Droga ne stvara umjetnike

Droga ne stvara umjetnike

Kao središnja tema sudionike je zaokupila povezanost alkohola i stvaralaštva jer poznato je da se umjetnost kao stvaralački izričaj i način slavljenja života još od najdavnijih vremena povezuje s uporabom stimulativnih sredstava

Matica hrvatska 1. travnja organizirala je okrugli stol s temom Stvaralaštvo i psihostimulativna sredstva, a sudjelovali su psihijatri i liječnici, književnici i glazbenici — Bartul Matijaca, Tonko Maroević, Borivoj Radaković, Zvonimir Milčec, Ljubica Uvodić-Vranić, Darko Glavan, Nada Matović, Duško Wölfl, dok je voditelj bio Darko Breitenfeld.

Pozdravnu riječ okupljenima uputio je potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, koji je tom prigodom istaknuo kako stvaralaštvo treba razvijati na svim razinama, a rasprava je o njemu uvijek dobrodošla i potrebna. Voditelj Darko Breitenfeld, po struci psihijatar, istaknuo je kao zadaću okruglog stola stjecanje novih spoznaja, ali i poticaj za održavanje novih sastanaka.

Kao središnja tema sudionike je zaokupila povezanost alkohola i stvaralaštva jer poznato je da se umjetnost kao stvaralački izričaj i način slavljenja života još od najdavnijih vremena povezuje s uporabom stimulativnih sredstava od kojih alkohol zauzima visoku poziciju, a među umjetnicima kao njegovi najveći konzumenti, kao i konzumenti ostalih stimulativnih sredstava, oduvijek su se najviše isticali književnici i glumci. Kao dobar primjer za proučavanje alkohološkoga stanovišta navedena je jedna od najpoznatijih knjiga svjetske povijesti, Biblija. No, složili su se sudionici, iako se njihovim konzumentima, a ponekad i onima sa strane, čini da alkohol i ostala psihostimulativna sredstva potiču umjetnički rad, ona umjetnika onesposobljuju za staložen rad, a često dovode i do tragičnih posljedica poput samoubojstva samih autora, a svojim stvaralačkim djelima na taj čin navode i njihove konzumente, stoga sudionici upozoravaju kako se obični ljudi ne bi trebali zavaravati lažnom srećom.

Uz alkohol kao stimulativna sredstva koriste se i razni drugi opijati, od opija, heroina, metadona, do kokaina, hašiša i ostalih opojnih sredstva, od kojih je većina bila poznata i u prošlosti. Djelovanje tih sredstva na samo stvaralaštvo najbolje bi mogli opisati sami umjetnici, a kao primjer jednoga koji je o tome progovorio na skupu citiran je pjesnik Baudelaire, koji je kao uživalac opijata na kritički način opisivao svoja iskustva.

Stvaralaštvo, kao vrlo širok pojam i široko područje, zahtijeva od stvaralaca određena žrtvovanja, a u takvu načinu života opijati su velik izazov, a zabrane u takvim situacijama često postaju stimulativnije od samih opijata. Mišljenje nekih od prisutnih jest da se kao posebno jasan primjer za egzibicionizam i iskustvo novoga, a time i konzumiranja različitih stimulativnih droga, u proteklom stoljeću pokazao svijet glazbe. Kao primjer navedeno je razdoblje psihodeličnoga rocka iz druge polovice šezdesetih godina, kada su vodeći rock autori toga vremena naslovima i sadržajem svojih skladbi gotovo neskriveno agitirali u korist LSD-a i drugih narkotika, dok je sama psihodelična glazba predstvaljala usmjerenje rock scene koje je pokušavala stvoriti glazbu koja bi svojim intenzitetom i izražajnošću pokušala dosegnuti učinke psihostimulativnih sredstava, ali je u konačan rezultat toga razdoblja, uz desetke antologijskih ostvarenja što su bitno izmijenila povijest i estetiku rock-glazbe, na tisuće je kemijski induciranih ljudskih olupina.

Gledajući tijekom povijesti, zaključili su sudionici okrugloga stola, nisu svi uživatelji psihostimulativnih sredstava nužno stvorili vrijedna umjetnička ostvarenja, a nerijetko su postajali i njihove žrtve. Ne postoji droga koja će od čovjeka napraviti umjetnika ako on to već nije, ako to već ne posjeduje u sebi.

