KRONIKA DOGAĐAJA

Bogata ostavština

U Pinakoteci splitskoga franjevačkog samostana Gospe od Zdravlja, 25. ožujka, na drugu godišnjicu smrti, posmrtno su, u organizaciji izdavača Ogranka Matice hrvatske Split, predstavljene dvije knjige profesora Ivana Boškovića (1936-2002), književnika, polemičara, povjesničara književnosti, glazbe i kazališta, sveobuhvatna kreativnog intelektualca, svjedoka svojega vremena i kulturnih prilika i neprilika u Hrvatskoj, dugogodišnjega predsjednika Ogranka Matice hrvatske Split, koje zatvaraju troknjižje koje je sam autor označio imenom Litteraria, Muszicalia et Theatralia.

Riječ je o trodijelnom izdanju čiji je prvi dio, Litteraria — Književne teme, objavljen lani, a sada je kompletiran s ostalim dvama koje nose podnaslov Glazbene teme i Kazališne teme. O tom rođenom Dubrovčaninu, o njegovim posmrtno knjigama za koje je građu sakupljao i pripremao gotovo pedeset godina govorili su prof. Ivona Ajanović-Malinar iz Zagreba, prof. Frano Baras i prof. Josip Botteri Dini, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Split, koji je istaknuo kako svako novo objavljivanje djela Ivana Boškovića samo potvrđuje uvjerenje u vrijednost njegove pisane ostavštine i zasluge za hrvatsku kulturu. Izlaze na vidjelo cjeline njegovih neprestanih istraživanja, promišljanja i izričaja o zasebnim kulturno-umjetničkim područjima koja su ga zanimala i u kojima je djelovao i sam kao autor. Botteri je zatim istaknuo kako je Bošković po svojoj formaciji i po pristupu tim područjima bio tip klasičnog Europejca kršćanskog nadahnuća, kakav u današnje vrijeme u Hrvatskoj čini se kao da iščezava, zatim je naglasio kako najveće zasluge za objavljivanje toga troknjižja, u kojem su uvršteni tekstovi nastali u razdoblju od pedeset godina, ima neumorna gospođa Mara Bošković, udovica Ivana Boškovića. »U ime naše kulturne javnosti, a posebno u ime Matice hrvatske iskazujem joj dužnu zahvalnost i javnu pohvalu, njoj i djeci također, koji su svi pridonijeli da ovo djelo u najboljem svjetlu svjedoči u budućnosti duh Ivana Boškovića i njegov kulturni doprinos hrvatskoj kulturnoj baštini«, kazao je predsjednik splitskog Ogranka Matice hrvatske prof. Josip Botteri, naglasivši pritom kako postoje realni izgledi za nastavak tiskanja i drugih Boškovićevih rukopisa.

Komediograf ili lakrdijaš

U bogatoj spisateljskoj aktivnosti Bošković je istraživao hrvatsku glazbenu baštinu, proučavao je arhivsku građu ponajviše u splitskim i dubrovačkim arhivima, a zanimljivo je i to da je upravo on sredio glazbeni arhiv splitske prvostolnice — istaknula je predstavljajući knjigu Musicalia — Glazbene teme prof. Ajanović-Malinar. Zatim je kazala da je Bošković otkrio nove podatke o starim splitskim orguljašima i kapelnicima splitske katedrale. Primjerice otkrio je osam simfonija u rukopisu Julija Bajamaontija, a prije je bila poznata samo jedna i mnogo drugih povijesnih podataka koji ga uvrštavaju u svjetske istraživače, a njegovi su radovi objavljeni i u Americi i drugim europskim državama.

Treći svezak, Theatralia — Kazališne teme, ima tri dijela. U prvom Bošković donosi rasprave o Marinu Držiću kao komediografu ili lakrdijašu te o Marku Rašici kao scenografu dubrovačke praizvedbe Ekvinocija i njegove uspomene na Iva Vojnovića. U drugom dijelu osvrće se na operu kao glazbenoscensko djelo te na hrvatsku operu od Lisinskog do danas, i ulogama Ivana Zajca u razvoju hrvatske opere i zagrebačkog kazališta. U trećem dijelu govori o brojnim kazališnim izvedbama u Splitu i na dubrovačkim pozornicama. Prof. Baras kao njegov dugogodišnji prijatelj govorio je o Boškoviću kao kazališnom kritičaru, ali i kao glazbenom suradniku na Splitskom ljetu, koji je 1996. i 1997. godine objavio dva izdanja dramaturške obradbe Pjesme nad pjesmama. Naglasivši kako je od 1956. do svoje smrti, uz ostalo, objavio i nekoliko stotina članaka, studija i raspri s područja književnosti, muzikologije, teatrologije i likovnih umjetnosti te kazališnih, koncertnih, likovnih i književnih kritika.

