Petrinji i Matici

Petrinjski zbornik (za povijest i obnovu zavičaja), gl. ur. Davor Salopek, god. V i VI, br. 5-6/2003, Matica hrvatska Petrinja

Peto izdanje Petrinjskog zbornika dolazi u obliku dvobroja i na petstotinjak stranica donosi više od sedamdeset tekstova. Zbornik otvara kronika Matice hrvatske u Petrinji za 2001. i 2002. Kako se 2002. navršilo sto šezdeset godina postojanja Matice hrvatske, Ivan Rizmaul, koji je na sebe preuzeo ulogu ljetopisca, obilježio je tu obljetnicu popisom svih predsjednika i glavnih tajnika Matice, kao i čelnih osoba MH u Petrinji od osnutka do 2002.

U podnaslovu Zbornika stoji da je on namijenjen bilježenju povijesti, a o tome svjedoči i prva tematska cjelina pod naslovom Iz povijesti zavičaja. Sedam radova objedinjenih u toj skupini tematizira različite epizode iz povijesti Petrinje i okolice (Glina, Hrastovica, viduševački kraj) u razdoblju od kraja 17. stoljeća pa do početka novog tisućljeća. Tomislav Dovranić u tekstu Struktura i kretanje broja stanovnika Petrinje 1690-2001. godine iznosi statističke podatke o promjeni broja stanovnika u navedenom razdoblju komparirajući ih s podacima za broj stanovnika na području današnje Republike Hrvatske. Prilogom Obrtnici Petrinje i Gline krajem 19. stoljeća Branko Vujasinović oživljava uspomenu na nekadašnje obrte i obrtnike uvidom u broj obrtnika i vrste obrta koji su o rečenom vremenu bili prevladavajuća zanimanja u tim mjestima. Treba istaknuti i tekst O djelovanju Filozofskog fakulteta u Petrinji za vrijeme »Republike Srpske Krajine«, 1991-1995. Nikice Barića, u kojem nam autor rasvjetljuje svjetonazor vlasti u »RSK«.

Drugu tematsku cjelinu čini deset radova objedinjenih pod nazivom Istraživanje zavičaja, slijede Studije, a potom i Promišljanja.

Najpoznatija petrinjska tvornica svakako je Gavrilović, a Boris Varga u članku »Gavrilović« i likovno stvaralaštvo istražio je veze između obitelji industrijalaca Gavrilovića i umjetnika. Simbol tvrtke Gavrilović, lik djevojčice u stiliziranoj narodnoj nošnji sa salamom u rukama, osmislio je nepoznati bečki umjetnik 1926. i prikazuje nećakinju Đure Gavrilovića Jelicu Cekuš.

Petrinjski zbornik ne donosi samo kronika djelovanja Matice hrvatske u Petrinji, nego i ljetopis kulturnih zbivanja i aktivnosti kulturnih društava u Petrinji tijekom 2001. i 2002. u rubrici Ljudi i događaji.

Četrdesetu godišnjicu smrti hrvatskoga književnika Slavka Kolara, potpredsjednika Matice hrvatske i ravnatelja Vinogradarsko-voćarske škole u Petrinji, Zbornik je obilježio izborom njegovih tekstova iz knjižice Voće te ih popratio i preslikama ilustracija Vladimira Kirina. Rubrika Poezija i proza donosi prozne radove šestoro pjesnika i prozu dvojice autora. Slijede Prikazi i In memoriam ili, kako je to pisalo na uništenom križu koji je stajao na groblju Sv. Trojstva u Petrinji, Unseren Toten zum Gedenken (Našim mrtvima na spomen).

Sandra Cekol