KRONIKA DOGAĐAJA

Dvadeset i devetoga travnja u Gradišćanskohrvatskom centru u Beču održana je skupština Ogranka Matice hrvatske Beč na kojoj se biralo novo vodstvo. Okupljene članove pozdravila je prof. Branislava Zaradić, predsjednica, i zahvalila svim članovima na potpori u radu. Tajnica prof. Ana Stojević podnijela je izvješće o radu Matice hrvatske u Beču u posljednje dvije godine. Program je bio vrlo raznovrstan iz područja znanosti, povijesti, književnosti te dramske umjetnosti. Sveukupno su održane dvadeset i tri priredbe — šest književnih predavanja, tri dramske predstave, tri povijesna predavanja, šest koncerata te pet predavanja iz raznih područja znanosti. Nakon toga uslijedilo je izvješće Ante Zorića, rizničara, koji je utvrdio da su izdaci bili veći nego primici te se raspravljalo kako poboljšati budžet. Vesna Njikoš-Peckaj, savjetnica za kulturu pri Hrvatskom veleposlanstvu u Beču, predložila je da se uputi molba Ministarstvu znanosti i kulture u Zagrebu za pomoć. Članovi Matice hrvatske, veoma zadovoljni radom i zalaganjem dosadašnjega vodstva jednoglasno su izabrali isto vodstvo za sljedeće dvije godine. To su predsjednica prof. Branislava Zaradić, tajnica prof. Ana Stojević te dopredsjednici dipl. inž. Cvar i prof. Debeljak.

Bjelovar

Dvadeset i drugoga travnja predstavnici bjelovarskoga Ogranka Matice hrvatske položili su vijenac na grob Vladimira Bažanta, hrvatskoga pjesnika i pisca, čime je obilježena peta godišnjica njegove smrti. Prisjećajući se njegova književnog opusa, ali i prinosa u osnivanju Matice hrvatske 1971. i obnovi Matičina djelovanja na bjelovarskom području 1990, Zdravko Ivković, predsjednik bjelovarskoga Ogranka, istaknuo je Bažantovu moralnu i humanu crtu, koji je velik dio života posvetio radu u Ogranku Matice hrvatske Bjelovar, u kojoj je više od dvadeset i pet godina bio tajnik Ogranka. Prof. Mladen Medar, tajnik bjelovarskoga Ogranka, postavio je u prostorijama Ogranka izložbu Bažantovih knjiga, izbor pjesama i drugih tekstova objavljivanih u brojnim časopisima.

Čapljina

U čapljinskom naselju Vrgorac 9. travnja svečano je otkriveno spomen-obilježje svim poginulima u Drugom svjetskom ratu, poraću i Domovinskom ratu. Spomen-obilježje sastoji se od glavnoga spomenika, koji ima oblik raspukloga ploda nara isklesana u bračkom mramoru i spomen-zdenca, a rad je akademskoga kipara Ante Brkića, predsjednika Ogranka Matice hrvatske Čapljina. U nazočnosti brojnih uzvanika i mještana, svečanost otkrivanja spomenika započela je prigodnim govorom Stjepana Šutala, načelnika čapljinske općine, obilježje je blagoslovio fra Mile Vlašić, a svečani čin otkrivanja pripao je Draganu Vrankiću, dopremijeru Vlade i ministru financija Federacije Bosne i Hercegovine. Prisutnima se obratio i autor spomenika, koji je govorio o nastanku ideje i njezinoj simbolici te zahvalio svima koji su na bilo koji način pripomogli da se ona i realizira.

Čitluk

U suizdanju Ogranka Matice hrvatske Čitluk i naklade Jurčić izašla je iz tiska deseta po redu knjiga kratkih priča za djecu pod naslovom Malene priče Ivana Bora. Pod imenom Ivan Bor od 1982. neke od svojih radova objavljuje Krešimi Šego, međugorski književnik. U knjizi je, na šezdesetak stranica, sakupljeno pedesetak kratkih priča namijenjenih najmlađoj čitalačkoj publici. Priče su to o prirodi i godišnjim dobima, o biljnom i životinjskom svijetu blisku djeci, ali i priče njihovih baka i djedova ispričane laganim stilom, jednostavno i lepršavo. Urednik je knjige Andrija Stojić.

»Cvitak«, list za sretno djetinjstvo, br. 9, za svibanj 2004, god. IV, u izdanju Ogranka Matice hrvatske Čitluk izašao je iz tiska i razveselio djecu mlađega školskog uzrasta.

U godini u kojoj Matica hrvatska obilježava sto šezdeset i drugu obljetnicu postojanja vrijedan Matičin ogranak iz Čitluka pridružio se obilježavanju kulturnom manifestacijom Uskrs s Maticom u Brotnju, u sklopu koje je otvorena izložba kipara Ivana Kujundžića u prostoru Galerije fra Didaka Buntića u Čitluku, u dvorani Crkve sv. Petra i Pavla u Biletić Polju i u Franjevačkoj galeriji na Širokom Brijegu. Četrdeset i dva izložena djela izrađena su u tehnici akvarela koji suvremenim likovnim jezikom nastoje približiti promatraču ideju pod kojim je izložba i nastala — Tau megaliti. Autor se predstavio jednostavnim, čistim i neposrednim, naracije oslobođenim likovnim govorom, u čijem ishodištu prevladava trodimenzionalno analiziranje i istraživanje u spoju drevnog, sakralnog i modernog.

