Talijanska odličja za hrvatske znanstvenike

Talijanska odličja za hrvatske znanstvenike

Zagreb, 30. ožujka Devetero istaknutih hrvatskih znanstvenika i kulturnih djelatnika primilo je visoka talijanska odličja, Red zvijezde talijanske solidarnosti, koja im je na svečanosti u talijanskome veleposlanstvu uručio veleposlanik Republike Italije u Republici Hrvatskoj Alessandro Grafini. Riječ je o visokim odličjima koja dodjeljuje predsjednik Republike Italije onim pojedincima u svijetu koji svojim djelovanjem promiču talijansku kulturu i jezik te pridonose njihovoj aktivnoj prisutnosti u drugim kulturnim sredinama.

Po rangu najviše odličje primio je istaknuti hrvatski lingvist i romanist Žarko Muljačić, koji je odlikovan Redom zvijezde talijanske solidarnosti u rangu Grande Ufficiale (Visoki Časnik), a to visoko talijansko odličje u rangu Commendatore (Komendator) primili su lingvist i romanist Pavao Tekavčić; talijanist i komparatist Mate Zorić; talijanist, književnik i prevoditelj Mladen Machiedo; esejist, književni kritičar i kritičar povijesti umjetnosti akademik Tonko Maroević; arheolog i član Francuske akademije znanosti Emilio Marin; lingvistica Ljerka Šimunović te profesorice Vera Glavinić i Nelida Milani Kruljac.

Aleksandar Flaker član poljske Akademije

Zagreb, 1. travnja Istaknutom hrvatskom znanstveniku i akademiku, umirovljenom profesoru zagrebačkoga Sveučilišta, Aleksandru Flakeru, redovitom članu HAZU i počasnom članu Mađarske akademije znanosti i Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, u Veleposlanstvu Republike Poljske u Zagrebu predana je nominacijska diploma kojom je postao inozemnim članom Poljske akademije znanosti i umjetnosti. Ugledno je priznanje akademiku Flakeru uručio veleposlanik Republike Poljske u Republici Hrvatskoj Kazimierz Kopyra.

Šutej stoti put u Bečkoj operi

Beč, 3. travnja Ugledni hrvatski dirigent Vjekoslav Šutej u subotu 3. travnja dirigirao je u bečkoj Državnoj operi (Wieneropern) stoti put. U čestici koju je tim povodom maestru Šuteju uputio ministar Biškupić između ostalog stoji: »Stotinu predstava kojima ste dirigirali na tako prestižnoj međunarodnoj sceni iznimno je osobno priznanje Vašoj umjetnosti interpretacije, ali i cijeloj hrvatskoj glazbenoj kulturi.« Na repertoaru je bila Tosca Giacoma Puccinija, a u naslovnoj ulozi nastupila je Carol Vaness, dok je Cavaradossija pjevao Marcello Giordani. Uspjelu predstavu publika je ispratila dugotrajnim pljeskom.

Maestro Šutej šef je dirigent Zagrebačke filharmonije i direktor glazbenoga programa Dubrovačkih ljetnih igara, a posljednjih desetak godina radi u cijelom svijetu. Nastupa u Deutsche Operi u Berlinu, Americi, Tokiju, Seulu, Veroni, na Siciliji.

Džamonjina retrospektiva u Trstu

Trst, 3. travnja U tršćanskoj galeriji Miramare otvorena je retrospektivna izložba hrvatskoga kipara Dušana Džamonje na kojoj je izloženo 150 radova koji kronološki i prema materijalu u kojem su nastali obuhvaćaju sva razdoblja Džamonjina stvaralaštva.

Džamonjine skulpture nastavit će put po Europi — najprije odlaze u Bruxelles, a zatim od 31. svibnja 2004. do veljače 2005. u Regency Park u London.

Djela istaknutoga hrvatskog kipara otkupili su, među ostalima, londonska Tate Gallery i Muzej moderne umjetnosti u New Yorku, a uskoro će biti predstavljena kao dio zbirke Lenz na izložbi u Zagrebu u Klovićevim dvorima u sklopu proslave 50. obljetnice Muzeja suvremene umjetnosti.

Dobitnici »Vjesnikove« nagrade Slavenski

Zagreb, 5. travnja Između čak 82 skladbe ozbiljne glazbe hrvatskih autora, koliko ih je ukupno praizvedeno tijekom protekle godine, ocjenjivački sud u sastavu Miroslav Miletić (predsjednik), Erika Krpan, Višnja Požgaj, Tonko Ninić i Nenad Turkalj, dodijelio je Vjesnikovu nagradu Josip Štolcer Slavenski za glazbu u 2003. Dubravku Detoniju za skladbu Dolce furioso posvećenu engleskom ansamblu London Sinfoniette, koji ju je pod ravnanjem Maeryna Errabinsa praizveo na Muzičkom biennalu Zagreb, po čijoj je narudžbi djelo i napisano. U najužoj konkurenciji bili su i Ordinarium Missae, latinska misa Silvija Foretića, te svojevrsna opera Životinjska farma Igora Kuljerića.

