Radio danas

Nedjeljko Kujundžić i Milan Vega, Kompendij radijskog novinarstva, Pedagoški fakultet, Mostar, Hrvatski forum, Zagreb, Matica hrvatska — Ogranak Čapljina, 2003.

Kako bi Kompendij radijskog novinarstva učinili što preglednijim i omogućili lakše usvajanje znanja, autori su sadržaj podijelili u šesnaest poglavlja u kojima je u sedamdesetak naslova obrađen veći broj tema po modelu od općeg i posebnog do pojedinačnog. Posebnost Kompendija, kako to i naglašava Velimir Laznibat, koji je uz Marka Sapunara recenzent ove knjige / priručnika jesu dvije inovacije. Prva je moderan tretman lika suvremenoga radijskog novinara kao moderatora, organizatora i realizatora radijskih kontaktnih emisija kao zajedničkih tribina na kojima se stječu pitanja s jedne strane i odgovori s druge strane. Druga je inovacija prikaz razvoja radija u BiH i na području gdje žive Hrvati na temelju kojeg će čitatelji dobiti sliku razvoja i sadašnjeg stanja u izgradnji radijske mreže u BiH.

U prvom su dijelu obrađeni opći problemi radija, slijede temeljne radijske vještine (tehnike radijskoga govora, pisanje za radio...) pa monološki (vijesti, osvrt, prikaz, komentar...), dijaloški (intervju, razgovor...) i polifonijski (reportaža, radiodrama...) radijski žanrovi te posebni radiooblici (voditeljstvo i moderatorstvo, konferansa...). Sedmi dio upoznaje čitatelja s radijskom organizacijom, potom novinarskom kompetencijom radijskkih novinara. Iduće poglavlje donosi pregled razvoja radija u BiH, dok su posebna poglavlja posvećena ulozi međunarodne zajednice i zakonskom reguliranju medija u BiH.

Kompendij radijskog novinarstva priručnik je namijenjen ponajprije studentima novinarstva i u prvom redu obuhvaća nastavni predmet Radijsko novinarstvo na studiju novinarstva. No Kompendij je i odličan repetitorij za sve koji žele obnoviti i osuvremeniti znanje o radijskom novinarstvu, jer uz genezu radijskoga novinarstva u BiH donosi i osvrt na aktualne zakone i propise koji danas vrijede u BiH. Priručnikom se može koristiti i širi krug čitatelja, jer će to, izražavaju nadu u predgovoru autori, pomoći da se kultura javnoga radijskog komuniciranja podigne na višu razinu, zahvaljujući čemu će većina građana moći ne samo slušati radijske poruke nego i sudjelovati u kontakt emisijama kao aktivni tvorci informacija potrebnih za unapređivanje života općenito.

Budući da je tijekom ratnih zbivanja u Bosni i Hercegovini uništeno mnogo stručne literature, svaki udžbenik i priručnik, osobito onaj razumljivo i pristupačno pisan kao što je to slučaj s Kompendijem radijskog novinarstva Nedjeljka Kujundžića i Milana Vege, i više je nego dobrodošao.

Sandra Cekol

Domaća rič

»Zadarska smotra«, časopis za kulturu, znanost i umjetnost, Matica hrvatska Zadar, Zadar, godina XLVIII, br. 4-6, 1999, ur. Šime Batović

Ovaj broj »Zadarske smotre« tematski je, odnosno u njoj je objavljen zbornik Domaća rič 6 — građa sa šeste smotre o mjesnim govorima zadarskoga kraja, koja se održala 17. i 18. prosinca 1999. Na taj način uredništvo zbornika i nadalje nastavlja s praksom tiskanja građe sa svake smotre pojedinačno u posebnim brojevima »Zadarske smotre«. Sa 76 priloga i 64 njihova pisca građa smotre može se podijeliti u tri skupine — u onu o govorima zadarskoga kraja, potom na građu iz izvorne narodne kulture te konačno na umjetničke priloge na narodnim govorima.

Nažalost, neki pisci predavači, kako u uvodu i navodi glavni urednik »Zadarske smotre« i predsjednik Matice hrvatske Zadar — Šime Batović, nisu predali svoje priloge, tako da ih tu nema, dok neki drugi uz tekstove nisu pridodali rječnike koji su nužni za praćenje teksta od strane čitatelja iz drugih krajeva. To se nastojalo nadoknaditi uvrštenjem pojedinih, na skupu neiznesenih priloga, koji pak predstavljaju pojedina mjesta ili sadržaje. Time se »Zadarska smotra« podijelila na četiri suvisle cjeline, uglavnom pisane izvornim domaćim govorima: na Govore i baštinu zadarskoga kraja, s ukupno jedanaest rasprava (posebno su zanimljive Bibinjski imenik dvadesetoga stoljeća Božidara Šimunića, o biblijsko-svetačkim osobnim imenima kao dominantnima u tom kraju; Obiteljsko-rodbinsko i drugo međusobno nazivlje na otoku Rivnju Ladislava Radulića te Nazivlje ženske odjeće zadarskoga područja u pisanim izvorima Ivne Anzulović, kao i Naoposuno okretanje u sjevernoj Dalmaciji Jasenke Lulić Štorić), potom na Izvorne priloge, sa petnaest raznovrsnih priloga o narodnim pjesmama, pričama, običajima i slično (primjerice Narodne pjesme, molitve i pripovijetke iz Savra na Dugom otoku, koje je po kazivanju roditelja zapisao Stjepan Vladimir Letinić). Najviše je međutim Umjetničkih priloga — njih čak četrdeset (uglavnom pjesme, no ima i priča, pripovijetki, crtica, igrokaza i monolog), a tu je i sedam priloga nazvanih Iz drugih naših krajeva.

»Zadarska smotra« ovaj put tako donosi povećan broj priloga, pisaca i zastupljenih mjesta te raznovrsnu i novu građu. To, kako ističe prof. dr. Batović, »...znatno povećava značenje i vrijednosti ovoga zbornika za upoznavanje, skupljanje, čuvanje i oživljavanje naše kulturno-povijesne baštine«.

Katarina Marić

Renesansni autor

Veselko Koroman, Plaćene riječi, ur. Vjekoslav Boban, Naklada Jurčić d.o.o., Ogranak Matice hrvatske Ljubuški, 2003.

Pjesnik, pripovjedač, romanopisac, esejist, književni kritičar, putopisac, književni povjesničar i antologičar Veselko Koroman dosad je objavio dvadeset i šest zasebnih izdanja svojih raznovrsnih djela te za njih mnogo puta bio i nagrađivan (»Poletova« nagrada za prozu, nagrada Udruženja književnika Bosne i Hercegovine za poeziju, Goranov vijenac za ukupni književni rad). U knjizi Plaćene riječi sakupio je dvadesetak neobjavljenih novinskih kritika (Branislav Glumac: Otok, Nikola Šop: Astralije, Slavko Mihalić: Godišnja doba), četiri članka (O književnom naslijeđu), sedam polemika (Od činjenica do mešetara, Preuzeti naslov), dva pisma, nekrolog, tri razgovora, dva eseja, dva govora (Riječ prigodom uručenja Goranova vijenca), putopis (Podastinjski krugovi) i izvješće (o radu Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne od Osnivačke skupštine u Neumu do 23. svibnja 1996).

Riječ je o opsežnom i sveobuhvatnom presjeku u radu ovoga pravog renesansnoga autora, koji će svakako bogatstvom ponuđenih tema zadovoljiti i najzahtjevnije čitatelje.

Katarina Marić