Karlovac

»Svjetlo«, časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja što ga izdaje Ogranak Matice hrvatske Karlovac predstavljen je 5. svibnja u zagrebačkim prostorijama Društva hrvatskih književnika. Uz Seada Begovića, voditelja Tribina DHK, časopis »Svjetlo« predstavili su akademik Slavko Mihalić i članovi uredništva Marija Paprašarovski, književnica, Danko Plevnik, publicist, te glavna urednica Irena Lukšić.

Na natječaj Ogranka Matice hrvatske Karlovac za tradicionalnu književnu nagradu za pjesništvo Zdravko Pucak pjesnici mlađi od trideset godina mogu slati svoje rukopise do 14. lipnja 2004, na adresu Ogranak Matice hrvatske Karlovac, Ul. Pavleka Miškine br. 3, 47 000 Karlovac (za natječaj). Tu vrijednu nagradu već deset godina za redom dodjeljuju Gradsko poglavarstvo Grada Karlovca i karlovački Ogranak Matice hrvatske, a pobjednika, po ustaljenu običaju, uz plaketu očekuje i besplatno tiskanje nagrađene zbirke pjesama. I ove će godine predsjednik Prosudbenog odbora biti akademik Slavko Mihalić te Irena Lukšić i Gojko Sušac, književnici, koji tu zadaću obavljaju već devet godina. Nagrada Zdravko Pucak dodjeljuje se na Dan grada Karlovca.

Knin

Ogranak Matice hrvatske Knin organizirao je 21. travnja u Gradskoj galeriji izložbu slika pod nazivom Pollockova svjetlost Tomislava Marijana Bilosnića, zadarskoga književnika, novinara i slikara. Izložbu, nadahnutu slikarstvom njujorškoga slikara Jacksona Pollocka, u povodu devedesete obljetnice njegova rođenja otvorio je Nenad Damjanović, pročelnik za društvene djelatnosti grada Knina, a gost večeri i dobar poznavatelj Knina, Radoslav Bobanović iz Zadra, govorio je o Bilosniću kao rijetkoj energetskoj pojavnosti u sveukupnom kulturnom životu. Kratkim su se programom predstavili i upotpunili ugodno raspoloženje Klinci iz kraljevskoga grada, s trima pjesmama s repertoara toga dječjeg zbora pod ravnanjem Davora Jašeka, koji su netom doputovali s Dječjega festivala u Đurđevcu, a o samu izložbenom postavu govorio je Fabijan Lovrić. Bilosnićeva izložba, dvadeset i pet ulja na platnu, prenesena je iz Šibenika u Knin, a po završetku u Kninu izložbu će moći pogledati stanovnici Rijeke.

Koprivnica

Ogranak Matice hrvatske Koprivnica i Kulturno umjetničko društvo Elizabeta iz Jalžabeta priredili su 17. travnja u Društvenom domu književnu večer posvećenu Marijanu Horvatu, u povodu — kako je to posebno apostrofirao prof. Dražen Ernečić — šezdeset godišnjice njegova članstva u Matici hrvatskoj (pristupnicu Matici hrvatskoj potpisao je 1944. kao gimnazijalac) kojom su predstavili Horvata kao pjesnika, proznoga pisca, profesora i pedagoga, rođena u Jalžabetu, a prebivalištem i djelovanjem vezana uz Koprivnicu. Krunoslav Sokol i prof. Dražen Ernečić, predsjednik koprivničkoga Ogranka govorili su o Horvatu i sažeto i viševrsno predstavili Horvatov književni opus, dosad objavljen u dvanaest knjiga. Ernečić je istaknuo klasično literarni stil autora, koji je u lirici usmjeren na motive zavičaja, a u prozi na realistično pripovijedanje, što mu je i privuklo brojne čitatelje, pa ne čudi da je dvorana Društvenoga doma bila do posljednjega mjesta ispunjena posjetiteljima. O plodnoj književno-glazbenoj suradnji Marijana Horvata sa skladateljima klasične glazbe Rudolfom Matzom, Ivom Lhotkom Kalinskim i Franom Šojatom te o svojoj suradnji na ostvarenju opere Karolina Suhodolska govorio je skladatelj Miroslav Miletić. U bogatu glazbenom dijelu programa nastupila je Olga Radmanovac, sopranistica, koja je uz glazbenu pratnju Miroslava Salopeka izvela nekoliko arija iz opere Karolina Suhodolska, svoje je violinističko umijeće predstavila mlada Iva Barać, dok je Vokalno instrumentalni sastav Seniori iz Koprivnice izveo pjesme Protuletje, Prešica vu staroj kleti i Šetnja Koprivnicom.

