Filozofija znanosti

»Croatian Journal of Philosophy«, sv. III, br. 9, gl. ur. Snježana Prijić Samaržija, Kruzak, Zagreb, 2003.

Novi broj ovoga filozofskog časopisa u cijelosti je posvećen tridesetoj obljetnici održavanja tečaja Filozofija znanosti u sklopu dubrovačkog Inter-University Centra. Pod vodstvom Kathleen Wilkes, Jamesa Roberta Browna, Williama Newtona-Smitha, Srđana Lelasa i ponajviše utemeljitelja tečaja i inicijatora osnivanja IUC-a Ivana Supeka, u ovih trideset godina tečaj filozofije znanosti nije samo proširio znanstvene obzore uspješno spajajući filozofske, fizikalne, matematičke, biologijske, ali i društvene pristupe, nego je dugo vremena bio jedno od zaista rijetkih mjesta na kojem su se znanstvenici iz tada podijeljene Istočne i Zapadne Europe mogli sastajati i razmjenjivati stručna mišljenja i politička stajališta. Osim toga, taj je tečaj odigrao ključnu ulogu u upoznavanju domaće znanstvene javnosti s recentnim svjetskim zbivanjima iz tog područja. Posebna je vrijednost i moralna vertikala održavanje tečaja za vrijeme najžešćih napada na Dubrovnik, kada je i sama zgrada centra teško oštećena. Stoga je povijest toga tečaja, kao i nešto mlađega tečaja Socijalne filozofije, važna kako u znanstvenom tako i u simboličkom smislu.

Tekstovi koji se nalaze u ovom broju uži su izbor radova znanstvenika koji su posljednjih godina sudjelovali u radu tečaja. Priređivač Nenad Miščević izabrao je šest radova koji širinom svog pristupa, od filozofije, biologije, psihologije i lingvistike, na najbolji način prezentiraju šarolikost raznorodnih pristupa temi filozofije znanosti. Paul Thompson usredotočuje se na filozofski pristup analizi nekih bioloških sustava. Georges Rey u prilično se opsežnu tekstu bavi Wittgensteinom i mentalnim fenomenima, a William Seager znanstvenim i logičkim interpretacijama filozofije uma. James McGilvray u kartezijansko-lingvističkoj analizi ispituje Descartesove koncepcije zdrava razuma i znanstvenih koncepata. Rad Brysona Browna govori o empirizmu i skepticizmu osjetila u Humeovoj filozofiji, a Janez Bregant analizira problem kauzalnosti na jednom specifičnom primjeru. Uz to, u ovom broju nalazi se intervju s Ivanom Supekom, tadašnjim rektorom Zagrebačkog sveučilišta, u kojem opisuje duhovnu i političku klimu u kojoj je nastajao dubrovački IUC, a tu je prisjećanje na Kathleen Wilkes, veliku prijateljicu Dubrovnika i Hrvatske i osobu koja je četvrt stoljeća aktivno i organizacijski sudjelovala u radu tečaja. Nakana je uredništva da još jedan broj časopisa posveti upravo filozofiji znanosti.

Tonči Valentić