upravo filozofiji i tehnici (tekst je dostupan i u opsežnom zborniku Filozofija i tehnika koji je nedavno izdalo Hrvatsko filozofsko društvo). Kutleša pokušava pročistiti Spenglerovo glavno djelo od višedesetljetnih naslaga kritičkog odbacivanja te kontroverznost njegova mišljenja donekle ublažiti stajalištima o suvremenom odnosu čovjeka i tehnike iz kojih izvire neskriveni kulturni i društveni pesimizam.

Filozofija identiteta u Schellinga okosnica je priloga Damira Barbarića. Pitanja indiferencije, identiteta, ontološkog statusa i odmaka od idealizma osnovne su teme ove klasične filozofijske analize, a Schellingova kasna filozofija u kontekstu njegova odnosa spram Platonove filozofije njezin filozofijski lajtmotiv. Zanimljiv je i nešto kraći prilog Josipa Talange o Kantovu shvaćanju pravednosti, odnosno o pojmovima dobra i pravednosti u njegovim etičkim spisima. Pojmiti nepojmljivo, izreći neizrecivo naslov je rada Erne Banić-Pajnić u kojem na osnovi kratka ulomka pokušava pronaći temelje moguće filozofije jezika u Nikole Kuzanskog. Iako se zasniva na svojevrsnoj teoriji jezika, taj rad analizira različite aspekte Kuzančeva djela, počevši od hermeneutičkog aspekta pa sve do najdubljih ontoloških pitanja. »Godišnjak za filozofiju« na gotovo dvjesto stranica nudi uglavnom klasične filozofijske teme, dakako ostajući pritom u horizontu akademskoga bavljenja filozofijom. S obzirom da mu je osnovna svrha prezentirati radove članova Instituta, služi primarno kao sredstvo autolegitimacije ustanove u kojoj je izdan, no isto tako može biti zanimljiv i ostalim zainteresiranim filozofima.

Tonči Valentić