Korčula

Spilje i jame otoka Korčule naslov je edukativna predavanja uz dijapozitive, koje je 24. travnja, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Korčula, održao dipl. inž. Roman Ozimec, poznati hrvatski biospeleolog. Predavanje je održano u sklopu šestodnevnog istraživanja spilja i jama na otoku Korčuli, koje provodi ekipa od dvanaest vrsnih instruktora speleologa, ekologa i biologa Hrvatskoga biospeleološkoga društva. »Korčula je iznimno zanimljiva u speleološkom pogledu i dosad smo u dvije ekspedicije 1991. i 1995, uz pomoć Nevena Fazinića, korčulanskoga fotografa, izvrsna poznavatelja terena i zaljubljenika u prirodu, snimili oko sto i šezdeset jama i spilja, a procjenjujemo da ih ima barem još stotinjak. U proteklih šest dana istražili smo dvadeset i tri jame, od kojih je deset potpuno novootkrivenih, te četiri spilje. Radimo topografske nacrte na osnovi kojih ćemo raditi dalja istraživanja. Dosad smo otkrili petnaest vrsta endema, što dovoljno govori o njihovoj neistraženosti«, kazao je Ozimec. Kao posebnu zanimljivost stručnjaci su naglasili mogućnost prezentiranja jama i u turističke svrhe.

Križevci

Salonska prisnost

Dvadesetoga travnja u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Križevci i Glazbene škole Albert Štriga održan je koncert Gudačkog kvarteta Rucner, s gostujućim mladim pijanistom Danielom Detonijem. Taj višestruko zanimljiv glazbeni događaj održan je u prepunoj Maloj dvorani Hrvatskoga doma u povodu Dana grada. Pozdravljajući publiku i kvartet, a mlađem dijelu prisutnih predstavljajući i nazočnoga skladatelja Dubravka Detonija, rođena Križevčanina, i sina mu Daniela, mr. sc. Renata Husinec, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Križevci, dala je koncertu pomalo zaboravljen ugođaj profinjene, gotovo salonske prisnosti. Kvartet Rucner, u ciklusu koncerata započetih 2003. pod naslovom Četiri godišnja doba, u ovogodišnjem je Proljeću izveo Gudački kvartet u Es-duru, KV 160 i Klavirski kvartet u g mol-u, KV 478, W. A. Mozarta te Gudački kvartet br. 1, op. 50, S-. Prokofjeva. Prije izvođenja, odnosno praizvedbe, svoga Klavirskoga kvinteta, skladatelj Detoni, ponesen neposrednošću atmosfere, i sam je svojim osebujnim i šarmantnim stilom upoznao auditorij s nastankom djela, iznijevši pregršt zanimljivih podataka i detalja iz svoje bogate karijere. Publici je predstavio prof. Daniela Thunea, istaknuta violinista, glazbenoga savjetnika i producenta Kvarteta te jednog od suosnivača proslavljenoga ansambla Zagrebački solisti, glazbenika koji je u ansamblu osim viole svirao i čembalo, a nastupao je i kao dirigent. Taj multiinstrumentalist i dirigent jedan je od možda najvećih svjetskih glazbenika koje je dala Hrvatska, istaknuo je Detoni, koji je publici zatim predstavio i svoga sina Daniela, studenta klavira na Glazbenom sveučilištu u Budimpešti. Detoniju junioru otac je poželio da barem djelomično dosegne svoga imenjaka, prof. Thunea. S nekoliko zanimljivih detalja skladatelj Detoni osvrnuo se i na djelovanje ansambla Acesantez, kojega je osnivač i umjetnički voditelj. Nije zaboravio pozdraviti i publici predstaviti i dugogodišnjega prijatelja, televizijskoga snimatelja Davorina Supeka, koji već dvije godine kamerom bilježi nastupe Kvarteta Rucner. Riječima »...da ne duljim, da ovo ne bi postala vedra večer...«, skladatelj je uveo slušateljstvo u svoj Klavirski kvintet, kojim je ta zaista iznimna večer glazbe i glazbenika završila uz gromoglasan pljesak oduševljene i razdragane publike.

Isti koncert u Ciklusu koncerata srijedom održan je 21. travnja u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu.

Potkraj ožujka u Ogranku Matice hrvatske Križevci postavljena je nesvakidašnja izložba akademika Ivana Kožarića K. u K. Svojom izložbom Kožarić je pomirio i izjednačio život i umjetnost, posvojio je nešto od duha Križevaca, a Križevcima je podario duh vlastita rada. Dao je novo značenje banalnim, svakidašnjim stvarima anonimnih izrađivača — u jednom dvorištu zapazio je veliku hrpu drvenih, dvometarskih kolaca od akacije, oguljenih i zašiljenih na jednom kraju, spremljenih da zamijene dotrajalo kolje u vinogradima, koje premješta u galerijski prostor, gdje drvo tvori instalacije začudne jednostavnosti i znakovite simboličnosti. U običnim drvenim kolcima prepoznao je kiparsku formu i estetski sadržaj, što pri selidbi izprirodnoga ambijenta u galerijski prostor ne gube prvobitnu svrhu.