Antonija Vranić

Znanstveni skup s temom Demografski i zdravstveni problemi hrvatskoga školstva u MH

Skrb o djeci

Donesen je zaključak o nužnosti izrade nacionalne strategije za djecu, koja bi niz postojećih deklarativnih dokumenata konkretizirala, ali i financijski poduprla odgovarajuća rješenja u prilog djece i mladih

Matica hrvatska 5. i 6. travnja organizirala je znanstveni skup s temom Demografski i zdravstveni problemi hrvatskoga školstva.

Prisutne je pozdravila pročelnica Odjela za školstvo i jedna od organizatorica skupa Jagoda Blažina-Miličević, istaknuvši kao poticaj za njegovu organizaciju alarmantno stanje na području demografije u Hrvatskoj, dok je suorganizator Josip Grgurić istaknuo dužnost struke da pruži znanstvene spoznaje te je kao zadatak skupa istaknuo izradu nacionalnoga plana za djecu koji bi uz probleme školske djece obuhvaćao i probleme djece od njihova najranijega razdoblja, prenatalnog, te je u skladu s tim organiziran i program znanstvenoga skupa.

Prisutnima se obratila i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, istaknuvši zadovoljstvo što je Matica hrvatska prepoznala demografski problem kao sveprisutan te je naglasila kako je svako ulaganje u djecu ulaganje u budućnost. Također je izrazila nadu da će projekt ovoga znanstvenoga skupa iznjedriti kvalitetne prijedloge, a sve one koji ih imaju pozvala je da se obrate Vladi i njezinu Ministrastvu.

Također je najavila nove mjere Hrvatske vlade koje bi trebale zaustaviti katastrofalni demografski trend. Nenad Marković iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa naglasio je kako zdravstvo i školstvo zajedno mogu mnogo učiniti u promicanju zdravlja i demografije, stoga pozdravlja svaki skup sličan ovomu u Matici hrvatskoj, a organizatorima upućuje čestitke.

Prisutne je pozdravio i predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, istaknuvši nadu da će skup dati odgovore na probleme koji nas tište, a demografski je jedan od najvećih problema moderne Hrvatske, pa je sudionicima skupa poželio mnogo uspjeha u radu.

Zanimljiva izlaganja

U radnom djelu znanstvenog skupa održana su brojna zanimljiva izlaganja. Prvoga dana o temi Demografski trend u Republici Hrvatskoj govorio je Anđelko Akrap s Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu, a gost iz Japana s Women’s Medical University u Tokiju govorio je o Važnosti njegovanja topline i ljubavi prema djeci i napretku neonatologije i perinatologije u Japanu. Istoga dana Lada Magdić iz Klinike za ženske bolesti i porode KBC Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorila je o Postojećoj depopulaciji i stanju planiranja obitelji u Republici Hrvatskoj, dok je o Humanizaciji u perinatalnoj zaštiti — gledištu ginekologa govorio Ratko Matijević iz Klinike za ginekologiju i porodništvo Medicinskoga fakulteta u Zagrebu, Opće bolnice Sveti Duh, a Milan Stanojević, s iste Klinike, govorio je o Perinatalnoj zaštiti u Republici Hrvatskoj na početku novoga milenija — gledištu neonatologa. Urelija Rodin, iz Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, održala je predavanje o Uzrocima pobola i smrti u dječjoj dobi.