Zadar

Lidrano 2004.

Pod pokroviteljstvom Zadarske županije, u organizaciji Srednje škole Stanka Ožanića 7. travnja održan je u prostorijama Ogranka Matice hrvatske Zadar tradicionalni susret Lidrano 2004, za srednje škole Zadarske županije, kojem je pristupilo četrnaest škola. Okupljene su pozdravili prof. Ivan Paštar, ravnatelj Srednje škole Stanka Ožanića i tajnik zadarskoga Ogranka Matice hrvatske, koji je naglasio da je najprirodnije da se susret održava u Matici hrvatskoj kao najstarijoj kulturnoj ustanovi, osnovanoj prije 162 godine, što ujedno može potaknuti mlade da se približe Matici i uključe u njezin rad pomlađujući je, prof. dr. sc. Vjekoslav Čosić, član Predsjedništva, i prof. Pavao Račić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Zadarske županije. U okviru literarnoga stvaralaštva natjecalo se trinaest učenika, a pobjednikom je proglašen Ivan Čeperković iz Pomorske škole Zadar, a za novinarski izričaj najboljim je proglašen Ante Ćurković iz Kemijske škole u Zadru. Najuređenijom web-stranicom proglašena je web-stranica Medicinske škole Ante Kuzmanića; za najbolji je školski list izabran list »Grafiti« Srednje škole kneza Branimira iz Benkovca. Najboljom dramsko-scenskom igrom proglašena je predstava Pustolovina u izvedbi jedanaest učenika Privatne gimnazije s pravom javnosti. Za pojedinačni nastup nagrađeni su Matija Major iz Nadbiskupske klasične gimnazije s pravom javnosti Zadar te Irena Bausović iz Ekonomsko-birotehničke i ugostiteljske škole Zadar. Prof. Ivan Paštar, u svojstvu tajnika Ogranka Matice hrvatske Zadar pobjednicima je darovao knjige u izdanju Matice hrvatske, istaknuvši da će Matica i dalje poticati svoju djecu te da se nada da će biti polazište i okupljalište za sljedeća Lidrana i slična natjecanja. Sudionici susreta Lidrano 2004 na kraju su razgledali tradicionalnu školsku uskrsnu izložbu.

Mostar

Počeli Dani MH Mostar

Međunarodna kulturna manifestacija Dani Matice hrvatske Mostar 2004, koja se održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Mostar, svečano je započela 12. travnja u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače proslavom 115. obljetnice Hrvatske glazbe Mostar, smotrom amaterskih puhačkih orkestara Bosne i Hercegovine. U programu su sudjelovali puhački orkestri Bosne i Hercegovine — Živinice, Nova Bila, Livno, Posušje, Trežibat, Humac, Mostar, gosti iz Republike Hrvatske, gradske glazbe Šibenik i Ston te mostarske mažoretkinje Zrinjski. U Umjetničkoj galeriji kraljice Katarine Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače otvorena je izložba slika i kipova naslovljena Vetera et sacra. U suradnji s franjevačkim samostanima u Hercegovini, po izboru fra Vendelina Karačića, izložena su likovna djela starih majstora iz franjevačkih samostana u Hercegovini. Iste večeri solisti i Salonski orkestar Državne operete Budimpešte izveli su koncert Operetno gala veče.