U povodu Dana grada Križevaca Ogranak Matice hrvatske Križevci i Ekološko društvo Koprivnica organizirali su 23. travnja u Izložbenom salonu Ogranka Matice hrvatske Križevci izložbu fotografija dr. sc. Radovana Kranjčeva U kanjonima Bukovice — Zrmanja i Krupa.

Kutina

U Gojlu, nedaleko Kutine 29. travnja predstavljena je knjiga Josipa Žgaljića Pet stoljeća hrvatske nafte u nakladi riječke kuće Glosa. Raduje nas što se to događa na kultnom mjestu, rekao je autor, naime zapisi iz pavlinskog samostana podno Garić-grada iz 1391. upravo upućuju na višestoljetnu vezu Moslavine s naftom, naglasio je Žgaljić. Uostalom, poznato je da su posebno nekada bogata polja crnog zlata Gojla utjecala na razvoj moslavačkog kraja. Danas je to razdoblje završeno. O tome govori i javnosti upravo dana na uvid Studija o prestanku rada jednog od posljednjeg naftnog i plinskog polja u tom moslavačkom selu. Što je nafta značila govori i demografski podatak — od 951 stanovnika u popisu 1948. danas ih je više od upola manje, ili 449 prema posljednjem popisu. Dobro je da postoje oni koji bilježe što je Gojlo značila u gospodarstvu Hrvatske, spomenuo je Juraj Štefanac, predsjednik Mjesnog odbora Gojla zahvaljujući Ogranku Matice hrvatske Kutina, organizatoru predstavljanja knjige. Trenutke susreta s crnim zlatom obilježili i pjesnik Mirko Kovačević iz Zagreba, slikar Ivica Bilandžić te folklorna sekcija KUD-a Moslavina iz Kutine.

Makarska

Dvadeset i četvrtoga travnja predstavljena je treća zbirka poezije Marine Jurišić Letjeti ispod duge, objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske Makarska. Zbirka pjesama na stotinjak stranica sastavljena je od sedam nejednolikih ciklusa pejzažne, misaone, ljubavne, domoljubne i religiozne tematike — Grana masline, Mogu li vas voljeti više, Ne reci mi nikada sve, Pjesme Domovini, Večernja molitva, Ispružene ruke k nebu i Ozvjezdani put. Knjigu su predstavile prof. Radojka Divić i prof. Ankica Ravlić, predsjednica makarskoga Ogranka, koja je istaknula da Marina Jurišić pjesme ispisuje jednostavnim jezikom koji privlači toplinom i senzibilnošću, a isijava čovječnošću. Upravo u toj jednostavnosti izrečena je svevremena životna mudrost Ljubi bližnjega svoga kao sebe sama. Ona stoji u podnožju pjesnikinjina svjetonazora iz kojega raste i uzlijeće prema dugi kako bi njezinim raskošnim sjajem ozrcalila svoje i tuđe zasjenjene prostore. Klapa Makarska pjesmom je uveličala predstavljanje poezije Marine Jurišić, a ugođaju su pridonijeli i osnovnoškolci iz Baške Vode koji su govorili stihove.

Mostar

Izaslanstvo Ogranka Matice hrvatske Mostar primili su u Poglavarstvu grada Zagreba Vlasta Pavić, gradonačelnica Zagreba, i Milan Bandić, dogradonačelnik, koji su poduprli tekuću kulturnu manifestaciju Dani Matice hrvatske Mostar 2004. Tijekom susreta dogovorena je čvršća i trajna suradnja grada Zagreba i Matičina Ogranka iz Mostara na svim budućim Danima Matice hrvatske Mostar.

Petoga svibnja, u sklopu Dana Matice hrvatske Mostar 2004, organizirana je, u Galeriji Katarine Kosača, književna tribina Matice hrvatske Stoljeća hrvatske književnosti, na kojoj su akademik Dubravko Jelčić, prof. dr. Stipe Botica i prof. dr. Ivo Pranjković predstavili Matičinu biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti. Akademik Jelčić govorio je o koncepciji biblioteke te o ciklusu političkih eseja Starčevića, Kvaternika, Šufflaya i Kriškovića, prof. dr. Pranjković govorio je o jezikoslovnom ciklusu, a prof. dr. Botica predstavio je četiri knjige usmene književnosti: Usmene lirske pjesme, Usmene pripovijetke, Folklorno kazalište i Poslovice, zagonetke i govornički oblici. Odabrane tekstove iz djela objavljenih u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti kazivali su dramski umjetnici Tatjana Feher i Robert Pehar, a uz njih je nastupio ženski zbor iz Širokog Brijega. Posjetitelji tribine imali su mogućnost nabavke nekih dosad objavljenih izdanja biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti po simboličnim cijenama.

