Kulturna kronika

Zagreb, 13. travnja Nedavno preminuli akademik Ivo Frangeš bogatu je knjižnicu oporučno ostavio Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK), a ta vrijedna biblioteka korisnicima će biti dostupna za nekoliko mjeseci, priopćeno je iz NSK. Riječ je o specifičnoj biblioteci, koja je odraz Frangešova stručnog, znanstvenog i kolekcionarskog interesa. Sadrži velik izbor djela iz povijesti hrvatske književnosti i kroatistike uopće te nekoliko vrijednih svjetskih leksikografskih izdanja, poput sedmosveščanog priručnika o svjetskoj književnosti na njemačkom jeziku, koji NSK ranije nije imala. U Frangešovoj biblioteci nalazi se i niz vrijednih knjiga i ogleda iz estetike, a među njima su i sabrana djela Benedetta Crocea.

Osijek dobiva Umjetničku akademiju

Osijek, 14. travnja Senat osječkoga Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera donio je odluku o osnutku Umjetničke akademije u sklopu toga sveučilišta, čime će, kako je istaknuto na sjednici Senata, istočna Hrvatska prvi put dobiti takvu ustanovu. Temeljna djelatnost Umjetničke akademije bit će visokoškolsko obrazovanje iz područja likovne, glazbene i kazališne umjetnosti, a privremeno će joj sjedište biti na osječkom Filozofskom fakultetu. Senat je prihvatio i inicijativu Đakovačko-srijemske biskupije za osnivanje katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, u sastavu Osječkoga sveučilišta. Rektorica Sveučilišta dr. Gordana Kralik izjavila je da su za konačnu realizaciju te inicijative potrebni ugovori između Vlade i Hrvatske biskupske konferencije.

Zlatko Vidačković u žiriju kritike u Cannesu

Zagreb, 17. travnja Predsjednik Hrvatskoga društva filmskih kritičara Zlatko Vidačković izabran je za člana Žirija međunarodne kritike na 57. filmskom festivalu u Cannesu, koji će se održati od 12. do 23. svibnja ove godine.

Nagrade međunarodne filmske kritike u Cannesu najprestižnije su filmske kritičarske nagrade u svijetu, a sada je prvi put u povijesti ovog festivala u Žiri međunarodne kritike izabran hrvatski filmski kritičar. Međunarodna federacija filmskih kritičara FIPRESCI (Fédération Internationale de la Presse Cinématographique), osnovana 1930. u Bruxellesu, dodjeljuje Nagradu međunarodne filmske kritike od sama osnutka Festivala u Cannesu 1946, kada su nagradu podijelili David Lean za film Kratak susret i Georges Rouquier za Farrebique. Najviše nagrada FIPRESCI u Cannesu dobio je ruski redatelj Andrej Tarkovski, i to za filmove Andrej Rubljov (1969), Solaris (1972), Nostalgija (1983) i Žrtva (1986). Među slavnim dobitnicima nagrade su i Luis Buńuel za film Anđeo uništenja 1962, Francis Ford Coppola za Apokalipsu danas 1979, Alain Resnais za film Hirošima, ljubavi moja 1959, Rainer Werner Fassbinder za Svi drugi se zovu Ali 1974, Jean Eustache za film Majka i prostitutka 1973, Wim Wenders za Paris, Texas 1984, Istvan Szabo za Mefista 1981 te Woody Allen za Purpurnu ruža Kaira 1985.

Sastanak radne grupe projekta Vijeća Europe

Zagreb, 19. travnja 2004. Na sastanku radne grupe projekta Stvaranje kulturnoga kapitala (Creating Cultural Capital — CCC) Odjela za razvoj kulturnih politika i akcija Vijeća Europe kojemu je domaćin Ministarstvo kulture, donesen je prijedlog plana razvoja toga projekta. Radni je sastanak okupio predstavnike dvanaest zemalja članica Vijeća Europe koji su sagledali važne aspekte problema stvaranja kulturnoga kapitala, odnosno kako održati lokalnu kulturnu raznolikost u kontekstu slobodnoga tržišta.