Čitluk

Pape i hrvatski književni jezik u XVII. stoljeću — Hrvatski među šest svjetskih jezika naslov je nove knjige dr. fra Stjepana Krasića, koja je o Uskrsu objavljena u sunakladništvu Ogranka Matice hrvatske Čitluk i Središnjice. U uvodnim napomenama autor pojašnjava otkriće do kojega je došao radeći na tekstu te knjige »...Istražujući u povijesnom arhivu nekadašnje Kongregacije za širenje vjere u Rimu, danas Kongregacije za evangelizaciju naroda... čitajući tako sadržaj koncepta jednog dekreta koji je 1622. u ime pape Grgura XV. izdao Zbor za širenje vjere, pogled mi se nenadano zaustavi na naredbi da se na svim visokim crkvenim školama na području Mletačke Republike osnivaju katedre za arapski i ilirski jezik... Nađoh jedan drugi, još važniji dekret istoga Zbora za širenje vjere, iz 1623. izdan u ime pape Urbana VIII, kojim se naređivalo da se na svim visokim crkvenim školama i sveučilištima kao što su bolonjsko, padovansko, pariško, bečko, louvensko, salamanško madridsko itd., uz hebrejski, pučki i klasični grčki, kaldejski (aramejski) i arapski, uči također i ilirski jezik. Više nisam imao sumnje da sam na pragu važnog znanstvenog otkrića. Radilo se o dokazima nevjerojatne afirmacije hrvatskoga kao jezika visoke kulture i znanosti iste razine na kojoj su u Katoličkoj crkvi bili držani u to vrijeme najvažniji svjetski jezici za proučavanje Biblije i crkvenih znanosti... Najveće me je iznenađenje čekalo na kraju kad sam, na svoje veliko zadovoljstvo, otkrio da su ti dekreti bili objavljeni i dostupni čak i onima koji nikad nisu stupili nogom u spomenuti arhiv, ali ih nitko dosad nije bio uočio.... Činjenica da je najviša vlast Katoličke crkve htjela da se u XVII. stoljeću hrvatski jezik uvede kao obvezan nastavni predmet na najpoznatijim europskim sveučilištima, i to u vrijeme kad su se budućem hrvatskom književnom jeziku tek postavljali temelji i određivao pravac budućeg razvitka, baca sasvim novo, dosad nepoznato svjetlo kako na sam jezik, tako i na važnost koju mu je pridavala Katolička crkva kao svjetska ustanova.« Djelo fra Stjepana Krasića baca novo svjetlo na povijest hrvatskoga književnoga jezika i velik je prinos u rasvjetljavanju do sada nepoznatih činjenica o vrijednosti i uvažavanju hrvatskoga jezika u minulim stoljećima.

»Cvitak, list za sretno djetinjstvo«, br. 8, god. IV, travanj 2004, koji u nakladi Ogranka Matice hrvatske Čitluk i UG Cvit iz Međugorja izlazi svakoga mjeseca tijekom školske godine, na tridesetak stranica donosi niz zanimljivih i poučnih priloga za mališane.

Imotski

Ogranak Matice hrvatske Imotski i Hrvatsko kulturno društvo Napredak iz Splita izdali su knjižicu karikatura S vedrije strane Biokova autora Josipa Ljubičića s predgovorom Mladena Vukovića. Osamdesetih i devedesetih Ljubičić je objavljivao karikature u »Večernjem listu«, »Slobodnoj Dalmaciji« i »Imotskoj krajini«, a ovo mu je prva samostalna knjiga karikatura. U svoj analitički rakurs stavlja Imoćane te autoironično analizira život i navike ljudi s toga područja. Ljubičićeve karikature sociološke su analize Imoćana i njihova mentaliteta, navika i poslovične domišljatosti.

Kastav

U kastavskoj čakavskoj vijećnici Ogranak Matice hrvatske Kastav i grad Kastav predstavili su knjigu čakavskoga pisca Dinka Slanyja Dječja usta i druge štorije. Kako je u uvodnom predstavljanju autora istaknuo mr. Branko Kukurin, predsjednik kastavskoga Ogranka, Dinko Slany jedan je od plodnijih čakavskih stvaralaca, odnosno pisaca koji na tragu primorskog izričaja izražavaju svoje viđenje života, kroz uvijek prisutnu šalu, pošalicu, smijeh i satiru. Slany piše na kraljevičkoj čakavštini koju, ako se potrude, mogu razumjeti i oni koji ne govore čakavski. Autor je na osebujan način predstavio nekoliko svojih crtica kao što su Dentjera, Mrtvi kanal, a nisu izostale ni neizbježne anegdote vezane uz njegov život, Vežicu i Korzo.

Knin

Na Svjetski dan poezije, 21. ožujka u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Knin kninski su književnici održali pjesničku večer. Pred pedesetak građana Knina nastupili su: Anto Ćorlukić, Anđela Jurčević, Kate Đonko i Andrija Čustonjić.

Druge godine za redom Ogranak Matice hrvatske Knin obilježava 6. travnja sjećanje na Francesca Petrarku. (Šestoga travnja 1327. Petrarca je u crkvi Svete Klare u Avignonu prvi put vidio Lauru.) Zahvaljujući prijevodima Frane Čale te esejističkim i književnoteoretskim tumačenjima akademika Mirka Tomasovića, dosljednoj borbi za petrarkizam dr. sc. Sanje Roić, održana je književna večer ljubavne poezije na kojoj su nastupili: Anto Ćorlukić, Kate Đonko, Anđela Jurčević, Ante Čustonjić i Fabijan Lovrić. Lovrić je govorio o životu i djelu Francesca Petrarke, a najmlađi su članovi kninskoga Ogranka izložili, uz pomoć svojega Likovnog odjela, radove, izložbu kojih je otvorio Nenad Damjanović, pročelnik za društvene djelatnosti u gradu Kninu.