Novi Travnik

Akademik Dubravko Jelčić, prof. dr. Stipe Botica i prof. dr. Ivo Pranjković sudjelovali su 6. svibnja, u Osnovnoj školi Novi Travnik, na književnoj tribini na kojoj su predstavili biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti. Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj je od 1995. do danas, uz pomoć Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva prosvjete i kulture, objavljeno sedamdesetak naslova, ima u planu obuhvatiti tristotinjak svezaka knjiga. S obzirom na dugotrajan, studiozan i kritički rad na knjigama naših pisaca, očekuje se da će cijela biblioteka biti završena za desetak godina. Glavni je urednik biblioteke akademik Vlatko Pavletić, izvršni su urednici akademici Dubravko Jelčić i Josip Vončina, a biblioteka ima dvadesetak urednika pojedinih izdanja. Uredništvo se odlučilo da najprije uredi i tiska završene opuse pisaca. Knjige biblioteke ne označavaju se brojkama, da to ne bi izazvalo pometnju ukoliko se pronađe neko važno djelo starijega pisca, nego bojama. Svako stoljeće ima svoju boju na hrptu knjige u tvrdom uvezu, što se pokazalo praktičnim zbog početaka pomicanja objavljivanja knjiga u Hrvata prema ranijim stoljećima, jer se u obzir uzimaju i tekstovi naših književnika na latinskom. Ivan Janjić i Ivan Pavlović kazivali su prigodno odabrane tekstove iz djela objavljenih u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti.

Samobor

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Samobor i Gradske knjižnice Samobor održani su 24. travnja u prostorijama Knjižnice Dvanaesti samoborski haiku susreti. Radove je poslalo sedamdeset i šest pjesnika, od toga sedam iz susjednih država. Susret je otvorio akademik Vladimir Devidé, koji je govorio o teškoćama dobra prijevoda haiku stihova. Naime, zbornik koji je tiskan u povodu tih susreta dvojezičan je (hrvatsko-engleski).

Sljedeća akcija članova samoborskoga Ogranka Matice hrvatske bit će ličenje prostorija u organizaciji Likovne sekcije, a čišćenje će preuzeti pjesnici.

Ogranak MH Sarajevo u Kutini i Bjelovaru

Srdačna dobrodošlica

Više od trideset članova Ogranka Matice hrvatske iz Sarajeva, među kojima su polovicu činili mladi, 22. i 23. svibnja upoznali su moslavačku prošlost i elemente aktualnoga kulturnog razvoja Kutine. O tom su im govorili stručnjaci Muzeja Moslavine Mladen Mitar, predsjednik kutinskoga ogranka, te Ana Bobovec, tajnica. Upoznati su i s moslavačkim tradicionalnim graditeljstvom na primjeru kapelice svetih Fabijana i Sebastijana u Donjoj Gračenici (1718) te baroknim vrijednostima Crkve sv. Ane u Osekovu, a posebno sv. Marije Snježne u Kutini, gdje su prisustvovali i jutarnjoj nedjeljnoj misi. Osobito lijep program priređen im je u subotu navečer u Popovači uz glazbenu dobrodošlicu Dražena Mlakara i Mladena Bage. U trijemu-galeriji posvećenoj slikarici Zorki Sever (1894-1973) organizirali su ga povjerenstvo Matice hrvatske iz Popovače, s agilnim predsjednikom Draženom Kovačevićem, te Moslavački likovni krug s predsjednikom Josipom Kovačem Đonijem. Više sati sudionici putovanja proveli su u Bjelovaru, u kojemu je prošle godine i započela suradnja na relaciji Sarajevo — Bjelovar — Kutina. U pratnji domaćina Zdravka Ivkovića, predsjednika bjelovarskog Ogranka, te Mladena Medara, tajnika, i Marinka Iličića, rukovoditelja bjelovarske knjižnice i čitaonice, obišli su znamenitosti grada. Pozdrav im je uputio i Milan Mateković, pročelnik za društvene djelatnosti grada Bjelovara.

Split

Dvadeset i petoga travnja u Crkvi sv. Dominika u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Split predstavljeno je četvrto notno izdanje pod naslovom Prva sveta pričest skladatelja i pjesnika Nikše Krpetića, a namijenjeno je djeci. Autor je skladao dvadeset i tri skladbe za pričest, a u dodatku su tri skladbe o kruhu i četiri o majci. Skladbe su aranžirane dvoglasno, opseg im je prilagođen dječjem glasu, a jednostavne su za izvođenje, pjevne i lako se pamte. Okupljene je pozdravio i o izdanju govorio Josip Botteri Dini, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Split. »Prva pričest je tajnovita, za nju se svako dijete dugo priprema i željno je iščekuje, a poslije je pamti cijeli život.« Prva sveta pričest bila je nadahnuće mnogim skladateljima duhovne glazbe, jedan od njih je i Nikša Krpetić. On u zbirci Prva sveta pričest, koja je izašla u izdanju Naklade Bošković iz Splita, na četrdesetak listova donosi tridesetak skladbi. U prigodnom programu nastupili su dječji zborovi Crkve sv. Dominika Marjanski tići pod ravnanjem Nikše Krpetića i Crkve sv. Josipa Slavuj pod ravnanjem Mirjam Grubišić, koja je istaknula kako joj je čast šest godina surađivati s Nikšom Krpetićem, koji je uvijek iznova iznenadi svojim skladbama, njihovom jednostavnošću, tekstovima i melodijama.