Projekt se bavi ključnim pitanjem utemeljenim u Deklaraciji Vijeća Europe o kulturnoj raznolikosti iz 2000. kojom je utvrđeno da novom kulturnom ekonomijom dominiraju jaki čimbenici koji imaju težnju stvaranja monokulture što postavlja pitanje kako u Europi možemo biti sigurni da će se stvaratelji na lokalnoj (nacionalnoj) razini moći nositi s globalnim tržištem, štoviše uspješno održavati lokalni kreativni potencijal, a istodobno biti čimbenik obogaćivanja i stvaranja raznolikosti na međunarodnoj razini.

Ministar kulture Božo Biškupić istaknuo je da je naša epoha suočena s mnogim kulturnim izazovima na koja predstavnici vlasti i drugi kulturni autoriteti moraju odgovoriti i pokušati zaštititi postojeće kulturne vrijednosti, a u isto vrijeme biti otvoreni novim izazovima i mogućnostima koje donosi globalizacija. Do sada je Projekt odgovorio i na neka ključna pitanja pa je tako razvijena suradnja između vlada i privatnoga sektora, društva i pojedinaca, kako bi se potaknulo razumijevanje i mogućnost pristupa europskome kreativnom kulturnom sektoru. Stvorena je i banka podatka o kulturnim resursima te o projektima i aktivnostima na globalnome tržištu i o kulturnim industrijama, kao i elektronička mreža koja će, zahvaljujući točnim podacima, olakšati kulturnu razmjenu informacija, projekata, izvora financiranja, partnerstva i specijalnosti.

Uručene nagrade Marin Držić

Split, 21. travnja U okviru Marulićevih dana dodijeljene su nagrade Marin Držićza najbolji dramski tekst na natječaju Ministarstva kultrure. Prvu nagradu žiri je dodijelio Dubravku Mihanoviću za dramu Žaba. Žiri u sastavu Sanja Nikčević (predsjednica), Boris Hrovat i Dejan Šorak dodijelio je i dvije druge nagrade, i to za djela Aristotel u Bagdadu Amira Bukvića i Zabranjeno smijanje Mire Gavrana. Treću nagradu dijele Ivan Letinić za tekst Sedamgodina života i Darko Lukić za tekst Nada iz ormara. Na natječaj je stiglo 58 tekstova.

Umro Augustin Pavlović

Zagreb, 21. travnja Umro je Augustin Pavlović, istaknuti dominikanac, prevoditelj, teološki i povijesni pisac, pedagog i humanist. Rođen je u Dolu na otoku Hvaru 30. studenoga 1916. U dominikanski red stupio je u Dubrovniku 1936, a za svećenika je zaređen 1942. Filozofiju i teologiju studirao je u Hrvatskoj i Češkoj, a predavao ju je na raznim crkvenim učilištima ukupno 44 godine, u Olomoucu, Torinu, Dubrovniku i Zagrebu. Među njegovim znanstvenim raspravama u javnosti su zapažene studije o dominikanskoj duhovnosti i liturgiji, o odnosu Aristotela odnosno Tome Akvinskoga prema ženi, dijalogu katolika s pravoslavnima i muslimanima te o granicama Republike Hrvatske u svjetlu Karlovačkoga i Požarevačkog mira.

U javnosti je prof. Pavlović poznat kao prevoditelj djela Aurelija Augustina, Jordana Saskoga, Alberta Velikoga, Tome Akvinskoga, Augustina Kažotića, Gennadiosa Scholariosa, Katarine Sijenske, Jeronima Savonarole, Frane Petriša, Šimuna Čučića, Gjura Baglivija i Ivana Pavla II. Hrvatsku kulturu najviše je zadužio prijevodom čak osamnaest djela Tome Akvinskoga, među kojima se ističe Suma protiv pogana. Godine 1995. dobio je europsku nagradu za promicanje ljudskih prava.

Svjetski dan knjige i autorskih prava

Zagreb, 23. travnja UN-ova organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu UNESCO u u više od stotinu zemalja deveti je put proslavila Svjetski dan knjige i autorskih prava uz pomoć brojnih izdavača, knjižara, učitelja i stručnjaka za komunikacije. UNESCO želi svakoga, a posebno mlade, potaknuti na čitanje te promicati izdavaštvo i zaštitu intelektualnog vlasništva putem zaštite autorskih prava. Odluka o obilježavanju Svjetskoga dana knjige i autorskih prava donesena je na Općoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu 1995. Dan 23. travnja simboličan je datum u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. umrli Miguel de Cervantes i William Shakespeare, a sama zamisao zasniva se na katalonskom običaju darivanja knjiga i ruža na dan Sv. Jurja.