Dvadeset i petoga ožujka u velikoj dvorani zgrade Stare gimnazije Ogranak Matice hrvatske Knin organizirao je predstavljanje knjige Stipe Božića Sedam svjetskih vrhova na najvišim planinama svih kontinenata. U prvom dijelu predstavljanja prikazan je polusatni videofilm o najzanimljivijim detaljima osvajanja najviših vrhova svijeta. Domaćinom je večeri bio dr. sc. Jozo Bošnjak, o knjizi je govorio Fabijan Lovrić, književnik, u ime Poglavarstva grada Knina goste je pozdravio Mato Milanović, dogradonačelnik Knina, a u ime Saveza športova grada Knina gospodin Jure Zečević. Kninjani su se pobrinuli da jednom od najvećih alpinista svijeta uruče mnoštvo darova, koje su darovali: kninski Ogranak, Poglavarstvo grada Knina, Kninski muzej, udruga Tkanica Knin, travar Pero Antičević i slikar Mijat Marić. Interes je bio tako velik da je dvorana bila pretijesna za sve koji su došli na predstavljanje knjige Sedam svjetskih vrhova. Dragoga gosta Stipu Božića u samostanu Sv. Ante u Kninu ugostio je Petar Klarić, gvardijan franjevačkoga samostana.

Koprivnica

Koprivničko gradsko poglavarstvo, nakon što je odlučilo preuzeti organizaciju manifestacije Galovićeva jesen 2004, osnovalo je i imenovalo odbor za organizaciju za ovu godinu, koji će utvrditi i realizirati program te kulturne manifestacije. Za predsjednika odbora imenovan je Marijan Špoljar, a članovi su Dražen Ernečić, Maja Gjerek Lovreković, Božica Jelušić, Ivan Pakasin, Vjekoslav Prvčić i Dijana Sabolović-Krajina. Galovićevu jesen zajednički organiziraju Ogranak Matice hrvatske Koprivnica, Društvo hrvatskih književnika i Grad Koprivnica. Grad Koprivnica osigurava i jednu od novčano najbogatijih književnih nagrada u državi za književno djelo zavičajne tematike, odnosno dijalektalne književnosti, izdano u prethodnoj godini.

Makarska

Devetnaestoga ožujka Ogranak Matice hrvatske Makarska održao je sedmu izbornu skupštinu. Iz izvještaja o prošlom dvogodišnjem djelovanju vidljiv je kontinuiran i raznolikošću bogat rad. Zastupljena su brojna predavanja iz povijesti, književnosti, filozofije, religije, etike; predstavljene su knjige od kojih su mnoge izazvale veliko zanimanje i posjećenost, održane su pjesničke večeri, koncerti, organizirani susreti, gostovanja i suradnja s drugim ograncima. Dani Matice hrvatske potpuno su zaživjeli s bogatim dvodnevnim programom. Tiskano je osam vrijednih i zanimljivih knjiga, a posebno je istaknuto uključivanje mladih kao samostalnih predavača sjajno obrađenih tema. Prihvaćeni su i neki novi oblici rada koji bi mogli proširiti i obogatiti Matičino djelovanje. Na skupštini je za predsjednicu makarskoga Ogranka ponovno izabrana prof. Ankica Ravlić. Dopredsjednik je Ante Škrabić, tajnica Nada Beuc, a rizničarka Marija Pejić. Članovi su uprave Valentina Milunović, Marina Jurišić, Ivan Ivanda, Ivan Dužević i Luka Tomić, a članovi Nadzornoga odbora Željko Štenger, Vojislav Malešević i Marin Nemčić.

Ivna Talaja autorica je knjige duhovne poezije Otisak Neba, koju je izdao Ogranak Matice hrvatske Makarska, a koja je 20. ožujka predstavljena u staroj franjevačkoj crkvi u Makarskoj. Program predstavljanja vodila je Žana Šulenta, novinarka »Slobodne Dalmacije«, a uz autoricu o knjizi su govorili profesorica hrvatskoga jezika i književnosti Ankica Ravlić, predsjednica makarskoga Ogranka, dr. Ivan Bodrožić, profesor na splitskom Katoličko-bogoslovnom fakultetu i predsjednik Tiskovnog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije te Stanko Bašić, profesor hrvatskoga jezika i književnosti, novinar »Slobodne Dalmacije«. Prof. Ankica Ravlić, govoreći o knjizi Otisak Neba, istaknula je kako pjesnikinja čitatelja stihovima uvodi u svoje molitvene prostore, tihe, svečane, milosne, pred oltar, hostiju i Presveto, koji nisu tajna, nego znakovi Božje ljubavi, u čijim se otiscima zrcali ispunjena milosnim darovima, na koje odgovara uzdasima zahvalne duše. Sa stručno teološke strane o poruci knjige govorio je dr. Ivan Bodrožić, koji je naglasio kako u toj poeziji sve ide k ushitu u sjedinjenju s nebom. Tekstom knjige u biblijskom duhu autorica svoju riječ prihvaća i podređuje višnjem nadahnuću. Osjeća se kao svetopisac koji piše ono što mu je diktirano i piše za onoga od koga dolazi diktat. U pjesničko-religioznom zanosu ide dotle da ne pripada više sebi, nego Njemu, kao što ni poezija nije njezina nego Njegova. Zaključujući predstavljanje knjige Stanko Bašić istaknuo je kako »autoričine kratke pjesme svojom lapidarnošću, visokim stupnjem metaforike i simbolizacijom iskustva teže prema uvlačenju čitatelja u neki dublji svijet, svijet mnogo dublje doživljene kršćanske duhovnosti«. Svojim su pjevanjem i recitacijom predstavljanje te zbirke pjesama uveličali Petar Kelvišer, Mirko Violić i Teo Erceg.

