Sunčana Škrinjarić

Sunčana Škrinjarić

(1931–2004)

U Zagrebu je u noći 20/21. travnja preminula pjesnikinja, pripovjedačica i scenaristica Sunčana Škrinjarić. Ta kratka vijest objavljena u medijima u redakciji »Vijenca« dočekana je s nevjericom jer smo još u utorak 20. travnja telefonom dogovarali objavu njezina, nažalost posljednjega, teksta u našim novinama.

Sunčana Škrinjarić rođena je 1931. u Zagrebu. Diplomirala je hrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji. Radila je kao službenica, glumica i novinarka te, naposljetku, kao profesionalna književnica. U književnosti se javila 1946. zbirkom pjesama Sunčanice. Bila je književnica istančana senzibiliteta i bujne imaginacije. Njezina dječja proza nije tendenciozna ni didaktički nametljiva, i među rijetkima je koji su u hrvatskoj književnosti nakon Ivane Brlić-Mažuranić prihvatili bajku kao oblik iznošenja svoje vizije djetinjstva. Svijet Sunčane Škrinjarić poetska je bajka, u kojoj slobodno djeluju ljudi, stvari i pojave. Svijet je to kojemu je granice odredila pjesnička mašta, a pokrenula ga mudrost bajki.

Objavila je dvadesetak knjiga pjesama i proze za djecu, od kojih su najpoznatije Kaktus bajke, Ljeto u modrom kaputu, Pisac i princeza, Slikar u šumi, Čudesna šuma i Dva smijeha. Najmlađima je namijenila slikovnice Plesna haljina žutog maslačka, Tri jabuke s bakina ormara i Zimska bajka. Od dramskih tekstova ističu se igrokazi Bajka o maslačku, Slon u gradu i Ludi lampion, koji su izvedeni u Zagrebu i Uppsalli, te radiodrame za djecu i mladež Zeleni šešir i Čovjek koji je postao gljiva.

Sunčana Škrinjarić dobitnica je triju književnih nagrada Grigor Vitez (1970, 1978. i 1983) te nagrade Ivana Brlić-Mažuranić(1981). Godine 1999. bila je nominirana za najveću svjetsku nagradu u području dječje i omladinske književnosti Hans Christian Andersen.

Njezina knjiga Ulica predaka (1980) predstavljala je Hrvatsku na Međunarodnoj izložbi Mir, sloboda i tolerancija u Münchenu. Pisala je i prozu za odrasle: Kazališna kavana (1988), Jogging u nebo, Pasji put, Čarobni prosjak...

Knjige su joj prevedene na litavski, mađarski, slovenski i druge jezike, a prema njezinu romanu i scenariju snimljen je prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma (1989).

Zbogom, draga gospođo Škrinjarić. I hvala Vam.