Ston

Svečanom sjednicom održanom 24. travnja u vijećnici Općine Ston obilježena je deseta obljetnica obnove rada Ogranka Matice hrvatske Ston. U ime Središnjice proslavi obljetnice prisustvovao je i čestitao domaćinima jubilej Stjepan Sučić, dopredsjednik Matice hrvatske, Ivana Burđelez, tajnica Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik, i Vinicije Lupis, stalni suradnik stonskoga Ogranka, koji je naglasio da plodnim i kvalitetnim radom stonski Ogranak može poslužiti za primjer i drugim, većim i bogatijim sredinama. U toj je prigodi predstavljen katalog najuspjelijih likovnih i kiparskih radova šezdeset i dva umjetnika, sudionika dosadašnjih Matičinih likovnih kolonija Likovna kolonija Ston 1996 — 2003. Riječ je o trećem nakladničkom projektu stonskoga ogranka Matice hrvatske, koji je svojom aktivnošću u proteklom razdoblju ostavio neizbrisiv trag u kulturnom životu stonskoga kraja. Dalia Ficović, zahvaljujući svima koji na bilo koji način pridonose realizaciji tradicionalne likovne manifestacije, napomenula je kako je Likovna kolonija potrebna puku, osobito u vremenima kad se čini da rezignacija i osjećaj besmisla sve više uzimaju maha. Zato je i katalog mali prilog buđenju pozitivne energije i poticaj ponovnu otkrivanju ljepote koja nas okružuje. Odajući poštovanje poginulim članovima, Predsjedništvo Ogranka Matice hrvatske Ston položilo je cvijeće na grobove Zdravka Esserta, člana Predsjedništva iz 1971. godine, i Pava Zvjerkovića, prvoga predsjednika obnovljene Matice.

Subotica

Izložba i monografija Lazara Ivana Krmpotića Umjetnost u tehnici slame, u izdanju Ogranka Matice hrvatske Subotica predstavljena je potkraj travnja u Galeriji FER na Fakultetu elektrotehnike i računalstva u Zagrebu. Na izložbi su predstavljena djela amatera koji strpljivim radom i vrijednim rukama oblikuju od slame uporabne i ukrasne predmete te skulpture i slike. Prof. dr. Juraj Baldani, likovni kritičar, koji je pisac teksta u pratećem katalogu izložbe, otvarajući izložbu rekao je da podrijetlo umjetničkoga izražavanja u slami pratimo još u žetvenim običajima bunjevačkih Hrvata, to je pučki, kreativan čin vezan uz ljude, poslove i običaje vojvođanskih sela s tipičnim motivima: salašima, čardacima, bunarima, vjetrenjačama i panonskim kućama, tu su i biljke i životinje, mrtve prirode s prizorima cvijeća, grožđa, vinove loze. Na radovima autorica, popularno zvanih slamarki sagledava se razvoj te jedinstvene likovne pojave u svijetu. Knjiga Umjetnost u tehnici slame povijesna je i kulturološka studija ne samo o jednom likovnom fenomenu hrvatske dijaspore u Bačkoj, nego i o stoljetnoj postojanosti hrvatskoga etnosa i Katoličke crkve na tim prostorima. Lazar Ivan Krmpotić, autor monografije i svećenik kazao je kako je tim djelom želio riječju i slikom obuhvatiti taj kulturološki fenomen i predstaviti ga javnosti, knjiga prati rad pletilja slame koje se okupljaju u udrugama od 1961, kada je unutar Hrvatskoga kulturno-prosvjetnoga društva Matija Gubec u Subotici osnovana njihova likovna sekcija.

Vinkovci

U Galeriji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci ponovno se mogu razgledati fotografije Darka Posarića. Izloženo je desetak crno-bijelih fotografija snimljenih u veljači ove godine u spačvanskoj šumi, koje su opremljene na zanimljiv način — stavljene u komade sirova drveta zajedno s korom.