Gavran treći put pred Poljacima

Zagreb, 5. travnja U Krakovu je, u poznatom Ludovy Teatru, održana poljska praizvedba komedije Mire Gavrana Muž moje žene. Komediju je na poljski prevela Anna Tuszynska, redatelj je Tomasz Obara, a u glavnim ulogama nastupaju Andrzej Franczyk i Jacek Strama.

To je (nakon Ljubavi Georgea Washingtona i Čehov je Tolstoju rekao zbogom) treće Gavranovo djelo izvedeno na poljskim pozornicama, a na poljskom je objavljena i knjiga Gavranovih drama.

Češko odličje Dubravki Dorotić Sesar

Prag, 6. travnja Na svečanosti predstavljanja antologije češkoga pjesništva Zlatna knjiga češkog pjesništva u reprezentativnoj glavnoj dvorani Valdštejnske palače Češkog parlamenta u Pragu, koju je otvorio predsjednik Senata Parlamenta Petr Pithart, izaslanik češkog ministra kulture uručio je prevoditeljici Dubravki Dorotić Sesar odličje za širenje češke kulture u svijetu Artis Bohemiae amicis i dodao kako ne postoji čovjek koji je to priznanje više zaslužio od profesorice Sesar. Tim je priznanjem prepoznata zlatna nit kontinuiteta tradicije češkog pjesništva što ga prate kvantitetom, kvalitetom i kreativnošću prepjevi Dubravke Dorotić Sesar. Antologiju Zlatna knjiga češkog pjesništva, koja na sedamsto stranica predstavlja sedamdeset i pet pjesnika (uz one anonimne), na kojoj je radilo osamdesetak prevoditelja, sastavio je Dušan Karpatsky (koji je uz Dubravku Dorotić Sesar i autor najvećega broja prepjeva) te je popratio instruktivnim pogovorom upućenim hrvatskoj književnoj javnosti. Knjigu je početkom godine izdao NZMH.

Hrvatska renesansa u Francuskoj

Pariz, 7. travnja U francuskome Nacionalnom muzeju renesanse — dvorcu Écouen u blizini Pariza, francuski ministar kulture i komunikacija Reunaud Donnedieu de Vabres i hrvatski ministar kulture Božo Biškupić otvorili su izložbu Renesansa u Hrvatskoj, na kojoj je predstavljen izbor remek-djela hrvatske renesansne arhitekture, kiparstva, slikarstva, crteža, grafike, zlatarstva i literature, među čijim su autorima Francesco Laureana, Ivan Duknović, Julije Klović, Andrija Medulić i Juraj Ćulinović. Renesansni majstori potekli s hrvatskoga tla i oni koji su svoja djela stvarali u europskim gradovima najbolji su pokazatelj zajedničkoga europskog kulturnog nasljeđa, istaknuo je na otvaranju izložbe hrvatski ministar kulture Božo Biškupić.

Autori su izložbe Miljenko Jurković, profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta te profesor Alain Erlande-Brandenburg, direktor Nacionalnog muzeja renesanse u Écouenu, koji je zajedno s Galerijom Klovićevi dvori iz Zagreba i Udruženjem nacionalnih muzeja iz Pariza pokrenuo projekt izložbe. Značenju izložbe pridonosi činjenica da će se prvi put u povijesti na istome mjestu naći djela hrvatskih renesansnih umjetnika koja se čuvaju u hrvatskim zbirkama s onima pohranjenim u francuskim muzejima.

Otvaranju je prisustvovao i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je zajedno s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom visoki pokrovitelj izložbe. Izložba ostaje otvorena do 12. srpnja, a nakon toga seli u Galeriju Klovićevi dvori, gdje će se moći razgledati od 26. kolovoza do 21. studenoga.

Vukovarskoj kalvariji prva nagrada

Zagreb, 7. travnja Posljednjega dana manifestacije Pasionska baština prosudbena komisija. u sastavu akademik Ante Stamać, pjesnik Davor Šalat i književni kritičar Sead Begović, obznanila je dobitnike nagrada na književnom natječaju Pasionske baštine i Društva hrvatskih književnika. Prva nagrada pripala je Sretenu Srećku Nikoliću iz Pule za roman Vukovarska kalvarija. Drugu nagradu osvojio je Tomislav Milohanić za zbirku pjesama Da se oganj ne ugasi, a treću pjesnik Ivica Jembrih za zbirku kratkih eseja na kajkavskome narječju Doživljena viečnost. Jozo Čikeš, predsjednik Pasionske baštine, najavio je velik iskorak manifestacije u europski krug, jer je udruga Europassion iduće godine za domaćina zasjedanja izabrala Hrvatsku.

