Korijeni sukoba

Korijeni sukoba

Odjel za povijest Matice hrvatske 5. svibnja organizirao je predavanje Osnivanje i rad četničkih organizacija na području Vukovara i vukovarskog kotara 1918-1941. Zdravka Dizdara.

Predavanje je nastalo kao rezultat Dizdareva znanstvenog istraživanja, koje će uskoro objaviti i u knjizi. Kako je istaknuo, riječ je o dosad neistraženu području, ali i tabu temi, koja se u literaturi nije ni spominjala. Vukovar, koji se 1918. našao u Kraljevini SHS, tada ulazi i u područje velikosrpskih interesa. U cilju njihova ostvarivanja počinje se mijenjati etnička struktura stanovništva, u kojemu do tada prevladavaju Hrvati, poduzima se niz pothvata vezanih uz upravu i administraciju, a glavnu ulogu odigrala je agrarna reforma, u kojoj se veleposjedi koloniziraju srpskim stanovništvom iz Srbije. Kolonije postaju sjedišta četničkih organizacija na vukovarskom području. Plansko mijenjanje nacionalne strukture izaziva otpor, dolazi do sukoba hrvatskih i srpskih stranaka, što dovodi do diobe stanovništva prema nacionalnoj, vjerskoj i stranačkoj pripadnosti. Godina 1925. na tom području, kao i u cijeloj Hrvatskoj, označila je prekretnicu. Na održanim izborima HSS dobiva više glasova od srpskih radikala, što je poticaj osnivanju četničkih oraganizacija. Položaj Vukovara je nestalan, dodjeljuje se čas jednoj čas drugoj banovini, vezano za političke interese. Četničke organizacije jačaju i šire djelatnost, a politička situacija zaoštrava se s pojavom ustaša i komunista. Ipak, na izborima 1940. fronta za suradnju Hrvata i Srba pokazala je snagu, te su unatoč jačanju imperijalističkih težnja pobijedili udruženi HSS i SDS. Do novih preokreta dolazi sa skorim početkom rata.

U predavanju Dizdar je pokazao kako korijeni događanja iz devedesetih leže u prvoj polovici stoljeća.

Antonija Vranić