Mostar

U povodu skorašnjega početka međunarodne kulturne manifestacije Dani Matice hrvatske Mostar 2004, krajem ožujka u Matičinim prostorijama u Mostaru održali su sastanak Josip Muselimović, predsjednik mostarskog Ogranka, Dragan Čović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Miroslav Čorić, predsjednik vlade Hercegovačko-neretvanske županije i Ljubo Bešlić, dogradonačelnik Mostara. Čović je istaknuo kako ove godine manifestacija ima posebnu dimenziju, jer će se u Mostaru organizirati nekoliko vrlo važnih kulturnih događaja, kao što je i otvaranje Staroga mosta. Naglasio je kako daje punu potporu toj manifestaciji te da će Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, kao pokrovitelj, stvoriti sve potrebne uvjete za njezinu realizaciju. Ljubo Bešlić dodao je kako je grad Mostar sve prepoznatljiviji upravo po Danima Matice hrvatske, jedinstvenu događanju u Bosni i Hercegovini.

Tribina pod naslovom Interpersonalna komunikacija održana je 22. ožujka u velikoj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru. Organizator tribine je Ogranak Matice hrvatske Mostar, a gost i predavač mr. fra Iko Skoko.

Glasovi iz Propunte naslov je zbirke pripovjedaka Miljenka Buhača, koja je potkraj ožujka u organizaciji mostarskoga Ogranka predstavljena u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače.

U Svečanoj dvorani Fakulteta strojarstva i računalstva u Mostaru, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Mostar, Pedagoškoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Nakladno istraživačkoga-zavoda Politička kultura i Atlantskoga vijeća Republike Hrvatske, 2. travnja predstavljene su tri knjige zagrebačkih autora. Riječ je o knjigama Politika i diplomacija prof. dr. Radovana Vukadinovića, jednog od vodećih europskih i svjetskih teoretičara na polju međunarodnih odnosa, Leksikon Europske unije prof. dr. Vlatka Milete, stručnjaka na polju znanstvene ekonomske misli u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, i Euroatlantizam doc. dr. Lidije Čehulić, cijenjene stručnjakinje za noviju američku politiku i istraživanja cjeline euro-atlantskih odnosa.

Osijek

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Osijek, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Filozofskoga fakulteta i Hrvatskoga znanstvenoga zavoda iz Pečuha 2. travnja u Svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta održan je jednodnevni znanstveni skup Zlatni danci 6 — Život i djelo(vanje) Ivane Brlić-Mažuranić. Na skupu su sudjelovali znanstvenici iz Hrvatske, Maribora, Pečuha i Lvova.

Ozalj

Ogranak Matice hrvatske Ozalj, Pučko otvoreno učilište — Knjižnica Ivana Belostenca i Družba braće hrvatskoga zmaja organizirali su dvadeset i šestoga ožujka, na Studijskom odjelu knjižnice u Starom gradu Ozalj, stručno predavanje pod naslovom Alergijski rinitis o kojem je govorila mr. ph. Nives Perašin. U dijelu predavanja bilo je riječi o štetnosti i širenju sve rasprostranjenije ambrozije.