UNESCO ima i druge programe vezane uz knjige i književnost. Godine 1948. organizacija je započela ambiciozan program s područja prevođenja, a jedan od glavnih dijelova toga programa jest Index Translationum, međunarodna bibliografija prijevoda koja sadrži podatke iz više od stotinu zemalja i omogućuje uvid u sve podatke o prevođenju nekoga djela. Usto, UNESCO svake druge godine dodjeljuje Nagradu za književnost za djecu i mlade u službi tolerancije za djela za mlade koja promiču uzajamno razumijevanje utemeljeno na poštovanju drugih naroda i kultura.

Osnivan odbor za zaštitu Jadrana

Zagreb, 23 travnja Veći broj zabrinutih znanstvenika, intelektualaca, umjetnika i nevladinih ekoloških organizacija osnovao je Odbor za zaštitu Jadrana, kojem je svrha koordinirati i poticati javnu raspravu o Studiji utjecaja na okoliš projekta Družba Adria. Odboru je cilj dati prostor nezavisnim stručnjacima za kritičku analizu Studije utjecaja na okoliš projekta Družba Adria, koja će biti procjenjivana s ekoloških i socioloških aspekata. U rad Odbora već su se uključili akademici Ivan Supek i Vlatko Silobrčić, crkveni etičari Tonči Matulić i Željko Tanjić, Josip Grbac, don Branko Sbutega, kemičar Stanko Uršić, znanstvenici Neven Šimac, Ivo Malec, Frano Praul, Ivan Matković Vlašić, Milan Hodžić, redatelj Petar Selem, glumica Alma Prica i drugi.

Protiv hipoteke na zgradu riječkog HNK

Split, 23. travnja Sudionici 14. Marulićevih dana, festivala hrvatske drame i autorskog kazališta u Splitu — gledatelji, glumci, pisci, redatelji, kritičari, novinari i kulturni djelatnici u najširem smislu upozorili su javnost na skandaloznu odluku Poglavarstva grada Rijeke da zgradu Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca stavi pod hipoteku kao jamstvo za kredit. Cijeneći nastojanja riječkoga Poglavarstva da svome gradu i građanima osiguraju primjeren urbani, civilizacijski standard, drže neprimjerenim i samu mogućnost da zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca postane predmetom bilo kakvih trgovinskih odnosa koji, tim slijedom, mogu rezultirati izvlašćenjem.

Zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca nije samo dio povijesnog i urbanog identiteta grada Rijeke, ona je jedan od kulturnih entiteta, napose kazališnoga, kako hrvatskog tako i talijanskog, smatraju potpisnicu apela, koji pozivaju riječko Gradsko vijeće da još jednom ocijeni odluku Poglavarstva prije njezine realizacije, imajući na umu da je značenje i djelovanje riječkoga HNK utkano u nedjeljiv prostor hrvatske i talijanske kulture, kako u povijesti tako i u sadašnjosti.

Uručene nagrade Ranko Marinković

Zagreb, 23. travnja Na prigodnoj svečanosti u Muzeju Mimara dodijeljene su ovogodišnje nagrade »Večernjeg lista« Ranko Marinkovićza najbolju kratku priču. Prvu nagradu dobio je Željko Kocaj za priču Buka, bijes i autobus. Drugu nagradu dobio je Davor Slamnig za priču Teletabisi, a dobitnik je treće nagrade Davor Mojaš za Gizelinu jesen. Odluku o laureatima te nagrade koja se dodjeljuje 39. put donio je ocjenjivački sud u čijem su sastavu akademik Miroslav Šicel, akademik Pavao Pavličić, Krešimir Nemec, Tomislav Sabljak i Branka Primorac. Na natječaj je pristiglo 1108 priča iz Hrvatske, BiH i Slovenije. U najužem izboru za nagradu Ranko Marinkovićbili su i Željko Senečić, Šime Storić, Silvija Šesto, Josip Mlakić, Jozefina Dautbegović, Borislav Vujčić i Petko Vojnić Purčar.