Drugi radni dan skupa započet je predavanjem Josipa Grgurića, iz Hrvatskog pedijatrijskog društva, s temom Pedijatrijski pogled od bolesti do zdravlja, a Andreja Kostinčer Pojić, iz Primarne zdravstvene zaštite, govorila je o Stanju u hrvatskoj pedijatriji danas. Vesna Jureša iz ŠNZ Andrija Štampar Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorila je o Zdravlju školske djece i mladih i preventivnim programima. Istoga dana predavanje su održali i Miroslav Pospiš iz Centra za neurorazvojne poremećaje iz Opće bolnice u Varaždinu, s temom Poremećaji edukacijskog zdravlja, Aida Mujkić, iz ŠNZ Andrija Štampar Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s temom Sustavna zdravstvena skrb o djeci u predškolskim ustanovama, a Katica Antonić Degač i suradnici iz Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo priredili su predavanje o temi Prehrambene navike i uhranjenost školske djece. Časnica za vezu Svjetske zdravstvene organizacije za Hrvatsku Antoinette Rak Kaić govorila je o SZO — globalnoj strategiji za unapređenje zdravlja, prehrane i tjelesne aktivnosti, s posebnim osvrtom na mlade. U završnom djelu skupa izlaganja su imali Zorica Marjanović Durman, iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, s temom Nasilje među djecom, a njezin kolega Zoran Vidak govorio je o Problemima nasilja nad djecom — pokazateljima u 2003. godini, dok je Sanja Boban iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Zagrebu govorila o Problematici školske djece — iskustvima Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež.

U raspravama koje su pratile oba dana znanstvenoga skupa donesen je zaključak o nužnosti izrade nacionalne strategije za djecu, koja bi niz postojećih deklarativnih dokumenata konkretizirala, ali i financijski poduprla odgovarajuća rješenja u prilog djece i mladih. Hrvatska bi suvremene smjernice za optimalizacijom ranog razvoja djece trebala pretvoriti u konkretnu praksu.

Antonija Vranić

Ciklus Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj

Najava koncerta Brune Vlaheka

U sklopu ciklusa Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj 19. travnja koncert će održati pijanist Bruno Vlahek, a na programu će se naći djela Fredericka Chopina, Igora Stravinskog, te praizvedba djela hrvatskoga autora Davora Bobića.

Bruno Vlahek (1986) student je Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Na Hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa bio je apsolutni pobjednik 1999. i 2001, a dobitnik je i prvih nagrada u kategoriji komornih ansambala 1997. i 1999. Prvu nagradu osvojio je i na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Pinerolo, a Grand Prix Lions Cluba Rijeka 2001. dobio je za najbolju izvedbu djela hrvatskoga skladatelja. Godine 2003. na 3. međunarodnom natjecanju za mlade pijaniste — EPTA u Osijeku osvojio je treću nagradu, a iste godine imao je i uspješan nastup uz Simfonijski orkestar Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Održavao je solističke nastupe kao i uz komorne ansamble i orkestre u Hrvatskoj i inozemstvu te se usavršavao kod uglednih profesora. Snimao je za Hrvatsku radioteleviziju i Mađarsku televiziju.

Antonija Vranić

Potreba pisanja

»Mat«, list Studentskog kluba Matice hrvatske, ur. Sven Jakir, god. 3, br. 8, veljača 2004.

Iz broja u broj sve bolji »Mat« u ovome se, osmom, broju osvrće na godišnjicu svoga izlaženja, progovarajući, kroz pero Petra Ćurića, »...o strahu, drhtanju i hrabrosti« kao stanjima koja su ga pratila. Stoga se i sam urednik u uvodnoj riječi osvrće na ljepotu i potrebu pisanja kao osnovnog »obilježja kulturnog čovjeka«. Matovci su stoga ovaj put intervjuirali vrlo plodna pisca, ujedno i pročelnika Odjela za kazalište i film Matice hrvatske u Zagrebu — Miru Gavrana, ali i prodekana za nastavu Medicinskog fakulteta — otorinolaringologa N. Šprema.

Josip Vujčić dao je i portret »čudovišnog uma« — najpoznatijeg pisca horora Stephena Kinga, a Srećko Horvat razgolićuje Golog Kuhara. Tu je i Filozofija poljupca Ane Đorđić, u kojoj ona promatra promišljanja Frane Petrića o toj širokoj temi, potom Zakon o studentskom organiziranju Ronalda Radojevića, u kojem autor razglaba o pitanju studentskih organiziranja od 1971. preko ratnih devedesetih do suvremenih dana, a mnogi će čitatelji iznimno korisnima pronaći tekstove Učiti francuski — u kojem su donosene korisne informacije za sve zainteresirane u upuštanje u tu aktivnost (web-stranice, itd.); odnosno priložen popis plesnih škola u Zagrebu s njihovim iz godine u godinu sve raznovrsnijim programima.

Katarina Marić