Pag

Tridesetoga ožujka bogatim je programom obilježen Dan grada Paga. Godine 1244. grad Pag Bulom Bele IV. dobio je status slobodnoga kraljevskoga grada te se nakon dodjele statusa počeo ubrzano gospodarski razvijati. U povodu sedamsto šezdeset godina statusa slobodnoga kraljevskoga grada, čime su Pažani postali građani, održana je svečana sjednica Gradskoga vijeća, na kojoj je o prošlosti i sadašnjosti grada Paga govorio Andreja Bukša, gradonačelnik Paga, sv. misu u Zbornoj crkvi Marijina Uznesenja predvodili su zadarski nadbiskup msgr. Ivan Prenđa i don Srećko Frka Petešić, paški nadžupnik i kanonik. U organizaciji paškoga Ogranka Matice hrvatske i Nadžupnoga ureda u Pagu predstavljena je knjiga Spomenica paškog kaptola autora dr. sc. Ante Gulina i dr. sc. Mira Granića, koja je vrijedan povijesni dokument grada. O knjizi su govorili akademik Franjo Šanjek, dr. sc. Damir Karbić i autori. Dr. Granić u govoru je istaknuo kako je paški kaptol srednjovjekovna ustanova, koja ima povijesno i kulturno značenje za grad i regiju. »U ovoj sam knjizi preuzeo na sebe obvezu obraditi drugi dio, a to je povijest Paga koja govori o okolnostima u kojima je paški kaptol spašen. Mi smo na hrvatskoj obali imali stare biskupije, kao što su rapska i ninska, koje su nestale jednim potezom pera, no, paški kaptol nije nestao. Svi paški kanonici od srednjega vijeka pa do kraja 20. stoljeća živjeli su s Pagom, oni su bili dio Paga i njegova identiteta. Iznimno sam ponosan što je Pag imao i ima svoj kaptol, a još više na ovaj trajni spomen o njegovu postojanju«, istaknuo je dr. Granić.

Pečuh

Ogranak Matice hrvatske Pečuh i Župni ured Nijemet 28. ožujka obilježili su u nijemetskoj crkvi 130. obljetnicu rođenja Bele Horvata. Misno slavlje predvodio je dekan, župnik Stjepan Zagorac, a u spomen Beli Horvatu govorili su dr. Janja Prodan Život i djelo Bele Horvat i mr. Stjepan Blažetin Bela Horvat prevoditelj Petöfija. Prigodom polaganja vijenca na grob Bele Horvata prigodno je slovo održala Anet Goršić, a recital Slaven Vidaković. Ogranku Matice hrvatske Pečuh materijalnom je potporom za ostvarenje toga program pomogla Javna zaklada za nacionalne i etničke manjine.

Podstrana

Na večeri poezije u stobrečkom klubu Maruana podstranski je Ogranak Matice hrvatske u okviru pjesničke večeri predstavio je novu zbirku pjesama solinskoga pjesnika Petra Opačića Rajski vrtovi, objavljenu u izdanju Naklade Bošković. Riječ je o osmom pjesničkom naslovu dugogodišnjega urednika splitskih »Mogućnosti«, kojem svakako treba pridodati i prevodilački rad na Suvremenoj anglosaksonskoj književnosti, ali i izbor književnih tekstova o Solinu objavljen u Salona aeterna, nedavno objavljenoj u izdanju splitskoga Književnog kruga. O Opačićevim stihovima govorili su Zlatko Juras, haiku pjesnik, u ime domaćina, koji u originalnom rukopisu vidi autentični pjesnički glas što u konkretnom naslovu korespondira s biblijskim motivom izgona iz raja. Pjesnik Zvonimir Penović naveo je kako je autor i u ovoj svojoj zbirci apostrofirao ono što je književna kritika o Opačiću već uočila, a to je da operira impulzivnim moćima jezika, da bi se sačuvao u dosljednosti izbjegavanja vanjskih rasporeda.

Rijeka

»Dometi«, znanstveno-kulturna smotra Ogranka Matice hrvatske Rijeka, br. 1-4/2002, god. 12, nakon dugo vremena ponovno je pred čitateljima. Tematski dio broja jest Hrvatski pravopis 1892-2002, a kako je kod »Dometa« uvriježeno da tematski dio uređuje uvijek drugi vanjski urednik, ovaj je put to učinila dr. sc. Nataša Bašić. Njezina je nakana bila da okupi najbolje hrvatske jezikoslovce suprotstavljenih pogleda, u vjeri da će njihova suprotstavljanja pridonijeti razvoju kritičke jezično-pravopisne misli i promicanju kulture hrvatskoga jezika i pravopisa te najposlije uroditi sporazumom o pravopisnim načelima koja bi bila prihvatljiva svima. O hrvatskome pravopisu pišu Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Stjepko Težak, Milan Moguš, Stjepan Babić, Josip Silić, Ivo Pranjković, Sanda Ham i Nataša Bašić. Glavni je urednik časopisa Darko Deković, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Rijeka.