Klasje moje naslov je osme zbirke pjesama Đorđa Mirčetića koju je Ogranak Matice hrvatske predstavio dvadeset i trećega travnja u prostorijama Ogranka. Okupljene je u ime vinkovačkoga Ogranka pozdravio dr. sc. Dražen Švagelj, predstavljajući Mirčetića kao jednoga od najmarljivijih članova Matice koji je ovom zbirkom želio pred javnost iznijeti ono što se u njemu događa. O autoru i knjizi govorio je Zdenko Svoren, urednik knjige, naglasivši da zbirkom prevladava osjećaj nostalgije za starim običajima i tradicijom koja polako nestaje i pada u zaborav. Posebno se to osjeća u prvom dijelu (Klasje moje, Ljubav u predvečerje, Postoji nada) ove zbirke koja nosi naslov kao i cijela knjiga. Predstavljanje zbirke Klasje moje, uz voditeljicu programa Milku Vidu, glazbom su uveličali učenici Osnovne škole Josipa Runjanina: Kristina Senčić, Matea Tomić, Ines Lešić, Ivana Rajić, Andrea Škunca i Dunja Peko, a pjesme je, uz glazbenu pratnju Igora Blaževića, profesora glazbene kulture i učitelja gitare, čitao i sam pjesnik.

U dvorani Glazbene škole Josipa Runjanina 3. je svibnja u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci održan koncert Massima Felicija, koji je na gitari izveo djela de la Maze, Jenzea, Mompona, Tasmana i Asencija.

Vis

Glasilo Ogranka Matice hrvatske Vis »Hrvatska zora«, br. 37, travanj 2004, god. XIII, koji izlazi tri puta godišnje, ovih je dana izašao iz tiska. Časopis uređuju Slavica Dražić, Ana Linčir, Veljko Lučić Roki, Velimir Mratinić, Ivica Roki i Perica Slavić, na čelu s glavnim urednikom msgr. Andrijom Vojkom Mardešićem.

Vukovar

Simpozij Pasionske baštine

U pastoralnom centru Sv. Bono vukovarskoga franjevačkoga samostana održan je od 22. do 25. travnja IV. međunarodni simpozij Pasionske baštine Muka kao nepresušno nadahnuće — Vukovar kao paradigma muke. Organizirali su ga Udruga Pasionska baština, Ogranak Matice hrvatske Vukovar, vukovarski Gradski muzej i Franjevački samostan, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH i Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara.

Simpozij je otvorio Vladimir Štengl, vukovarski gradonačelnik, a sudionike su u ime organizatora pozdravili fra Zlatko Špehar, gvardijan franjevačkoga samostana u Vukovaru, prof. Štefica Šarčević, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Vukovar, Ružica Marić, ravnateljica Gradskoga muzeja Vukovar, Maurice Clos, počasni predsjednik Udruge Europassion te mr. Jozo Čikeš, predsjednik Udruge Pasionska baština, koji je kao srž okupljanja u Vukovaru naveo riječi jednoga od predavača, Georges-Marie Chenua, bivšega veleposlanika Republike Francuske u Hrvatskoj, koji je, govoreći kako je mučeništvo Vukovara upozorenje za budućnost, istaknuo da su u povijesti jednako smrtonosni i gluhoća i tišina; kako je smrtonosna bila gluhoća Europe, kao kolijevke demokracije i humanizma, prema težini vukovarske drame, dugom lancu najgoreg nasilja na kontinentu koji sebe voli smatrati civiliziranim, koja nije shvatila opseg i veličinu drame što se događala u Vukovaru, a zapadne su vlade odbijajući odgovoriti na agresiju produljile trajanje rata. Tako je i danas jednako opasna tišina. Naglasio je kako Hrvatskoj pri ulasku u Europsku uniju nitko ne može osporiti pravo na njezino nasljeđe tuge i razočaranja, ali ni dužnost, biti svjedokom i čuvarem, i ispričati jasno i glasno, na potpun i strogo objektivan način, priču o ratu i svojim patnjama. Upravo s tom svrhom — progovoriti o sebi, svojoj istini, o pasiji tijekom povijesti, pasiji u Domovinskom ratu te interpretaciji pasije u književnosti, kulturi, likovnoj umjetnosti i glazbi, te tu istinu na znanstvenoj razini ponuditi drugima, u Vukovaru se okupilo četrdesetak predavača iz Hrvatske i inozemstva. Josef Lang, glavni tajnik udruge Europassion govorio je o poruci Kristove ljubavi kroz pasiju, upućenu svim ljudima, kao glavnoj zadaći te udruge, koja ima članove iz petnaest država. Naglasio je nužnost rada na dijalogu i opraštanju, što, međutim, ne valja izjednačavati sa zaboravom. Dr. Rudolf Grulich iznio je niz zapanjujućih podataka o međunarodnim političko-diplomatskim nepravdama, nadmudrivanjima i pritiscima u danas već pomalo zaboravljenim okolnostima.

