Raznovrsnost i kvaliteta

»Forum«, mjesečnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti gl. i odg. ur. Slavko Mihalić, god. XXXXIII, knj. LXXV, br. 1-3, Zagreb, siječanj — ožujak 2004.

Novi broj »Foruma« na tristotinjak stranica donosi tematski različite teorijske priloge i suvremene literarne tekstove sa svih strana, iscrtavajući time književnu putanju čiji se smjer proteže od Zagorja, Međimurja i Podravine, Makedonije, Slovenije, Irske pa sve do dalekog Japana.

U prvom od dva veća priloga predstavljeno je suvremeno pjesništvo Hrvatskoga zagorja, Međimurja i Podravine (priredili Miroslav Šicel i Božica Pažur). Zajednička karakteristika devetero pjesnika kajkavski je dijalekt (s raznim podvarijantama), a u čitanju njihovih pjesama najzanimljivijim se doima spoj tradicionalnog dijalekta i suvremene tematike koju pjesnici obrađuju. Prilog koji svakako treba istaknuti jest i onaj posvećen suvremenoj japanskoj književnosti, koja je predstavljena u devet kratkih priča različitih autora, u izboru i prijevodu Suzane Jukić. Pozornost treba skrenuti i na Molly Sweneey, dramu poznatog irskog dramatičara Briana Friela sastavljenu od dugih monologa triju likova u kojima pratimo priču o ženi koja se podvrgava operaciji kako bi ponovo zadobila vid.

Literarni preteča ratnih reportera

Akutalnim jezičnim pitanjima koja se tiču problematike standardizacije hrvatskoga jezika bave se dvojica autora. Radoslav Katičić u svome tekstu nastoji dokazati besmislenost dovođenja u sumnju postojanja hrvatskoga jezičnog standarda, u analizi definicije koju je postavio akademik Brozović piše o odnosu standardnoga jezika i dijalekata ističući njihovu međuovisnost te prikazuje pokušaje destabilizacije jezika. August Kovačec razmatra utjecaj globalizacije na hrvatski jezik, koja se ponajprije očituje u preplavljenosti našeg jezika engleskim izrazima. Konstatirajući kako je takvo što nemoguće spriječiti, predlaže određene korake kojima se hrvatski jezik ipak može očuvati.

Zanimljivu studiju objavljuje i Pavao Pavličić, koji u svom Čitanju Sasinovih Razboja od Turaka polazi od neobičnosti ovoga djela, točnije odstupanja od tipičnog epskog spjeva. Razmatrajući izbor stiha, kompoziciju i kontekst u kojem nastaju Razboji, Pavličić će doći do zaključaka kako je riječ o djelu koje je Sasin, kao literarni preteča ratnih reportera, pisao sukcesivno s događajima na bojištima te da je ono namijenjeno široj publici (što autor dokazuje analizom stiha te karakteristikama vile koja nadahnjuje pjesnika), što će također Sasina učiniti pretečom nekih budućih pojava u književnosti.

Literarna šetnja Atenom

Još jedan tekst Radoslava Katičića, Atičke šetnje, temeljem starih tekstova pisaca Pauzanija, Diogena Laertija i Aristofana vodi nas u razgledavanje zaboravljenih grčkih spomenika, onih koji se, kako navodi, ne nalaze u tipičnim turističkim mapama — Platonove Akademije i njezina šetališta te Kolona. Govoreći o njihovu nekadašnjem izgledu i namjeni, Katičić ih uspoređuje i sa suvremenom Atenom, gdje su se te znamenitosti izgubile među novogradnjama.

Tematika kojom se bavi Josip Grbelja njegov članak smješta među intrigantnije u novome Forumu. Otvarajući, kako sam kaže, tabu-temu progona hrvatskih intelektualaca nakon 1945. te želeći potaknuti njezinu sustavniju analizu, autor prikazuje sadržaje nekih od dokumenata koji se čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu i koji svjedoče o progonima eminentnih hrvatskih znanstvenika i uvjetima njihova rada koji se iz današnje perspektive čine gotovo nejvjerojatnima.

Novi broj donosi i tekst Nikole Batušića, koji upućuje na nove spoznaje o tipu grabancijaša u starijoj hrvatskoj drami, dok su dva teksta posvećena slikarima — Rafo Bogišić piše o Vlahi Bukovcu u povodu novoga izdanja slikareve autobiografije, a Mladen Hanzlovsky piše o mapi Thanatopolis slikara Ivana Lackovića Croate. Kad tome pribrojimo makedonsku i slovensku poeziju koju predstavljaju pjesnici Bogomil Gjuzel i Saša Vegri, novu domaću poeziju (Pero Pavlović, Stjepan Šešelj) i prozu (Irena Lukšić, Antun Pavešković, Robert Mlinarec) te neizostavnu književnu kritiku (Sead Begović) na kraju, zbroj svega navedenog svjedoči o raznovrsnosti i kvaliteti još jednoga broja »Foruma«.

Ljubica Anđelković