Razred za more Ogranka Matice hrvatske Rijeka 15. travnja u Mramornoj dvorani Pomorskoga i povijesnoga muzeja Hrvatskoga primorja predstavit će knjigu Radojice Frana Barbalića i Iva Marendića Onput, kad smo partili / Zapisi o posljednjim kvarnerskim jedrenjacima, u izdanju riječkoga Ogranka Matice hrvatske. Djelo i autore predstavit će Igor Zidić, Ivan Rogić-Nehajev, Darko Deković, Goran Crnković i Josip Vicelja uz koje će u dijelu programa nastupiti Dražen Mikulić, glumac i ženska klapa Luka.

Samobor

Od 11. do 13. ožujka u Pučkom otvorenom učilištu otvorena je samostalna izložba samoborskoga slikara Milana Kuhara Pile, člana Likovnog odjela Ogranka Matice hrvatske Samobor, polaznika Ateljea 25 POU Zagreb, u klasi prof. Dubravka Lepeja.

Slatina

U susjednim mađarskim županijama Baranja i Somody živi više od sedamdeset tisuća Hrvata s kojima mnoge udruge i organizacije u Hrvatskoj sve bolje surađuju. Dvadeset i sedmoga ožujka u jednodnevnom su posjetu Slatini bili polaznici jednogodišnjega tečaja hrvatskoga jezika iz prijateljskoga grada Szigetvara. S najvažnijim kulturnim aktivnostima u Slatini goste je upoznala Danica Krehula, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Slatina, koja im je tom prigodom darovala vrijedne knjige Matice hrvatske, a u Gradskoj knjižnici primili su ih Pavao Čačić, predsjednik Gradskog vijeća Salatine, i Milan Asić, dogradonačelnik.

Šibenik

U prostoru knjižare Matice hrvatske u Šibeniku postavljena je izložba Ljube Jurina, člana Odjela za likovne umjetnosti Ogranka Matice hrvatske Šibenik. Ljubo Jurin predstavio se minijaturama interijera i pejzaža u tehnici ulja na platnu.

Udbina

Na književnoj tribini Matice hrvatske, u Osnovnoj školi Kralja Tomislava u Udbini 31. ožujka predstavljena je biblioteka Matice hrvatske Stoljeća hrvatske književnosti. Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti na neki je način zamijenila biblioteku Pet stoljeća hrvatske književnosti i ispravila starije propuste. Što je najvažnije, ona u potpunosti poštuje piščev jezik i ne robuje tome kako je postupao netko od urednika, znači — pisce ne ispravlja, nego u potpunosti poštuje slobodu izražavanja pisca i jezične razlike štokavskoga, čakavskog i kajkavskog. Biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti predstavio je akademik Nedjeljko Mihanović, koji je govorio o novoj koncepciji hrvatske književnosti u kojoj su slabo bili zastupljeni i nepravedno izostavljeni iz korpusa hrvatske književnosti religiozni pisci Izidor Poljak, Rajmund Kupareo, Lucijan Kordić, Jeronim Korner, Ante Jakšić, Srećko Karaman te mnogi drugi, koji su u novoj koncepciji Stoljeća hrvatske književnosti, čiji je glavni urednik akademik Vlatko Pavletić, dobili zasluženi prostor. Odabrane tekstove iz poznatih djela hrvatske književnosti čitali su Ivan Janjić i Ivan Pavlović, a posjetitelji su mogli nabaviti knjige iz te Matičine edicije po popularnim cijenama.

Varaždin

Ernest Fišer, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Varaždin, uručio je je vrijedna izdanja Matice hrvatske lepoglavskim učenicima, koji su napisali najljepše pjesme i prozne radove s temom ljubavi prema domovini, prirode i ekologije te njihovim mentorima i školama. Najavio je i tiskanje knjige u kojoj će biti objavljeni dječji radovi.

Vinkovci

Dvadeset i šestoga ožujka u dvorani Ogranka Matice hrvatske Vinkovci otvorena je izložba fotografija članova Foto-kino kluba Baranja iz Belog Manastira. Tridesetak su radova izložili Goran Antić, Goran Rosić, Aleksandar Mezga, Deže Kučera i Miljenko Borenović.

Otočki slikar Josip Božičević, jedan od utemeljitelja likovne udruge Otočki vir i njezin predsjednik, u Galeriji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci izložio je svoje najnovije radove u tehnici vitraja. Desetak radova izrađenih od dijelova obojenoga stakla na specifičan način, s tematikom Slavonije, Vinkovčani će moći vidjeti do 16. travnja.