Uz politologe, sociologe i ostale društvenjake na simpoziju je nastupilo i osam uglednih hrvatskih teologa. Fra Duda Bonaventura govorio je o djelovanju otaca franjevaca tijekom opsade i nakon pada grada, u srpskom zatočeništvu u predavanju pod naslovom Herojski franjevački Vukovar, dr. Ivica Raguž, izazvao je oprečne reakcije predavanjem Patnja, pobožnost teologije, dr. Adalbert Rebić iznio je Biblijsko teološku analizu progonstva — kao prilike za novi početak. U predavanju Opraštanje — nastavak muke ili početak uskrsnuća otac Frano Prcela upozorio je na opasnost da ustrajavanje na opraštanju žrtvu vodi ponovnom proživljavanju muke. Dr. Ivan Šiško govorio je o povijesnosti i obrednosti kršćanske liturgije i žrtve. A dr. Vladimir Dugalić aktualizirao je temu vukovarskoga stradanja u izlaganju o pravu na obranu u svjetlu današnjega terorizma. Fra Božo Vuleta i fra Anto Vučković u referatu o pamćenju i oproštenju uputili su na nezamjenjivu terapijsku dimenziju kršćanskoga opraštanja kao oslobađajućeg sredstva koje se žrtvi nudi u nastojanju oslobađanja i otklanjanja posljedica zla.

Simpozij Pasionske baštine Muka kao nepresušno nadahnuće kulture — Vukovar kao paradigma muke svakako je upozorio na nužnost uključivanja druge strane i omogućavanje prostora za eventualno pokajanje i izgradnju pomirbe te nužnost uključivanja šire javnosti u ovakve rasprave, osobito one koja o svemu tome ima neutralno stajalište.

Uz izlaganja sudionika simpozija organizirani su mnogobrojni prateći programi, održana su kazališna, filmska, likovna i koncertna događanja.

Posljednjega dana IV. međunarodnog simpozija Pasionska baština u Vukovaru sudionici su posjetili Ovčaru i Groblje hrvatskih branitelja Domovinskoga rata, a u Palači Srijem primio ih je Nikola Šafer, župan vukovarsko-srijemski.

Zadar

Renesansni polihistor

Ogranak Matice hrvatske Zadar i Gimnazija Franje Petrića organizirali su 27. travnja u povodu Dana škole i obljetnice rođenja Franje Petrića, izložbu De Dominis protiv Petrića, otvorenu u Gradskoj straži, te predavanje dr. Ivice Martinovića Franjo Petrić — hrvatski renesansni polihistor (1529-1597), koje je održano u prostorijama zadarskoga Ogranka.

Na svečanosti u Gradskoj straži pozdravni je govor održao Hrvoje Perica, ravnatelj Narodnoga muzeja, izložbu je svečano proglasio otvorenom prof. Ivan Paštar, tajnik Ogranka Matice hrvatske Zadar. Dr. Ivica Martinović, autor izložbe, istaknuo je da izložba znači osobito oblikovano poglavlje hrvatske kulturne povijesti, kao i likovnu sastavnicu hrvatskoga znanstvenog pisma. Riječ je o izložbi o geometrijskom crtežu kako se on pojavljuje u filozofskim tekstovima dvojice dominantnih kasnorenesansnih hrvatskih polihistora, u vezi s njihovim neslaganjem u jednom problemu koji se danas čini smiješnim, ali je u kasnorenesansnom kontekstu bio jako živ — riječ je o dvojbi da li je zemlja okrugla i da li voda i zemlja čine jednu jedinstvenu kuglu. To pitanje u doba kasne renesanse pripada srcu prirodne filozofije.

Dr. Ivica Martinović, predsjednik Hrvatskog filozofskog društva, kao najbolji poznavatelj lika i djela Franje Petrića, u svom je predavanju Franjo Petrić — hrvatski renesansni polihistor, objasnio okupljenima zašto je Petrić bio toliko bitan za razvoj hrvatske filozofske znanosti i europske filozofske baštine, iznio mnoge pojedinosti iz Petrićeva života koje nisu dostupne u knjigama i udžbenicima, a moglo se doznati i da je Petrić bio kamen temeljac kasnorenesansnih zbivanja — pripada među desetak najvažnijih protagonista renesansne misli, a u cjelini hrvatske filozofije među tri najjača i najoriginalnija mislioca. Velik je po izvornosti uvida, te po tome što je znao zauzeti izdvojena stajališta u mnoštvu renesansnih glasova koji su i danas prepoznatljivi, a velik je i po fascinantnoj recepciji među europskim filozofima od kraja 16. do polovice 18. stoljeća. Rođen je u Cresu na otoku Cresu i cijeloga života bio je iznimno vezan uz zavičaj i njegove vrijednosti. Iako je stjecajem povijesnih okolnosti živio i djelovao izvan današnjega hrvatskoga prostora, uvijek je isticao svoje korijene te ga i zbog te činjenice treba proučavati kao jedno od znamenitih imena hrvatske filozofske baštine.

U dvorani Ogranka Matice hrvatske Zadar 29. travnja Matičini ogranci iz Zadra i Livna organizirali su, u okviru ciklusa predavanja Hrvatski iranski korijeni, predstavljanje tri knjige akademika Mirka Vidovića Ban Kulin i krstjanska Bosna, Gatha od Spitama Zarathuštre i Panonija. O Vidovićevim su knjigama govorili fra Jozo Mihaljević, prof. dr. Šime Batović, prof. Anto Mišković i autor.

A. Č.-K.