Pri kraju obnova Staroga mosta

Mostar, 8. travnja Članovi Međunarodnoga savjetodavnog povjerenstva za obnovu Staroga mosta u Mostaru, koje je utemeljeno prije osam godina na prijedlog UNESCO-a, na svojoj su osmoj i posljednjoj sjednici ocijenili uspješnima radove obnove na Starome mostu, čija je svečanost otvaranja zakazana za 23. srpnja ove godine. Obnovu Staroga mosta financijski je s oko pola milijuna dolara pomogla i Hrvatska vlada.

U obnovu Starog mosta u svojstvu projektanta i nadgledatelja radova bila je uključena i građevinska tvrtka Omega inženjering iz Dubrovnika. Direktor te tvrtke Željko Peković potvrdio je da su na ruševinama Starog mosta pronađeni povijesni arheološki ostaci koji govore o počecima nastanka Mostara. »Restauraciju povijesnih arheoloških ostataka Mostara preuzeo je Konzervatorski zavod iz Splita«, rekao je zamjenik direktora koordinacijskog tijela za obnovu Staroga mosta Tiho Rozić.

Umro Željko Hegedušić

Zagreb, 8. travnja Hrvatski slikar i grafičar Željko Hegedušić preminuo je u 98. godini u Zagrebu. Rodio se u Tuzli 22. srpnja 1906, pučku školu i realnu gimnaziju završio je u Zagrebu, kao i Akademiju likovnih umjetnosti, gdje je diplomirao 1930. kod prof. Vladimira Becića. Nakon diplome usavršavao se u Parizu, gdje je došao u doticaj s purizmom (A. Ozenfant) i metafizičko-nadrealističkim slikarstvom. Niz godina bavio se pedagoškim radom, prvo kao profesor crtanja na II. realnoj gimnaziji, poslije je na zagrebačkoj Akademiji za primijenjenu umjetnost poučavao zidno slikarstvo i anatomiju. Upravo je u zidnom slikarstvu surađivao i s mnogo poznatijim bratom Krstom Hegedušićem.

Smatra se jednim od najdosljednijih nadrealista u hrvatskom slikarstvu, a njegov pariški crtež Šetnja — Pigalle (1931) prvim poznatim nadrealističkim crtežom u hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Surađivao je s grupom Zemlja (1932-35). Priredio je tridesetak samostalnih i oko 250 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Od samostalnih izložaba bila je posebno zapažena njegova retrospektiva u Klovićevim dvorima 1999, uz koju je izdana i monografija njegovih djela. Godine 1983. dobio je nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. Ordenom Reda Danice s likom Marka Marulića za umjetničko stvaralaštvo odlikovan je 1996. godine.

Ministar Biškupić u UNESCO-u

Pariz, 9. travnja Tijekom trodnevnoga boravka u Francuskoj ministar kulture mr. Božo Biškupić sastao se i s generalnim tajnikom UNESCO-a Koichirom Matsurom, s kojim je razgovarao o mogućem sudjelovanju UNESCO-a u nekim važnim projektima kulture u Hrvatskoj. Prijedlog ministra Biškupića da se UNESCO, nakon dovršenja obnove mostarskoga Staroga mosta, uključi u hrvatski projekt Arheološki park Vučedol — Ilok te mu također pruži financijsku potporu načelno je prihvaćen. Ministar se također založio da se Relja Bašić uvrsti na listu kandidata umjetnika za mir. Tijekom razgovora bilo je riječi i o hrvatskoj kulturnoj baštini, onoj već uvrštenoj, kao i onoj s kojom se Hrvatska kandidira za upis u UNESCO-ov registar svjetske baštine. Preciziran je datum (6. listopada) otvaranja izložbe o hrvatskoj svjetskoj baštini u Parizu u povodu 25. obljetnice upisa Dubrovnika, Dioklecijanove palače i Plitvičkih jezera na UNESCO-ovu listu. Budući da hrvatski prijedlozi za upis glagoljice na UNESCO-ovu listu pamćenja svijeta te istarske ljestvice na listu nematerijalne baštine nisu prošli, sugerirano je da se dopune dosjei tih prijedloga, kao i onoga za upis barokne jezgre Varaždina za listu svjetske baštine, koji zasad ostaje na kandidacijskoj listi, kao i Zadar, za koji dosje još nije dovršen.

Filmska nagrada Goranu Višnjiću

Pariz, 9. travnja Devetnaesti pariški filmski festival bilo je u znaku engleskoga filma Hypnotic, redatelja Nicka Willinga iz 2002. Osim Zlatne arke za najbolje ostvarenje u službenoj konkurenciji dodijeljene redatelju, filmu je pripala i nagrada za najuspješnijeg glumca Festivala, koju je osvojio Goran Višnjić. Uloga dr. Michaela Strothera Višnjiću je prva glavna uloga u filmu na engleskom jeziku.