Nakon uspješne suradnje s hrvatskom glazbenom scenom mladih, Vinkovačka glazbena scena, koju, pod pokroviteljstvom Gradskoga poglavarstva, organiziraju Ogranak Matice hrvatske Vinkovci i Osnovna škola Josipa Runjanina, koncertnu sezonu nastavljaju organizacijom koncerata u suradnji s Koncertnom direkcijom Zagreb. Trećega travnja održan je u Koncertnoj dvorani Glazbene škole, a vinkovačkoj se publici predstavio Domagoj Pavlović, klarinetist, i Kvartet Porin. Na programu su bili Kvintet za klarinet i gudački kvartet Borisa Papandopula i Peti gudački kvartet u B-duru, op. 92 Dmitrija Šostakoviča.

Vukovar

Dvanaestoga travnja u Pastoralnom centru sv. Bona predstavljena je prva knjiga u nakladi Ogranka Matice hrvatske Vukovar — knjiga U potrazi za istinom / Martirij Hrvata u Vukovaru 1941 — 1945. Mirka Kovačića, koja govori o stradanjima Hrvata u Vukovaru nakon što su partizani 12. travnja 1945. ušli u Vukovar i oslobodili ga. O knjizi su govorili dr. sc. Vlado Horvat, recenzent, mr. sc. Zlatko Virc, urednik i autor, a prije predstavljanja knjige u crkvi sv. Filipa i Jakova msgr. Josip Mrzljak, pomoćni zagrebački biskup, služio je sv. misu zadušnicu.

U rujnu ove godine vukovarski Ogranak Matice hrvatske planira objaviti monografiju vukovarskih razglednica, koje prikazuju grad Vukovar u razdoblju od 1933. do 1991. Vlasnik većine razglednica je inž. Branko Božić, kolekcionar razglednica s motivima Vukovara, koji danas posjeduje zbirku od šesto i pedeset razglednica, a nabavlja ih iz cijele Europe. Sakupljanjem razglednica počeo se baviti 1995, dok se nalazio u progonstvu u Vinkovcima a na pitanje zašto ih sakuplja možda je najbolje odgovorio Pavao Pavličić, također Vukovarac, koji je rekao da su Vukovarci tada, u progonstvu, »tražili sjećanja na svoj Vukovar«. Gospodin Božić smatra da monografija treba započeti prvom razglednicom Vučedola, a završiti ruševinama nastalim 1991.

Viškovo

Dan Matice hrvatske Viškovo obilježen je 19. ožujka u Domu Marinići predstavom Uličarka s kamelijama u izvedbi Dramske grupe riječkog Ogranka Matice hrvatske. Bio je to dar riječkoga Ogranka, kojim je nastavljena dugogodišnja suradnja dva Matičina ogranka. Likove su utjelovili mladi glumci Nada Boban i Luka Lenac, uz sudjelovanje članica Baletnog studija Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca — Ive Tuhtan, Larise Štefančić i Sanje Drakulić, koje su izvele plesne točke u koreografiji Oxane Brandiboure. Predstavu su režirali Darko Deković i Sandra Vrkić.

Zenica

Ogranak Matice hrvatske Zenica i Katolički školski centar Sv. Pavla iz Zenice organizirali su 26. ožujka predavanje iz povijesti s temom Bosansko-humski krstjani kao dio religiozno-socijalnih pokreta u Europi razvijenoga srednjeg vijeka, kojom je započeo ovogodišnji ciklus tribina i predavanja zeničkoga Ogranka. U prepunom amfiteatru Katoličkoga školskog centra Sv. Pavla predavanje je održao akademik Franjo Šanjek, poznati hrvatski povjesničar, u povodu svoje posljednje knjige Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima od trinaestog do petnaestog stoljeća, koja je objavljena prošle godine i doslovno razgrabljena. Voditelj je bio je prof. Dragan Gavran, tajnik Ogranka Matice hrvatske Zenica, povjesničar i glavni urednik časopisa »Krijesnica«. Nakon tribine razgovaralo se sa zainteresiranim slušateljima te zanimljive povijesne tematike, gdje je akademik Šanjek stručno, strpljivo i argumentirano odgovarao na sva postavljena pitanja Na pitanje odakle njegova povijesna preokupacija za crkvu bosansko-humskih krstjana Šanjek je odgovorio: »Moga mentora na studiju religiozne povijesti na pariškoj Sorboni nije zanimala povijest hrvatskih dominikanaca, nego povijest religioznih pokreta kršćanskoga srednjovjekovlja te sam se zbog toga odlučio za crkvu bosansko-humskih krstjana. Većina je povijesnih vrela o bosansko-humskim krstjanima povjesničarima poznata, ali je nedostajala kritična obrada.« Na kraju tribine Dragan Gavran darovao je akademiku Šanjeku prigodan suvenir, repliku ploče Sudije Gradiše iz vremena Kulina-bana.

A. Č.-K.