Vijenac 263

Arhitektura

ARHITEKTONSKI GLOBUS

Renzo Piano za Genovu

ARHITEKTONSKI GLOBUS

Renzo Piano za Genovu

slika

Đenoveški visokotehnološki konzorcij, koji okuplja 34 lokalna informatičko-tehnološka poduzetnika, i slavni đenoveški arhitekt Renzo Piano udružili su snage kako bi ostvarili projekt transformacije industrijske lokacije Collina degli Erzelli (terasasta padina na rubu grada u funkciji kontejnerskoga skladišta) u Tehnološko selo, o kojem u Genovi sanjaju dva desetljeća. Pianova zamisao na sada zapuštenoj lokaciji predviđa izgradnju grozda tornjeva (šest visokih 130 metara i šest visine do 100 metara), situiranih u parku površine 370 000 četvornih metara. Multifunkcionalni Tehnološki park Erzelli sadržavati će high-tech kompanije, sveučilište i laboratorije, te trgovine i stanovanje. »Današnji uredi su više kao tvornice, tvornice su poput ureda, a naše će k tome biti podignute na gotovo čarobnoj lokaciji s pogledom na more«, izjavio je autor o svom projektu, čije su prednosti neposredna blizina zračne luke i prilaz auto-cesti. Elegantni tornjevi u velikoj će se mjeri koristiti alternativnim izvorima energije (solarni paneli i turbine na vjetar), a za realizaciju pedeset milijuna dolara teška kompleksa, nakon što se izradi i odobri master plan, bit će potrebno najmanje deset godina.

Bolji pristup Schönbrunnu

slika

Ljetna rezidencija Habsburgovaca iz 18. stoljeća, bečki Schönbrunn jedan je od najvećih turističkih magneta austrijske prijestolnice, sa četiri milijuna posjetitelja godišnje. Nekadašnja lokacija u krajoliku izvan grada danas je okružena gradskim četvrtima i funkcionira kao zapadni ulaz u grad što dodatno pridonosi kaotičnoj prometnoj situaciji s otežanim cestovnim prometom i pješačkim pristupom ulazu u dvorac i metro (koji ide cijelom dužinom fronte dvorca) te nedostatkom parkirališnih mjesta. Kako bi razmrsili prometnu gužvu, gradski su oci 2001. raspisali natječaj za redizajn okoliša dvorca na kojem su pobijedili arhitekti Schindler & Szedenik i planeri Aubock & Karasz. Već su započeli radovi na obnovi fasade, pješačkih prilaza i postaja metroa na uglovima kompleksa, a do 2006. trebali bi završiti radovi, vrijedni pedeset milijuna eura, na premještanju autoceste, izgradnji novoga riječnog mosta, rekonstrukciji prednjeg ulaznog dvorišta te izgradnji troetažne podzemne garaže kapaciteta 36 autobusa i 350 automobila. Garaža će biti podzemno povezana s objema postajama metroa i prednjim dvorištem dvorca, a sadržavat će i kioske za ulaznice, informacijski centar, kavane, restorane i trgovine. Spuštanje glavne prometnice pod zemlju, zbog nedostatka novca, realizirat će se nekom drugom prilikom.

Arhitektonski vodič Beča

slika

Intenzivni urbani razvoj i stalna modernizacija obilježili su protekla tri bečka desetljeća. Nedavno objavljen arhitektonski vodič Bečka arhitektura autora Augusta Sarnitza u izdanju nakladnika Springer esejima o urbanoj kulturi, urbanoj obnovi i javnom gradskom prostoru zrcali intenzitet i pravce razvoja od 1975-2005. Riječ je o vrijednu izvoru informacija o tristo najvažnijih bečkih suvremenih građevina, koje su prezentirane u zasebnim jedinicama, dokumentirane fotografijama, planovima i popratnim tekstom te organizirane po itinerarima na priloženim kartama pojedinih gradskih područja. Novi vodič na 256 stranica koristan je priručnik za arhitektonske šetnje gradom kao i referentni rad o suvremenoj bečkoj arhitekturi s informacijama o gradskim arhitektonskim institucijama te izborom gostionica, barova i kavana, a može se nabaviti po cijeni od 27 eura i putem interneta na adresi: www.springer.at.

Zahi Hadid ovogodišnji Pritzker

slika

Zaklada Hyatt obznanila je da je ovogodišnja dobitnica nagrade Pritzker za arhitekturu britanska arhitektica iračkoga podrijetla Zaha Hadid (Bagdad 1950). Planetarno slavna Zaha Hadid prva je žena koja je dobila to najuglednije priznanje u svijetu arhitekture koje još popularno nazivaju i arhitektonskom Nobelovom nagradom, čime je ušla u birano društvo velikana, dosadašnjih laureata: Philipa Johnsona, Luisa Barragana, Jamesa Stirlinga, Kenza Tangea, Oscara Niemeyera, Franka Gehryja, Alda Rossija, Alvara Size, Tadaa Anda, Renza Piana, Normana Fostera... Ona je zabljesnula na svjetskoj sceni pobjedničkim projektom kontroverznoga horizontalnog nebodera na natječaju u Hongkongu 1983, od kada trajno iznenađuje inovativnim i izazovnim idejama. Dugo je godina nosila epitet papirnate arhitektice, s obzirom da su njezine zamisli uglavnom ostajale u projektima, da bi posljednjih godina realizirala više velikoformatnih građevina, a još ih više priprema za izgradnju. Nagrada u obliku brončane medalje i iznosa od sto tisuća dolara bit će joj uručena na svečanosti u Ermitažu u Sankt Petersburgu 31. svibnja.

Vinko Penezić

Vijenac 263

263 - 1. travnja 2004. | Arhiva

Klikni za povratak