Prošlost za budućnost

Prošlost za budućnost

Izložba Stenjevec — starohrvatsko groblje, rezultat je dvadesetogodišnjice istraživanja lokaliteta smještena tek nekoliko kilometara od središta Zagreba, koji je zbog povoljna geografskog položaja bio nastanjivan još od prapovijesnih vremena, a isto tako i u antici i srednjemu vijeku

U vremenu gradnje više stotina metara visokih tornjeva, razvijanju grada bez urbanističkog identiteta, zatrpanosti ulica automobilima, a zraka kojekakvim spojevima, teško je zamisliti kakav je život bio nekada. Na prošlost nas, kao vjerni čuvari protekloga vremena, kao oaze u zbrci suvremenoga života, često podsjete tek muzeji. Jedan od njih, Arheološki muzej u Zagrebu, često nas uz svoj stalni postav, koji obuhvaća zbirke prapovijesti, antike, srednjega vijeka i egipatske umjetnosti, iznenadi povremenim izložbama koje su, moglo bi se reći, postale njegova tradicija, a putem kojih prezentira rezultate svoje djelatnosti na terenu.

Srednji vijek u svjetlu današnjice

Najnovija u tom nizu, trenutno postavljena izložba Stenjevec — starohrvatsko groblje, rezultat je dvadesetogodišnjice istraživanja lokaliteta smještena tek nekoliko kilometara od središta Zagreba, koji je zbog povoljna geografskog položaja bio nastanjivan još od prapovijesnih vremena, a isto tako i u antici i srednjemu vijeku. Tihi svjedoci tih proteklih vremena, često ispod slojeva suvremene arhitekture, kako je to čest slučaj, ostali su zakopani u dubini zemlje, a po tome je Stenjevec zauzeo istaknuto mjesto na arheološkoj mapi. Ovom izložbom obuhvaćeno je tek razdoblje srednjega vijeka, grobni nalazi iz 11. i 12. stoljeća, koji su sada prvi put zajedno predstavljeni i publicirani. Grobovi i njihov inventar za sada su jedini svjedoci srednjovjekovnoga razdoblja, a dalja istraživanja trebala bi donijeti nove rezultate.

Velika tipološka raznolikost

Izložba je postavljena u dvije dvorane muzeja, od kojih se u prvoj putem video projekcije može pratiti tijek arheoloških istraživanja na samom lokalitetu, a u drugoj izložbenoj dvorani nalazi se materijalni sadržaj provedenih istraživanja, sadržaj pronađen u otkrivenim srednjovjekovnim grobnicama. U mraku prošlosti pronađen, istom je mraku i vraćen kad je postavljen u zamračenu prostoru, u kojem su tek osvijetljene izložbene vitrine sa svojim sadržajem. Količina izložene građe nije velika, ali je veliko njezino značenje. Kako je riječ o srednjovjekovnom groblju, sadržaj njegovih grobnica nije bogat kao u razdobljima koja su mu prethodila, jer je to vrijeme kada se stanovništvo već stopilo s kršćanskom religijom, za koju nisu karakteristični grobni prilozi. Sadržaj grobnica odnosi se tako uglavnom na dijelove ženske nošnje ili osobni ukras, naušnice i prstenje. Međutim, i tako malobrojan materijal pokazuje veliku tipološku raznolikost, od najjednostavnijih do raskošnih oblika, koji se vezuju uz tzv. bjelobrdski kulturni krug, a ističu se različite vrste sljepoočničarki izrađene od željeza, bakra i srebra te ukrašene tehnikama filigrana i granulacije. Raznolikost oblika izložene građe poslužila je kao nadahnuće učenicima, posjetiteljima izložbe, koji su uz pomoć mašte izradili nakit sličan onom viđenom na izložbi, što stoji izložen u predvorju, te su na taj način sačuvali prošlost za budućnost.

Izložbu prati i bogato opremljen katalog što donosi pregled istraživanja na lokalitetu, za svaku godinu i za svaki grob pojedinačno, popraćen ilustracijama grobnog sadržaja.

Antonija Vranić