Između Gline i Kupe

»Matica glinska«, glasilo Udruge Matice hrvatske Glina, ur. Katica Gašljević Tomić, god. VII, br. 13, veljača 2004.

U posljednjem broju »Matice glinske«, koja, kako to u uvodnoj riječi kaže urednica Katica Gašljević Tomić, »...želi stvarati i čuvati ono što čini dušu hrvatskoga naroda — kulturnu, povijesnu i svaku drugu baštinu, poticati na jedinstvo i podržavati sve ono što nas vodi prema boljemu«, nude se mnoge zanimljive teme po načelu ’za svakoga ponešto’. Ključni je pritom tekst urednice glasila Naseljavanje krajeva između Gline i Kupe, kao jedna od crtica iz prošlosti viduševačkoga kraja, konkretno o nastanku sela župe Viduševac. Gašljević Tomić ujedno je autorica kraćega teksta Sela kojih više nema, u kojem promišlja o nestanku nekih naših sela koje je uništilo iseljavanje i rat, ali i opsežna intervjua s najuzornijom seoskom ženom 2003. godine — Šteficom Ponder.

S nostalgijom se starih svadbenih običaja u članku Mužački svati prisjeća Ivan Rizmaul, a Branko Vujasinović pak, u sklopu rubrike Iz povijesti Topuskog od najstarijih vremena, progovara o cistercitskom samostanu u Topuskom, s orijentacijom na njegov pečat te kameni stup iz rimskih iskopina. Karlo Lipak izvijestio je o sudbini viduševačkih zvona, a vrlo poučnima i zanimljivima pokazali su se i članci o kakvoći vode rijeke Gline na prolazu kroz Glinu — izvod iz maturalnoga rada dviju učenica srednje škole, objavljen u povodu obilježavanja međunarodne godine voda, kao i aktualna tema o genetski modificiranim organizmima Željka Jambrešića. Kao poseban kuriozitet pak treba spomenuti članak kustosice Hrvatskoga povijesnog muzeja — Maje Škiljan, o klaviru na kojem je Josip Runjanin 1842. u Glini skladao hrvatsku himnu, a trenutačno je izložen u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici.

Katarina Marić